Popularna književnost

Predmet Popularna književnost temelji se na proučavanju književnopovijesnih i književnoteorijskih rasprava o lakoj i teškoj književnosti, kao i analiziranju i interpretiranju popularnih književnih djela. Žanrovi/ tipovi u kojima se osobitosti trivijalne književnosti mogu prepoznati su uglavnom krimić, ljubić, triler, mistika, fikcija, SF, horor, povijesne sapunica, putopisne sapunice, biografije slavnih i bogatih, self-help, lite-lit, led-lit, chick-lit, religijske sapunice. Poteškoće određenja književnosti koja je prilagođena ukusu svih slojeva publike proizlaze iz terminoloških nejasnoća, ali i razloga goleme popularnosti trivijalne književnosti tj. njezine namjere. Zabavljačka namjera zahtijeva lakoću čitanja, poznatu tematiku i napor da se izbjegne dosada uvjetovana sličnošću s ustaljenim ritmom svagdašnjeg života. Kritičko razmatranje znanstvene literature u analizi i interpretaciji književnih djela služi kao paradigma za razumijevanje razlike u recepciji na kojoj počiva institucija književnosti.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• književnopovijesno i književnoteorijski odrediti pojam popularne književnosti
• razlikovati laku i tešku književnost
• argumentirati ulogu recepcije u instituciji književnosti
• razlikovati odrednice prepoznatljivih žanrova popularne književnosti
• opisati književni, kulturni, povijesni i društveni kontekst autora i književnog djela

interpretirati i analizirati književna djela u kontekstu popularne književnosti

1. Popularna književnost: raslojavanje književnosti

2. Žanrovska određenja (Izbor: krimić, ljubić, triler, mistika, fikcija, SF, horor, povijesne sapunica, putopisne sapunice, biografije slavnih i bogatih, self-help, lite-lit, led-lit, chick-lit, religijske  sapunice)

3. Laka i teška književnost

4. Postoji li trivijalna književnost?

5. Trivijalna književnost i svakodnevni život

6. Ukus i novi mediji

7. Zabavna i dosadna književnost

8. O usponu i slomu komunikacije

9. O ekranu i knjigama

10. O relativizmu ukusa

11. Sudbina književnosti

predavanja, seminari i radionice, multimedija i mreža, mentorski rad

Aktivnost u nastavi, Pohađanje nastave, Referat

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz referata i ocjena aktivnosti na satu: 80% konačne ocjene čini ocjena iz referata, a 20% konačne ocjene čini ocjena iz aktivnosti na satu.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: referat 80, a aktivnosti na satu 20 bodova. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60–69 ocjenskih bodova (60%–69%) = dovoljan (2), 70–79 ocjenskih bodova (70%–79%) = dobar (3), 80–89 ocjenskih bodova (80%–89%) = vrlo dobar (4), 90–100 ocjenskih bodova (90%–100%) = izvrstan (5).

1. Milivoj Solar, Suvremena svjetska književnost, Školska knjiga, Zagreb, 1997., str. 305-331.
2. Milivoj Solar, Kritika relativizma ukusa, Matica hrvatska, Zagreb, 2011.

1. Milivoj Solar, Nakon smrti Sancha Panze, Naklada Ljevak, Zagreb, 2009.
2. Milivoj Solar, Kritika relativizma ukusa, Matica hrvatska, Zagreb, 2011.
3. Milivoj Solar, Rječnik književnoga nazivlja, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2006.
4. Milivoj Solar, Pitanja poetike, Školska knjiga, Zagreb, 1971.
5. Milivoj Solar,Predavanja o lošem ukusu, Politička kultura, Zagreb, 2004.
6. Popularna kultura i književnost, Književna smotra, 43 (2011), 161-162 (3-4)
7. Trivijalna književnost: zbornik tekstova, priredila Svetlana Slapšak, Radionica SIC: Institut za književnost i umetnost, Beograd, 1987.
8. Zdenko Škreb, Trivijalna književnost, Umjetnost riječi, 17, 2/1973., str. 135-141.

Lektira (izbor)

1. Jo Nesbo, Žohari, Profil, Zagreb, 2012.
2. Audrey Niffenegger, Žena vremenskog putnika, Profil, Zagreb, 2007.
3. Stephenie Meyer, Sumrak, Algoritam, 2009. 
4. Walter Isaacson, Steve Jobs,  Europapress Holding, Zagreb, 2011.
5. Philippa Gregory, Bijela kraljica, Znanje, Zagreb, 2010.
6. Rhonda Byrne, Tajna, V.B.Z., Zagreb, 2007.
7. Jorge Bucay, Voljeti se otvorenih očiju, Fraktura, Zagreb, 2012.
8. Tony Parsons, Muškarac i dječak, Profil, Zagreb, 2011.
9. William P. Young, Koliba, Naklada Ljevak, Zagreb, 2012.
10. Dan Brown, Da Vincijev kod, V.B.Z., Zagreb, 2005.
11. Anthony Bourdain, Kuharovo putovanje, Fraktura, Zagreb, 2008.
12. Erika Leonard James, Pedeset nijansi sive, Profil, Zagreb, 2012.
13. David Miitchell, Atlas oblaka, Vuković & Runjić, Zagreb, 2012.
14. John Ronald Tolkien, Hobit, Algoritam, Zagreb, 2012.
15. Charlaine Harris, Serijal o Sookie Stackhouse, Algoritam, Zagreb, 2010.

Lektira će se revidirati svake akademske godine u skladu s novitetima na tržištu.

Studentska sveučilišna anketa.

Redovito pohađanje predavanja i seminarske nastave. Prezentacija seminarskog rada. Sustavno čitanje književnih djela. Pismeni ispit iz područja znanstvene literature i pripadajućih književnih djela. Usmeni ispit.