Politička pismenost

Suočeni smo sa činjenicom da mediji i društvene mreže svojom brzinom protoka informacija utječu na naše živote te nas isti svakodnevno zatrpavaju temama političkog i pravnog sadržaja naglašavajući da su to teme od javnog interesa. U takvom protoku informacija izloženi smo pojmovima političkog, ali i pravnog, sadržaja za koje nismo sigurni razumijemo li iste. Da bismo razumjeli i formirali vlastita mišljenja, kritička razmišljanja, participirali u političkom životu, poznavali politički sustav države, političke i  pravne okvire participiranja građana u političkom djelovanju, izabrali vlast tj. u potpunosti apsorbirali demokraciju u punom smislu riječi, potrebna je politička pismenost. U tom smislu politička pismenost predstavlja skup političkih kompetencija potrebnih za uspješno djelovanje građana/čovjeka pojedinca u demokratskom društvu. Visoka razina političke pismenosti doprinosi dosljednosti i stabilnosti političkih stavova građana, osobito u kontekstu poznavanja uloga i dometa djelovanja političkih institucija i procesa. Stoga je cilj kolegija potaknuti političku pismenost među studentima jer isti imaju važnu ulogu i imperativ su očuvanja i daljnjeg osnaživanja demokratskih vrijednosti na hrvatskom i europskom političkom/društvenom obzorju.

• objasniti različite političke ideje i vrijednosti
• objasniti različite političke sustave, izborne procese te trodiobu vlasti
• primijeniti političke pojmove, činjenice i kategorije za kritičko izražavanje političkih stavova i mišljenja
• steći sposobnost za donošenje odluka o društvenoj i političkoj zajednici
• podići svijest o ulozi i odgovornosti pojedinca u kreiranju državne politike

• Uvodno o pojmu politike, demokracije
• Povijesni razvoj politike i demokracije
• Osnovna obilježja politike – moć i vlast
• Čimbenici političke pismenosti – javne politike, obrazovanje, mediji, javni interes, političke stranke, vjera, vjerske institucije
• Politički sustavi i politički režimi
• Politički sustav Republike Hrvatske – političke institucije, politički procesi
• Političke ideologije
• Akteri politike – političke stranke, nevladine organizacije - udruge
• Izborni procesi u Republici Hrvatskoj
• Europske integracije
• Građanski neposluh i ugroze na politički aktivizam
• Završna razmatranja o političkom djelovanju pojedinca, nevladinih organizacija i političkih stranaka u demokratskom okružju

predavanja, seminari i radionice, obrazovanje na daljinu, terenska nastava

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

pismeno

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihovoga rada, a prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Ukupan zbroj bodova na svim aktivnostima kreće se od 0 do 100. Studenti iz svakog pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije (50% bodova koje donosi pojedini element ocjene) s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni.

Udjeli pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS ljestvicom ocjenjivanja:

Sudjelovanje na nastavi 20% (20 bodova)

Pismeni ispit 60% (60 bodova)

Seminarski rad (izrada i prezentacija) 20% (20 bodova)

Bodovna ljestvica:

0,00 – 49,99 bodova: nedovoljan (1);

50,00 – 62,99 bodova: dovoljan (2);

63,00 – 74,99 bodova: dobar (3);

75,00 – 86,99 bodova: vrlo dobar (4);

87,00 – 100,00 bodova: odličan (5)

OBVEZE STUDENATA Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (do 30% nastavnih sati izostanka), sudjelovati u radu na satu. Redovito pohađanje nastave vrednuje se na temelju evidencija o sudjelovanju studenata na nastavi. Studenti su dužni i izraditi izložiti seminarski rad kojim će demonstrirati razumijevanje usvojenog sadržaja. Ispit.

Axford, B., Browning, G. K., Huggins, R., Rosamond, B., Turner, J.; Uvod u politologiju, Politička kultura, Zagreb, 2002

Milardović, A.; Uvod u politologiju, Sveučilište Sjever, Koprivnica, 2014.

Zakošek, N.; Politički sustav Hrvatske, Fakultet političkih znanosti, Zagreb, 2002.

Nohlen, D.; Politološki rječnik – država i politika, Pan Liber, Osijek-Zagreb, Split, 2001.

Zakon o političkim strankama, „Narodne novine”, br. 76/93., 111/96., 164/98., 36/01. i 28/06.

onlinE

Kasapović, M.; Demokratska tranzicija i političke stranke: razvoj političkih stranaka i stranačkih sustava u Istočnoj Europi, Fakultet političkih znanosti, Zagreb, 1996

Zakon o udrugama, „Narodne novine”, br. 74/14., 70/17., 98/19., 151/22.

Čular, G.; Vrste stranačke kompeticije i razvoj stranačkog sustava, u: Kasapović, Mirjana (ur.): "Hrvatska politika 1990.-2000.: Izbori, stranke i parlament u Hrvatskoj"; Fakultet političkih znanosti (2001), str. 123-146

online

Vukadinović, R., Čehulić, L.; Politika europskih integracija, Naklada Ljevak, 2011.

Ravlić, S.; Političke ideologije – ideje, tipovi, akteri, Plejada, 2022.

Izborno zakonodavstvo u Republici Hrvatskoj: Zakon o izboru predsjednika Republike Hrvatske, Zakon o izbora zastupnika u Hrvatski sabor, Zakon o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske, Zakon o lokalnim izborima

online

Grubiša, D., Beširević, N. i Špehar, H. (ur.); Politički sustav Europske unije i europeizacija hrvatske politike, Fakultet političkih znanosti, Zagreb, 2012.

Vujčić, Vladimir; Političke obveze građana u demokraciji i političko obrazovanje, Politička misao, Vol. XLIV, (2007.), br. 4, str. 17–34

online

Prezentacija predavanja

Weber, M.: Politika kao poziv, Jesenski Turk, Zagreb, 2006

Bežovan, G., Matančević, J.: Civilno društvo i pozitivne promjene, Školska knjiga, Zagreb, 2017.

Smerdel, Branko; Ustav, populizam i kraj liberalne demokracije – „Referendumanija” ugrožava temelje ustavnog poretka, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 56, 4/2019, str. 761-784.

Jedinstvena sveučilišna studentska anketa.