Kontemplativne prakse za digitalnu dobrobit

 

Naziv kolegija:
Kontemplativne prakse za digitalnu dobrobit
Šifra ISVU:
274329
Šifra MOZVAG:
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA SOCIOLOGIJU
ODSJEK ZA PEDAGOGIJU

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Lacović, Darko
15
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Predmet ima za cilj upoznati studente s kontemplativnim praksama i iskustvima koje im mogu pomoći da se suoče s prevelikom količinom informacija koje se pojavljuju na internetu ili preko masovnih i društvenih medija. Također, studenti se upoznaju s različitim izazovima i problemima koji proizlaze iz prezasićenosti informacijama, fragmentiranja pažnje i multitaskinga u svrhu ostvarivanja digitalne dobrobiti tijekom studija i na budućem radnom mjestu.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:

  • objasniti različite kontemplativne prakse i iskustva te koncepte prezasićenosti informacijama i digitalne dobrobiti
  • utvrditi značaj kontemplativnih praksi i iskustava za suočavanje s prevelikom količinom informacija
  • diskutirati kontemplativne prakse i iskustva za digitalnu dobrobit u akademskom radu

Sadržaj predmeta:

Opis i analiza ključnih koncepata i pojmova – prezasićenost informacijama (information overload), multitasking, fragmentacija pažnje, kontemplacija, usmjerena svjesnost (mindfulness), digitalna dobrobit (digital well-being). Odnos između informacije i kontemplacije. Kontemplativne prakse (npr. meditacija, ples, pjevanje) i kontemplativna iskustva (svjesnost, prisutnost, pažnja, koncentracija, tišina, spoznaja, mudrost i sl.). Logoterapijske tehnike (samonadilaženje, paradoksalna intencija, derefleksija) i smisao života. Hagioterapija i duhovno zdravlje. Biblija i zdravlje duše. Pismenost o mentalnom zdravlju (mental health literacy). Stoicizam i razvijanje mentalne otpornosti. Biblioterapija i programi vođenog čitanja. Minimalizam pri korištenju digitalne tehnologije i digitalna detoksikacija. Utjecaj digitalne tehnologije i društvenih mreža na zdravlje. Digitalni alati i aplikacije za koncentraciju i pozornost.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, obrazovanje na daljinu, multimedija i mreža, samostalni zadatci

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4 Metoda procjene
predavanje, seminari slušanje izlaganja, sustavno opažanje, praćenje i analiza literature objasniti različite kontemplativne prakse i iskustva te koncepte prezasićenosti informacijama i digitalne dobrobiti pisani ispit, seminarska raspravišta
predavanje, seminari slušanje izlaganja, sustavno opažanje, analiza literature, sudjelovanje u raspravi utvrditi značaj kontemplativnih praksi i iskustava za suočavanje s prevelikom količinom informacija pisani ispit, seminarska raspravišta
predavanje, seminari, samostalni zadaci slušanje izlaganja, sustavno opažanje, praćenje i analiza literature, sudjelovanje u raspravi, samostalni rad diskutirati kontemplativne prakse i iskustva za digitalnu dobrobit u akademskom radu seminarska raspravišta, provjera usvojenih vještina

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0 0%
Pismeni ispit 0 0%
Pohađanje nastave 0 0%
Seminarski rad 0 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzima se u obzir ocjena pismenog ispita i seminarskog rada. Ocjena kolegija računa se na temelju procjene sljedećih elemenata: 50% (100 ocjenskih bodova) pismeni ispit, 50% (100 ocjenskih bodova) seminarski rad.

Skala ocjenjivanja je sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzima se u obzir ocjena pismenog ispita i seminarskog rada. Ocjena kolegija računa se na temelju procjene sljedećih elemenata: 50% (100 ocjenskih bodova) pismeni ispit, 50% (100 ocjenskih bodova) seminarski rad.

Skala ocjenjivanja je sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Kontinuirano prisustvovanje nastavi (min. 70%); aktivno i konstruktivno sudjelovanje u seminarskim raspravama; redovno praćenje literature; održano seminarsko izlaganje; polaganje završnog pismenog ispita.

 

 

Obavezna literatura:

Case, D. O. Looking for information: A survey of research on information seeking, needs, and behavior. Emerald Group Publishing, 2007. (odabrana poglavlja)

Digital well-being. https://hpdp.gov.mt/hpu/digital_well_being

 

Gorichanaz, T.; K. F. Latham. Contemplative aims for information. // Information Research 24, 3 (2019). http://InformationR.net/ir/24-3/paper836.html

Newport, C. Digitalni minimalizam: kako živjeti smisleno i usredotočeno u svijetu prepunu ometanja. Split: Verbum, 2022.

Sabljak, Lj. Knjiga i kako je čitati: priručnik za vođeno čitanje (biblioterapiju). Zagreb: Medicinska naklada, 2022.

Dopunska literatura:

  1. Dopunska literatura
  • Contemplative life. Body of practices. https://www.contemplativelife.org/body-of-practice#all
  • Frankl, V. E. Čovjekovo traganje za smislom. Zagreb: Planetopija. 2010.
  • Ivančić, T. Začetak i razvoj hagioterapije. Zagreb: Teovizija, 2016. (odabrana poglavlja)
  • Levy, D. M.; J. O. Wobbrock; A. W. Kaszniak; M. Ostergren. The effects of mindfulness meditation training on multitasking in a high-stress information environment. // Proceedings of Graphics Interface 28-30 May 2012. Toronto: Canadian Information Processing Society, 2012. Str. 45-52.
  • Mindful: healthy mind, healthy life. https://www.mindful.org/meditation/mindfulness-getting-started/
  • Nangia, P; I. Ruthven. Spiritual information and meaning-making: exploring personal narratives of residents at a contemplative spiritual retreat centre. // ISIC 2022 Information Seeking in Context Conference, Berlin, 2022. https://strathprints.strath.ac.uk/80345/
  • Nikić, M. Biblijska psihoterapija. Zagreb: Zaklada biskup Josip Lang, 2019.
  • Sampaio F.; P. Gonçalves; C. Sequeira. Mental health literacy: it is now time to put knowledge into practice. // International Journal of Environmental Research and Public Health 19, 12 (2022). doi: 10.3390/ijerph19127030

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Jedinstvena sveučilišna studentska anketa.

Ostale informacije: