Pedagogija

 

Ciljevi i zadaci:

Razumijevanje polideterminističkoga sklopa odnosa teorije i prakse odgoja i obrazovanja te suvremenih problema i kriza, kao i potreba za reformama. Studenti će ovladati znanjima iz područja teorije i prakse odgoja i obrazovanja te temeljnim znanjima i vještinama znanstveno-istraživačkog rada.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • razlikovati osnovne pedagoške pojmove,
  • opisati važnost istraživanja pedagoške praske i odgojnih iskustava za uspostavljanje kvalitetnije pedagogijske teorije,
  • koristiti se pedagogijskim spoznajama u nastavničkom radu,
  • interpretirati mjerila uspješnosti u odgoju i obrazovanju,
  • razlikovati implicitne i eksplicitne vrijednosti u odgoju,
  • identificirati rizična ponašanja mladih i njihovu prevenciju,
  • razlikovati pozitivističke i funkcionalističke interpretacije obrazovanja.

Sadržaj predmeta:

Antropološki pristup odgoju. Mjerilo uspješnosti u odgoju i obrazovanju. Odgoj – temeljna zadaća škole. Anarhistička implikacija odgoja. Odbojna i odgojna uloga rada. Radne vrednote i vrijednosne orijentacije prema radu. Obilježja mlade generacije. Pretpostavke za promjene u obrazovanju i znanosti. Djeca u riziku i rizično ponašanje. Suvremene ovisnosti bez droga. Funkcionalističke i pozitivističke interpretacije obrazovanja. Pristupi istraživanja vrednota. Etape istraživanja – interpretacija rezultata. Umreženi usamljenici. Temeljni problemi i prioriteti u reformi odgoja i obrazovanja. Što znači biti uspješan? Odnos prema trećoj životnoj dobi. Motivi za volontiranjem. Zadovoljstvo poslom i životom: indikatori. Rad kao preventivno i terapijsko sredstvo. Eksplicitne i implicitne vrednote. Realnost i temeljna načela demokracije. Dirigirani kaos i sukob civilizacija. Odgojna područja. Vođenje stvaralaštva u odgojnom procesu. Odgoj i komponente suštinskog učenja. Pozitivne emocije i humor u odgojnom procesu. Pozitivna orijentacija u odgoju. Odgoj pozitivne slike o sebi. Izvorna pedagogijska perspektiva, odgojna nastava.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanje
grupna rasprava
slušanje izlaganja, proučavanje literature i bilježaka razlikovati osnovne pedagoške pojmove aktivnost u nastavi
seminarski rad
pismeni ispit
izlaganje
rasprava
analiza primjera
slušanje izlaganja, sustavno opažanje i zaključivanje, analiza primjera opisati važnost istraživanja pedagoške praske i odgojnih iskustava za uspostavljanje kvalitetnije pedagogijske teorije aktivnost u nastavi
seminarski rad
izlaganje
suradničko učenje
pedagoška radionica
slušanje izlaganja, analiza primjera, uvježbavanje pedagoških kompetencija koristiti se pedagogijskim spoznajama u nastavničkom radu aktivnost u nastavi
seminarski rad
pismeni ispit
izlaganje
suradničko učenje
pedagoška radionica
slušanje izlaganja, analiza primjera interpretirati mjerila uspješnosti u odgoju i obrazovanju aktivnost u nastavi
pismeni ispit
predavanje
rasprava
slušanje izlaganje, sustavno opažanje i zaključivanje, proučavanje literature i bilježaka razlikovati implicitne i eksplicitne vrijednosti u odgoju aktivnost u nastavi
seminarski rad
pismeni ispit
izlaganje
suradničko učenje
modeliranje ponašanja
video
slušanje izlaganja, proučavanje literature i bilježaka, opservacijsko učenje identificirati rizična ponašanja mladih i njihovu prevenciju aktivnost u nastavi
pismeni ispit
predavanje
rasprava
slušanje izlaganja, proučavanje literature i bilježaka razlikovati pozitivističke i funkcionalističke interpretacije obrazovanja aktivnost u nastavi
seminarski rad
pismeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,4 0%
Pismeni ispit 3 0%
Pohađanje nastave 1,6 0%
Seminarski rad 1 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Kod načina vrednovanja: "U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz aktivnosti na nastavi, projekta i ocjena iz završnoga pisanog ispita: 10% konačne ocjene čini aktivnost na nastavi, 30% konačne ocjene čini ocjena iz projekta na seminarskoj nastavi, a 60% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita."

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni pohađati 70% održanih nastavnih sati. Ako student ima 5 ili više izostanaka (jedan izostanak iznosi 2 nastavna sata), neće dobiti potpis, kao ni ukoliko ukupno ostvari manje od 40% ocjene. Prepisivanje tijekom ispita kažnjava se oduzimanjem ispita bez mogućnosti ponovnog pisanja i za taj ispit student dobiva ocjenu 0%.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Matijević, M., Bilić, V., Opić, S. (2016). Pedagogija za učitelje i nastavnike. Zagreb : Školska knjiga, Učiteljski fakultet.
  2. Giesecke, H. (1993). Uvod u pedagogiju. Zagreb: Educa.
  3. Gudjons, H. (1994). Pedagogija: temeljna znanja. Zagreb: Educa. 
  4. Bratanić, M. (1997). Susreti u nastavi. Mikropedagoški pristup. Zagreb: Školska knjiga. 

Dopunska literatura:

  1. John G. Ogbu, Pedagoška antropologija, Školske novine, Zagreb, 1989.
  2. William Glasser, Kvalitetna škola, Educa, Zagreb, 1994.
  3. Colin J. Marsh, Kurikulum: temeljni pojmovi, Educa, Zagreb, 1994.
  4. Mijo Cindrić, Profesija učitelj u svijetu i u Hrvatskoj, Persona, Velika Gorica – Zagreb, 1995.
  5. Zlatko Miliša, Odgojne vrijednosti rada, Književni krug, Split, 1999.
  6. Zlatko Miliša, Manipuliranje potrebama mladih, MarkoM, Zagreb, 2006.
  7. Ana Proroković, Zlatko Miliša, Antonio Knez, Radne vrijednosti i zadovoljstvo poslom s obzirom na neke sociodemografske varijable, Acta Iadertins, VI, Zadar, 2009, str. 3–17.
  8. Zlatko Miliša, Bruno Ćurko, Odgoj za kritičko mišljenje i medijska manipulacija, Medianali: međunarodni časopis za pitanja medija, novinarstva, masovnog komuniciranja i odnosa s javnostima, VII, 2010, str. 57–73.

Redovito pratiti dva pedagoška časopis u Hrvatskoj i po mogućnosti jedan svjetski.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: