Sociologija umjetnosti

Cilj je omogućiti studentima da razumiju fenomenologiju umjetnosti u društvenom kontekstu, njezinu ulogu u strukturaciji društvene svijesti kao i, povratno, oblikovanost društvenom strukturom. Cilj je da studenti razviju kompetencije analize, interpretacije, objašnjenja, oprimjerenja i usporedbe teoretičara, pojmova i pristupa u istraživanju odnosa društva i različitih oblika i aspekata umjetničkog stvaranja.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• Interpretirati ulogu umjetnosti u društvenom kontekstu
• Analizirati šire društvene učinke određene umjetničke prakse i socijalne interakcije relevantnih aktera
• Kritički raspravljati o socijalnoj određenosti dinamike stilskih razdoblja u umjetnosti
• Kritički uspoređivati različite umjetničke ostvaraje i forme (npr. književnost, kazalište, film, vizualna umjetnost) u njihovom socijalnom okruženju
• Evaluirati ulogu (estetske i kulturne) distinkcije i umjetnosti kao klasnih markera i čimbenika socijalne reprodukcije ili pak socijalnog angažmana i otpora
• Reflektirati u pisanom i usmenom obliku o odabranoj seminarskoj temi
• Objasniti najvažnije teorije iz područja sociologije umjetnosti
• Primijeniti teorijske koncepte u analizi aktualne kulturne politike.

Uvod u određenje odnosa sociologije i umjetnosti

Klasična sociologija i umjetnost – Marx, Weber, Durkheim, Simmel

Socijalna i kulturna povijest i sociologija

Estetske teorije

Romanse i ženska književnost; etnografski zaokret u interpretaciji

Kazalište i sociologija

Vizualna umjetnost i sociologija

Glazba i sociologija

Socijalno angažirana umjetnost: primjeri i slučajevi; feminizam, umjetnost i sociologija

Kritička teorija: Frankfurtovci i kritika masovne kulturne industrije; Bourdieu polje, habitus i praxis; Foucault

Kulturalni studiji i raslojavanje kulturne proizvodnje i potrošnje, popularna umjetnost, visoki i niski ukus

Psihoanaliza i tumačenje umjetnosti

Umjetnost i turizam

Svjetovi umjetnosti, mikro perspektiva

Sociologija kao umjetnost; sociološki pojam fikcije; sociološko pisanje

predavanja, seminari i radionice, obrazovanje na daljinu, samostalni zadatci, ostalo

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

usmeno i pismeno

Studentski se rad ocjenjuje i vrednuje putem kontinuirane provjere znanja putem dva pisana kolokvija (50%), usmenog ispita (30%), seminarskog izlaganja (10%) i aktivnog sudjelovanja u nastavi i raspravama (10%). 

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60% - 69,9%  = dovoljan (2), 70% - 79,9%  = dobar (3), 80% - 89,9%   = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5).

Kriteriji za ocjenjivanje ekvivalentni su ECTS ocjenama A (5), B (4), C (3), D/E (2) i F/FX (1) i pripadnim kvalitativnim opisima.

1. Svjetovi umjetnosti / Howard S. Becker ; [prijevod Hana Dvornik, Srđan Dvornik]. Dopunjeno i prošireno izd. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk: Hrvatsko sociološko društvo, 2009.
2. Sociologija umjetnosti / Arnold Hauser; prevele Ruža i Jagoda Rubčić Hauser. Zagreb: Školska knjiga, 1986.

1. Laurie Hanquinet i Mike Savage. Ur. 2006.  Routledge International Handbook of the Sociology of Art and Culture.
2. Studije iz sociologije umjetnosti / Pierre Francastel; [preveo Božidar Gagro]. Beograd: Nolit, 1974.
3. Sociologija umjetnosti / Stanko Baković. Zagreb: Spektar, 1985.
4. Estetika i sociologija / Sreten Petrović. 5., prerađeno i dopunjeno izd., Beograd: Naučna knjiga, 1990.
5.  Distinkcija: društvena kritika suđenja / Pierre Bourdieu; prijevod Jagoda Milinković. Zagreb: Izdanja Antibarbarus, 2011.
6. Globalizacija i postmodernost: ogledi o misliocima globalne kompleksnosti / Rade Kalanj. Zagreb: Politička kultura, 2004.
7. Mannheim, Karl. Essays on the Sociology of Culture. Pdf
8. Witkin, Robert W. 2003. Adorno on Popular Culture. Routledge.
9. Sociologija kulture i umetnosti / Miloš Ilić. 8. izd. Beograd: Naučna knjiga, 1987.
10. Filozofija povijesti umjetnosti / Arnold Hauser ; preveo Dragutin Perković. Zagreb: Školska knjiga, 1977.
11. Sociologija književnosti: sociološka hrestomatija / izbor tekstova, uvodna studija i bio-bibliografske beleške Sreten Petrović ; [tekstove preveli Josip Babić ... et al.]. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, 1990.
12. Ogledi o sociologiji umjetnosti / Lucien Goldmann ; izbor tekstova i predgovor Vjekoslav Mikecin ; Zagreb: Školska knjiga, 1987.
13. Umjetnost i društvo / Roger Bastide; prevela Vesna Potkovac. Zagreb  Školska knjiga, 1981.
14. Filozofija i sociologija umetnosti / Branko Lazarević. Vrnjačka Banja, 1978.
15. Sociologija oblikovanja literarnog ukusa / Levin L. Schücking ; prijevod s njemačkog izvornika Božica i Franjo Zenko Schuecking. Zagreb: "Dora Krupićeva", 2001.
16. Umjetnost i povijesni svijet: sociološko-filozofske rasprave o umjetnosti i kulturi / Vjekoslav Mikecin. Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo, 1995.
17. Filozofija moderne umjetnosti: onto-antropologijski i socio-kulturni pristupi / Mladen Labus. Zagreb: Institut za društvena istraživanja, 2006.
18. Nimfe, Muze, Eurinome: društveni položaj umjetnica u Hrvatskoj / Jasenka Kodrnja. Zagreb: Alinea, 2001.
19. Idoli, nakaze i suze: ideologijsko podjarmljivanje umjetnosti u XX. stoljeću / Žarko Paić. Zagreb: Društvo hrvatskih književnika, 2000.
20. Kulturalni studiji: ishodišta i problemi / Dean Duda. Zagreb: AGM, 2002.
21. Sociology of culture and cultural studies: towards a postsocialist reconciliation / Ksenija Vidmar Horvat, Revija za sociologiju, God.42 (2012), 2, str. 119-140
22. Politika teorije: zbornik rasprava iz kulturalnih studija / priredio Dean Duda Zagreb : Disput, 2006.
23. Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije / Vladimir Biti. [2. izd.]. Zagreb: Matica hrvatska, 2000.
24. Katunarić, Vjeran. 2007. Lica kulture. Zagreb: Antibarbarus.
25. Crespi, Franco. 2006. Sociologija kulture. Politička kultura Zagreb.
26. Alexander, J. 2005. Strogi program u kulturnoj teoriji: elementi strukturalne hermeneutike, Diskrepancija 6 (10) Stranice 69-86.

Vlastiti česti anonimni evaluacijski upitnici ili osvrti.

Jedinstvena sveučilišna anketa među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.

Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.