Psihologija odgoja i obrazovanja

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je kolegija upoznati glavne pojmove, teorijske modele i metode istraživanja koje se koriste u psihologiji odgoja i obrazovanja, a koje će studenti moći primijeniti u radu s učenicima. Također je cilj razumijevanje odnosa između poučavanja i ishoda učenja te poticanje razvoja strategija učenja i vještina poučavanja koje će studenti će moći primijeniti u radu s učenicima.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • nabrojati osnovne pojmove iz psihologije odgoja i obrazovanja,
  • definirati osnovne metode istraživanja u znanosti odgoja i obrazovanja,
  • prikazati odnos procesa poučavanja i ishoda učenja u pojedinim akademskim domenama,
  • opisati važnost primjene pojedinih metoda poučavanja,
  • nabrojati ishode učenja po pojedinim metodama poučavanja,
  • analizirati postupke za poticanje razvoja strategija poučavanja i tehnika učenja i poučavanja,
  • objasniti teorijske modele s područja motivacije i socijalnih procesa u odgojno-obrazovnom procesu,
  • sprovesti radionicu primjerenu satima razrednog odjela.

Sadržaj predmeta:

Ciljevi psihologije obrazovanja. Determinante ishoda učenja: osobine učenika i karakteristike obrazovnoga konteksta. Primjena teorijskih pristupa procesu učenja u školskom kontekstu. Pristupi poučavanju. Poučavanje vještina učenja. Školsko okruženje i učenje. Primjena teorija motivacije u školskom kontekstu. Interesi i emocije u školskom kontekstu. Razredna klima. Razredna disciplina. Procjenjivanje i mjerenje školskog postignuća učenika. Suradnja nastavnika s učenicima, roditeljima i drugim pedagoškim djelatnicima. Osmišljavanje satova razrednih odjela. Prilagodba nastave učenicima s posebnim potrebama.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna metoda 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4 Metoda procjene
predavanje
analiza primjera
analiza video – uradaka
rasprava
slušanje, samostalna analiza literature, sudjelovanje u raspravi Nabrojati osnovne pojmove iz psihologije odgoja i obrazovanja aktivnost studenta na nastavi seminarski rad
kolokvij
predavanje
analiza primjera
rasprava
slušanje, samostalna analiza literature, sudjelovanje u raspravi definirati osnovne metode istraživanja u znanosti odgoja i obrazovanja aktivnost studenta na nastavi seminarski rad
kolokvij
predavanje
analiza primjera
rasprava
slušanje, samostalna analiza literature, sudjelovanje u raspravi prikazati odnos procesa poučavanja i ishoda učenja u pojedinim akademskim domenama aktivnost studenta na nastavi seminarski rad
kolokvij
predavanje
analiza primjera
demonstracija
rasprava
slušanje, samostalna analiza literature, sudjelovanje u raspravi opisati važnost primjene pojedinih metoda poučavanja aktivnost studenta na nastavi seminarski rad
kolokvij
predavanje
primjera
rasprava
slušanje, samostalna analiza literature, sudjelovanje u raspravi nabrojati ishode učenja po pojedinim metodama poučavanja aktivnost studenta na nastavi seminarski rad
kolokvij
predavanje
analiza primjera
rasprava
slušanje, samostalna analiza literature, sudjelovanje u raspravi analizirati postupke za poticanje razvoja strategija poučavanja i tehnika učenja i poučavanja aktivnost studenta na nastavi seminarski rad
kolokvij
predavanje
analiza primjera
analiza video – uradaka
rasprava
slušanje, samostalna analiza literature, sudjelovanje u raspravi objasniti teorijske modele s područja motivacije i socijalnih procesa u odgojno- obrazovnom procesu
 
aktivnost studenta na nastavi seminarski rad
kolokviij


 
samostalni praktični zadatak
radionica
simulacije, sudjelovanje u radionici sprovesti radionicu primjerenu satima razrednog odjela aktivnost studenta na nastavi seminarski rad


 

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Kontinuirana provjera znanja 2 0%
Pohađanje nastave 2,5 0%
Seminarski rad 1,5 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir: ocjena iz izlaganja na satu koje donosi 40% ocjene, , te provjere znanja u obliku kolokvija (60% ocjene). Tokom semestra studenti pišu 2 kolokvija od kojih svaki donosi 30% ocjene.

Primjer izračunavanja ocjene:

Student je ostvario ocjenu 5 iz izlaganja, 3 iz prvog kolokvija, 4 iz drugog kolokvija. Konačna ocjena se izračunava prema formuli:

(izlaganje x 0,4)+(kolokvij 1 x 0,3)+ (kolokvij 2 x 0,3)

U našem bi primjeru taj izračun izgledao ovako:

(5X0,4)+(3x0,3) +(4x0,3) =2+0,9+1,2 = 4,1= 4

Konačna ocjena u ovom slučaju bila bi vrlo dobar (4).

Ukoliko student ne položi jedan ili oba kolokvija, tada izlazi na pismeni ispit koji donosi 60% ocjene (+ izlaganje 40% ocjene).

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni pohađati i aktivno sudjelovati na 70% održanih nastavnih sati te uspješno položiti završni usmeni ispit.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Vlasta Vizek Vidović, Majda Rijavec, Vesna Vlahović-Štetić, Dubravka Miljković, Psihologija obrazovanja, IEP, Zagreb, 2003.
  2. Anita E. Woolfolk, Edukacijska psihologija, Naklada Slap, 2014.

Dopunska literatura:

  1. Vlado Andrilović, Metode i tehnika istraživanja u psihologiji odgoja i obrazovanja, Školska knjiga, Zagreb, 1991.
  2. Vlado Andrilović, Mira Čudina, Psihologija učenja i nastave, Školska knjiga, Zagreb, 1991.
  3. Ingrid Brdar, Majda Rijavec, Što učiniti kad dijete dobije lošu ocjenu, IEP, Zagreb, 1998.
  4. Tomislav Grgin, Edukacijska psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2004.
  5. Predrag Zarevski (ur.), Učitelji za učitelje, IEP, Zagreb, 2000.
  6. Tomislav Grgin, Školsko ocjenjivanje znanja, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2001.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: