Poljski jezik 3

 

Ciljevi i zadaci:

Produbljenje jezično-komunikacijske kompetencije, lingvističke kompetencije (primjenjivanje stečenog jezičnog znanja, gramatike, leksika, pravopisa i fonologije u komunikaciji). Produbljenje sociolingvističke kompetencije, svladavanje temeljnih komunikacijskih strategija, upoznavanje s elementima poljske kulture, književnosti i društvenog života.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • pravilno uporabiti gramatičke strukture, red riječi, formulirati složene rečenice
  • izraziti svoje mišljenje, osjećaje (negativne i pozitivne), želje, očekivanja, dužnosti, pretpostavke i uvjete
  • raspravljati o poznatim temama (obrazovanje, posao, planovi za budućnost)
  • opisati (usmeno i pismeno) osobe i mjesta, događaje iz prošlosti, obiteljske odnose
  • objasniti kulturološke razlike između Poljske i Hrvatske, predstaviti izabrane elemente poljske kulture

Sadržaj predmeta:

Opis (usmeni, pismeni) osobe, mjesta (gradovi, sela), opis situacije i događaja iz prošlosti, opis obiteljskih odnosa i obiteljskih dužnosti, izražavanje pretpostavki i uvjeta, opis odnosa među ljudima. Uspoređivanje, izražavanje mišljenja, osjećaja (pozitivnih i negativnih), želja, dužnosti i očekivanja. Rasprava o poznatim temama (obrazovanje, posao, planovi za budućnost).

Ponavljanje poznatih riječi i proučavanje novih riječi iz tematskih krugova: čovjek i njegov karakter, posao (uvjeti na poslu, plaća, radno vrijeme), ljudski život od rođenja do smrti, obrazovanje, život u gradu (arhitektura, infrastruktura, trgovine, uredi, usluge, razonoda), život na selu (priroda, biljni i životinjski svijet), odnosi među ljudima (obitelj, brak, raspad obitelji, osjećaji, ljubav, prijateljstvo).

Ponavljanje padežnog sustava i sustava glagolskih vremena. Pravilna uporaba gramatičkih struktura, red riječi, složene rečenice. Vježbanje pravopisne norme. Pisanje duljeg teksta o poznatoj temi, pisanje privatnog pisma, priprema oglasa te molbe za posao.  

Vrste izvođenja nastave:

vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 		 METODA PROCJENE
suradničko učenje, radionica, analiza vizualnih materijala aktivno sudjelovanje, ponavljanje pravilno uporabiti gramatičke strukture, red riječi aktivnost studenata u nastavi, pismeni test
suradničko učenje, radionica, analiza vizualnih materijala aktivno sudjelovanje, ponavljanje formulirati složene rečenice aktivnost studenata u nastavi, pismeni test
suradničko učenje, radionica, analiza audio i video materijala aktivno sudjelovanje, dijaloška situacija, simulacija izraziti svoje mišljenje, osjećaje (negativne i pozitivne), želje, očekivanja, dužnosti, pretpostavke i uvjete aktivnost studenata u nastavi, pismeni test
suradničko učenje, radionica aktivno sudjelovanje raspravljati o poznatim temama (obrazovanje, posao, planovi za budućnost) aktivnost studenata u nastavi, pismeni test
suradničko učenje, radionica aktivno sudjelovanje opisati (usmeno i pismeno) osobe i mjesta, događaje iz prošlosti, obiteljske odnose aktivnost studenata u nastavi, pismeni test, esej
suradničko učenje, radionica, predavanje, samostalni istraživački zadatak aktivno sudjelovanje, samostalna uporaba literature i drugih materijala, slušanje izlaganja analizirati kulturološke razlike između poljske i hrvatske aktivnost studenata u nastavi, prezentacija
suradničko učenje, radionica, predavanje, samostalni istraživački zadatak aktivno sudjelovanje, samostalna uporaba literature i drugih materijala, slušanje izlaganja opisati izabrane elemente poljske kulture aktivnost studenata u nastavi, prezentacija

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,25 10%
Pismeni ispit 0,5 50%
Pohađanje nastave 0,75 0%
Usmeni ispit 0,5 40%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjene iz pismenog i usmenog ispita (50% konačne ocjene čini ocjena iz pismenog ispita, 40% iz usmenog ispita) te aktivnost na nastavi (10% konačne ocjene).

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni pohađati 70% svih održanih nastavnih sati. Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema razrađenom načinu vrednovanja i ocjenjivanja za svaki element, a s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni.

Student ima pravo pristupiti usmenom ispitu ako nije zadovoljan s konačnom ocjenom.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Iwona Stempek, Anna Stelmach, 2012. Polski. Krok po kroku. Poziom A2. Glossa: Kraków.
  2. Agnieszka Burkat, Agnieszka Jasińska, 2007. Hurra!!!Po polsku 2. Prolog: Kraków.

Dopunska literatura:

  1. Jolanta Lechowicz, Joanna Podsiadły, 2001.Ten, ta, to. Ćwiczenia nie tylko gramatyczne dla cudzoziemców. Wing: Łódź.
  2. M. Bańko, ed. 2006. Polszczyzna na co dzień. Państwowe Wydawnictwo Naukowe: Warszawa.

Rječnici:

  1. Milan Moguš, Neda Pintarić, 2001. Poljsko-hrvatski rječnik. Školska knjiga: Zagreb.
  2. Andrzej Markowski. ed. 2011. Wielki słownik poprawnej polszczyzny (+ CD-ROM), Państwowe Wydawnictwo Naukowe: Warszawa.
  3. Edward Polański. ed. 2011. Wielki słownik z zasadami pisowni i interpunkcji (+ CD-ROM). Państwowe Wydawnictwo Naukowe: Warszawa.  
  4. Anna Seretny, 2003.A co to takiego? Obrazkowy słownik języka polskiego. Universitas: Kraków.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Evaluacijski listići

Ostale informacije: