Govor mržnje u javnom prostoru

Pojam i sadržaj demokracije u kontekstu slobode izražavanja često su krivo shvaćeni ili zlouporabljeni, kako u političkom izričaju, tako u javnom i medijskom prostoru. Takvo shvaćanje ili zloupotrebljavanje slobode izražavanja manifestira se kroz pojavnost govora mržnje, a koje za svoju posljedicu može imati krajnji učinak u kršenju pojedinih zakonskih odredbi, a posebno u počinjenju različitih kaznenih djela. Stoga, potrebna je svijest i permanentno upoznavanje sa činjenicom da sloboda izražavanja nije apsolutna i da postoje odrednice međunarodnog i hrvatskog zakonodavstva koje uz slobodu izražavanja propisuju i ograničavanja iste s ciljem da ne dođe do devijantnosti takve slobode u vidu govora mržnje u javnom i svakom drugom prostoru. Stoga je cilj kolegija upoznati studente s osnovnim postulatima i pojmovima slobode izražavanja i gdje ista prestaje, a počinje govor mržnje, kao i sa odrednicama zakonodavstva koje uređuje slobode i ograničavanja slobode izražavanja, a sve u kontekstu duha demokracije.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:

• ocijeniti granice slobode izražavanja, odnosno gdje prestaje sloboda izražavanja, a počinje govor mržnje, tj. počinjenje pojedinih kaznenih djela
• identificirati temeljne pojmove medijskog zakonodavstva (europskog i hrvatskog zakonodavstva), kao i temeljne pojmove ustavnih odredbi, zakonskih i drugih propisa vezanih uz slobodu izražavanja i pojavnost govora mržnje
• povući paralelu između govora mržnje i kršenje prava i sloboda, kao i drugih aspekata kršenja ljudskih prava relevantnih za područje slobode izražavanja u javnom i medijskom prostoru
• argumentirano raspravljati o suvremenim ugrozama slobode izražavanja (pojavnost govora mržnje, zlouporaba instituta slobode izražavanja, poticanje na počinjenje kaznenih djela putem javnog djelovanja, političkog djelovanja, putem medija)
• identificirati ključne točke medijskog zakonodavstva i zakonodavstva vezanog uz slobodu izražavanja koje su relevantne za budući praktični rad kao i činjenicu da sloboda izražavanja nije apsolutna ni kroz pravni okvir
• kritički promišljati pojavnost govora mržnje u javnom prostoru kao čimbeniku ugroza ljudskih prava i sloboda.

- Uvodno o govoru mržnje u javnom prostoru, slobodi izražavanja i zakonskim odredbama koje ograničavaju slobodu izražavanja i sankcioniraju govor mržnje

- Prikaz zakonskih odredbi vezanih uz sankcioniranje govora mržnje, slobodu izražavanja i ograničavanja slobode izražavanja i govora mržnje

- Sloboda izražavanja u javnom prostoru (teorijska razmatranja vezano uz slobodu izražavanja u povijesnom kontekstu i u kontekstu sadašnjeg vremena - relevantne ustavne, zakonske i druge odredbe vezane uz slobodu izražavanja -primjeri prakse hrvatskih i europskih sudova vezane uz slobodu izražavanja - primjeri iz svakodnevnih medijskih objava i javnog prostora

           - Govor mržnje u javnom prostoru – ograničenje slobode izražavanja - pojavnost govora mržnje u javnom prostoru, uzroci, akteri, javne politike - razlozi za ograničenje slobode izražavanja, europski i hrvatski realiteti - zlouporaba slobode izražavanja – gdje prestaje sloboda izražavanja, a počinje govor mržnje i počinjenje pojedinih kaznenih djela (hrvatski i europski primjeri) - europsko pravni i hrvatski zakonodavni odgovor na pojavnost govora mržnje - povlačenje granice slobode izražavanja, ograničavanja istih i pojavnost govora mržnje kroz praksu Ustavnog suda Republike Hrvatske i Europskog suda za ljudska prava

             - Zaključna razmatranja - kritička razmišljanja studenata o učestalosti i pojavnosti govora mržnje u hrvatskom javnom prostoru, shvaćanje demokracije, prava i obveze slobode izražavanja u javnom prostoru vezano - rasprava o apsolutnosti slobode izražavanja – govor mržnje vs. ograničavanje slobode izražavanja

predavanja, seminari i radionice, obrazovanje na daljinu

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

pismeno

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihovoga rada, a prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Ukupan zbroj bodova na svim aktivnostima kreće se od 0 do 100. Studenti iz svakog pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije (50% bodova koje donosi pojedini element ocjene) s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni.

Udjeli pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS ljestvicom ocjenjivanja:

Sudjelovanje na nastavi 20% (20 bodova)

Pismeni ispit 60% (60 bodova)

Seminarski rad (izrada i prezentacija) 20% (20 bodova)

Bodovna ljestvica:

0,00 – 49,99 bodova: nedovoljan (1);

50,00 – 62,99 bodova: dovoljan (2);

63,00 – 74,99 bodova: dobar (3);

75,00 – 86,99 bodova: vrlo dobar (4);

87,00 – 100,00 bodova: odličan (5)

Medijski zakoni Republike Hrvatske (Zakon o elektroničkim medijima, Zakon o medijima, Zakon o pravu na pristup informacijama, Zakon o suzbijanju diskriminacije, Kazneni zakon, članci 99.,126.,127.,143.,144.,144a,147.,148a,149,151.,284.,285.,286.,325.Zakon o obveznim odnosima, članci 1045.-1049., 1099.)

online

Kulenović, Enes (ur.); Govor mržnje u Hrvatskoj, Političke analize, Fakultet političkih znanosti, Zagreb, 2016.

Alaburić, Vesna: Sloboda izražavanju u Republici Hrvatskoj, Press dana, Zagreb, 1998.

Alaburić, Vesna: Ograničavanje „govora mržnje“ u demokratskome društvu – teorijski, zakonodavni i praktični aspekti – I. i II. dio,  HRVATSKA PRAVNA REVIJA – siječanj, veljača 2003.

online

Munivrana Vajda, Maja, Šurina Marton, Andrea: Gdje prestaju granice slobode izražavanja, a počinje govor mržnje? Analiza hrvatskog zakonodavstva i prakse u svjetlu europskih pravnih standarda,  Hrvatski ljetopis za kaznene znanosti i praksu (Zagreb), vol. 23, broj 2/2016.

online

Alkiviadou, Natalie,  Mchangama, Jacob and Mendiratta, Raghvac: GLOBAL HANDBOOK ON HATE SPEECH LAWS, Justitia and the authors, 2020, https://futurefreespeech.org/wp-content/uploads/2020/11/Report_Global-Handbook-on-Hate-Speech-Laws.pdf

online

Europska konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Vijeće Europe, Rim 1950.– relevantne odredbe

online

Ustav Republike Hrvatske, članci 14., 16., 17., 35.-40., 125.

online

Prezentacije predavanja

Poljak, Marko, Hadžić, Jelena, Martinić, Maša: Govor mržnje u hrvatskom medijskom prostoru, In Medias Res, Časopis filozofije medija, Vol 9, br. 17, 2020.

Povelja EU o temeljnim pravima

Valković, Jerko; Govor mržnje, Riječki teološki časopis, god. 30 (2022.) br. 1.

Vojković, Goran; Medijsko pravo, Sveučilište Sjever, 2023.