Teorije kurikuluma

 

Naziv kolegija:
Teorije kurikuluma
Šifra ISVU:
218587
Šifra MOZVAG:
PDB208
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA PEDAGOGIJU
Studij
Godina
Semestar
Status
PEDAGOGIJA - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
3.g.
zimski
obavezan
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Jukić, Renata
30
0
0
Glavaš, Amanda
0
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Steći uvid u teorijsko-metodološke pristupe izradi, razvoju i istraživanju kurikuluma; poučiti studente samostalnom istraživanju, analizi i kritičkom promišljanju kurikuluma te implementiranju kurikuluma u odgojno-obrazovnoj ustanovi.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • interpretirati temeljne pojmove kurikuluma, različita kurikulumska polazišta i teorije te metodološke pristupe izradi kurikuluma
  • analizirati kurikulumska pitanja
  • implementirati kurikulum u odgojno-obrazovnoj ustanovi
  • analizirati nastavni plan i program uvažavajući kurikulumski pristup nastavi
  • na temelju stečenog uvida u teorijsko-metodološke pristupe izraditi školski kurikulum
  • provesti jednostavnije istraživačke zadatke iz područja istraživanja kurikuluma
  • iskazati samostalnost, kolegijalnost i odgovornost prema sadržaju kolegija i obvezama

Sadržaj predmeta:

Pojmovno određenje kurikuluma. Vodeći teorijsko-metodološki pristupi razvoju kurikuluma (konceptualna određenja, kurikulumske koncepcije, načini legitimiranja i tipovi kurikuluma). Socijalno-političko, ekonomsko, kulturno i pravno utemeljenje i legitimiranje kurikuluma. Permanentno inoviranje odnosno razvijanje kurikuluma kao odgovor na nove tendencije u svijetu rada i kulturi (komparativna analiza na globalnoj odnosno nacionalnoj razini).

Metodologija planiranja i oblikovanja kurikuluma ( teorija ciljeva , modeli formuliranja, modeli legitimiranja ciljeva učenja, kriteriji izbora sadržaja i metodologija didaktičkog oblikovanja sadržaja, planiranje provedbe, kriteriji i načini evaluacije odgojno-obrazovnih učinaka).

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 		 METODA PROCJENE
predavanje, razgovor, rasprava slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava interpretirati temeljne pojmove kurikuluma, različita kurikulumska polazišta i teorije te metodološke pristupe izradi kurikuluma aktivnost studenta na nastavi, pismeni i usmeni ispit
analiza video materijala, grupna rasprava, esej sustavno opažanje, rasprava, oblikovanje eseja analizirati kurikulumska pitanja aktivnost studenta na nastavi, esej
suradničko učenje, samostalno0istraživački zadatak analiza literature, analiza primjera, rješavanje problema, suradnja, primjena naučenoga implementirati kurikulum u odgojno-obrazovnoj ustanovi aktivnost studenta na nastavi
analiza sadržaja, grupna rasprava sustavno opažanje  i zaklučivanje, rasprava, primjena naučenoga analizirati nastavni plan i program uvažavajući kurikulumski pristup nastavi aktivnost studenta na nastavi, pismeni i usmeni ispit
samostalni praktični rad analiza literature, analiza primjera, rješavanje problema, suradnja, primjena naučenoga na temelju stečenog uvida u teorijsko-metodološke pristupe izraditi školski kurikulum pisano izvješće
seminarsko izlaganje analiza literature, pismeno izražavanje, usmeno izlaganje provesti jednostavnije istraživačke zadatke iz područja istraživanja kurikuluma seminarski rad, pismeni i usmeni ispit
seminarsko izlaganje, diskusija suradnja, aktivno sudjelovanje, odgovorno izvršavanje obveza, samostalna uporaba literature iskazati samostalnost, kolegijalnost i odgovornost prema sadržaju kolegija i obvezama seminarski rad, aktivnost u nastavi

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Esej, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Esej 0,5 25%
Pismeni ispit 1 50%
Pohađanje nastave 1,5 0%
Seminarski rad 1 25%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Iz svih elemenata praćenja i ocjenjivanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene.

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir samostalni zadatak (esej na zadanu temu), seminarski rad i pismeni/usmeni ispit: 25% konačne ocjene čini ocjena eseja, 25% ocjene je kvaliteta seminarskog rada, a 50% konačne ocjene čini ocjena iz pismenog/usmenog ispita.

Primjer izračunavanja ocjene:

Primjer oblikovanja konačne ocjene

Student je ostvario ocjenu 4 iz eseja, 4 iz seminarskog rada i 3 iz pismenog/usmenog ispita. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (esej x 0,25) + (sem. x 0,25) + (isp. x 0,5).

U ovom primjeru taj bi izračun izgledao ovako:

(4 x 0,25) + (4 x 0,25) + (3 x 0,5) = 1 + 1 + 1,5 = 3,5 = 4.

Konačna ocjena u ovome bi slučaju bila vrlo dobar (4).

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni pohađati 70% održanih nastavnih sati i obavljati aktivnosti zadane na nastavi te napisati i izložiti seminarski rad barem za ocjenu dovoljan (2).

 

 

Obavezna literatura:

  1. Marsch, J.C. (1994.) Kurikulum: Temeljni pojmovi, Zagreb:Educa
  2. Previšić, V. (ur.) (2007), Kurikulum: Teorije, metodologija, sadržaj, struktura. Zagreb: Zavod za pedagogiju; Školska knjiga.
  3. Lepičnik Vodopivec, J., Jančec, L. Štemberger, T. (ur.) (2018), Implicit Pedagogy for Optimized Learning in Contemporary Education, IGI Global

Dopunska literatura:

  1. Moon, B.(2001). A Guide to the national Curriculum. Oxford, New York:Oxford University Press.
  2. Schröder, H. (2002.) : Lernen, Lehren, Unterricht: lernpsychologische und didaktische Grundlagen. München: Oldenbourg
  3. McNeil, J. (2009), Contemporary Curriculum: In Thought and Action. Los Angeles: University of California

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Usmeni razgovori sa studentima. Provođenje ankete o kvaliteti

Ostale informacije: