Metodika nastave sociologije

 

Naziv kolegija:
Metodika nastave sociologije
Šifra ISVU:
218444
Šifra MOZVAG:
ECTS:
6
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
KATEDRA ZA SOCIOLOGIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
SOCIOLOGIJA - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer)
1.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Vukelić, Krunoslav
30
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je kolegija upoznati studente s teorijom učenja i poučavanja s naglaskom na specifičnosti nastave sociologije te osigurati kod studenata usvojenost znanja, vještina i kompetencija kako bi mogli  planirati,  izvoditi i evaluirati nastavu sociologije i drugih predmeta koje mogu izvoditi u gimnazijama i srednjim školama.

Ishodi učenja:

Nakon položenog ispita iz kolegija Metodika nastave sociologije, student će biti u stanju:

  • pravilno interpretirati važnost nastave metodike u njezinoj općenitosti i specifičnosti,
  • ocijeniti primjerenost suvremene misli o odgoju i obrazovanju aktualnoj empirijskoj situaciji i konkretnim društvenim i kulturnim uvjetima,
  • kritički objasniti dijakronijski razvoj misli o obrazovanju u društvu,
  • pravilno interpretirati primjerenost korištenja i kombiniranja različitih nastavnih metoda u različitim društvenim i komunikacijskim oblicima nastave uz pomoć adekvatnih nastavnih medija (sredstava i pomagala u nastavi),
  • analizirati nastavničku ulogu u mjerljivom formuliranju svih vrsta ishoda kao i u obradbi, selekciji i sekvenciranju nastavnog sadržaja,
  • pravilno tumačiti važnost maksimalnog uključivanja studenata/učenika u svaki oblik nastavnog rada,
  • pravilno interpretirati kognitivne, afektivne i praktične aspekte znanja vezanih uz struku a potrebnih u izvođenju nastave sociologije i drugih predmeta u gimnazijama i srednjim školama,
  • kritički interpretirati široke filozofske i antropološke pretpostavke dobre nastave, kao i pedagoške, didaktičke, psihološke, povijesne i opće kulturalne dimenzije spoznaje i nastavnog procesa.

Sadržaj predmeta:

Predmetni sadržaj će se nuditi studentima kroz obogaćena predavanja, suradničko učenje, Power Point prezentacije praćene različitim oblicima animacija kao i neposrednu raspravu s nastavnikom. Razrada sadržaja prema satnici:

  • Uvod u kolegij, upoznavanje s temama, načinom rada, studentskim pravima i dužnostima te evidencija studenata.
  • Upoznavanje s nastavnom metodikom kao općom i posebnom disciplinom te ponaosob sa specifičnostima sociološke metodike; razlikovanje pojmova metoda, metodika i metodologija.
  • Upoznavanje s temeljnim školskim programima i pravnim okvirima relevantnima za rad u nastavi.
  • Planiranje i etapiranje nastave, upoznavanje sa sedam ključnih elemenata: ciljevi, sadržaj, metodički postupak, nastavni mediji, društveni oblici nastave, vremensko sekvenciranje i evaluacija.
  • Nastavni ciljevi: klasifikacija po vrsti i trajanju, kriteriji kojih se valja držati pri formulaciji ciljeva za nastavnu jedinicu, operacionalizacija nastavnih ciljeva s vježbanjem konkretnih primjera.
  • Nastavni sadržaj: didaktička analiza, didaktička redukcija i didaktičko sekvenciranje; pretpostavke, tipovi i oprimjerenje.
  • Nastavne metode: podjela s obzirom na različite kriterije (izvor znanja, nastavnik,učenik).
  • Kriteriji primjene metoda u nastavi (prilagođenost cilju, sadržaju, odgajatelju, odgajaniku, situaciji, kontekstu, školskom sustavu, nastavnom predmetu); rasprava o pojmu metodičke interdependentnosti.
  • Društveni oblici nastave: pojedinačno, partnersko, grupno i razredno učenje; karakteristike te prednosti i nedostaci s obzirom na ciljeve.
  • Komunikacijski oblici nastave: aspekti nastavničkog izlaganja, poticaja na razmišljanje, nastavnih pitanja i nastavnog razgovora; pravila vođenja dobre diskusije.
  • Nastavni mediji: osobni, neosobni i tehnički; funkcije te prednosti i nedostaci.
  • Evaluacija nastave: kritička osviještenost i samosvijest, autoprovjera nastavnika, česte pogreške promatranja, kriteriji procjene kvalitete nastave.
  • Evaluacija učenika: ocjenjivanje – za i protiv, usklađenost planiranja, ciljeva i ocjenjivanja, izvori stresa i pokušaji njegova otklanjanja.
  • Interaktivne simulacije – izvođenje dijela nastavne jedinice, simulacija radionice i ostalih odabranih studentskih zadataka, demonstracija tehnika i metoda i evaluacija; ponavljanje.
  • Završne napomene i evaluacija.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, obrazovanje na daljinu, samostalni zadatci, ostalo

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna metoda 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4 Metoda procjene
Predavanje
Heuristički razgovor
Rasprava
Slušanje i bilježenje Samostalno istraživanje literature
Aktivno sudjelovanje u raspravi
Pravilno interpretirati važnost nastave metodike u njezinoj općenitosti i specifičnosti Aktivnost na nastavi
Kolokviji
Usmeni ispit
 
Predavanje
Seminarsko izlaganje
Simulacija nastave
Slušanje
Izlaganje
Ocijeniti primjerenost suvremene misli o odgoju i obrazovanju aktualnoj empirijskoj situaciji i konkretnim društvenim i kulturnim uvjetima Seminarski rad
Aktivnost na nastavi
Kolokviji
Usmeni ispit
 
Predavanje
Rasprava
Analiza primjera
Slušanje i bilježenje
Aktivno sudjelovanje u raspravi
Samostalna analiza literature
Uspoređivanje primjera i zaključivanje
Kritički objasniti dijakronijski razvoj misli o obrazovanju u društvu Aktivnost na nastavi
Usmeni ispit
Heuristički razgovor
Rasprava
Analiza primjera
Priprema plana nastave
Simulacija izvedbe nastave
Aktivno sudjelovanje u raspravi
Samostalna analiza literature
Uspoređivanje primjera i zaključivanje
Pravilno interpretirati primjerenost korištenja i kombiniranja različitih nastavnih metoda u različitim društvenim i komunikacijskim oblicima nastave uz pomoć adekvatnih nastavnih medija (sredstava i pomagala u nastavi) Aktivnost na nastavi
Seminarsko izlaganje
Kolokviji
Usmeni ispit
 
Rasprava
Upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature i izvora
Planiranje ishoda
Predavanje
 
Aktivno sudjelovanje u raspravi
Samostalna analiza literature i izvora
Analizirati nastavničku ulogu u mjerljivom formuliranju svih vrsta ishoda kao i u obradbi, selekciji i sekvenciranju nastavnog sadržaja Aktivnost na nastavi
Kolokviji
Usmeni ispit
 
Seminarsko izlaganje
Kritičke refleksije
Samostalan rad na literaturi
Usmeno izlaganje
 
Pravilno tumačiti važnost maksimalnog uključivanja studenata/učenika u svaki oblik nastavnog rada Seminarski rad
aktivnost na nastavi
Predavanje
Seminarsko izlaganje
 
Aktivno slušanje i bilježenje
Usmeno izlaganje
Pravilno interpretirati kognitivne, afektivne i praktične aspekte znanja vezanih uz struku a potrebnih u izvođenju nastave sociologije i drugih predmeta u gimnazijama i srednjim školama Seminarski rad
Kolokviji
Usmeni ispit
Predavanje
Seminarsko izlaganje
 
Aktivno slušanje i bilježenje
Usmeno izlaganje
Kritički interpretirati široke filozofske i antropološke pretpostavke dobre nastave, kao i pedagoške, didaktičke, psihološke, povijesne i opće kulturalne dimenzije spoznaje i nastavnog procesa Aktivnost na nastavi
Seminarsko izlaganje
Kolokviji
Usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 1 0%
Kontinuirana provjera znanja 1,25 0%
Pismeni ispit 1,25 0%
Pohađanje nastave 1,5 0%
Seminarski rad 1 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Studenti osobno ovjeravaju svoju nazočnost na predavanjima i raspravljaju s nastavnicom i kolegama  (20% konačne ocjene). Osobno demonstriraju dio naučenog tako što javno referiraju o tome pred svim studentima i izvode pripremljenju nastavnu jedinicu, odgovaraju na pitanja i raspravljaju o tome, sudjeluju sličnim poslovima drugih studenata (40% ocjene) i pristupaju kolokvijima ili pismenom ispitu iz obvezatne literature na osnovi 10 pitanja (40% ocjene).

 

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60% - 69,9%  = dovoljan (2), 70% - 79,9%  = dobar (3), 80% - 89,9%   = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5).

 

Kriteriji za ocjenjivanje ekvivalentni su ECTS ocjenama A (5), B (4), C (3), D/E (2) i F/FX (1) i pripadnim kvalitativnim opisima.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

 

 

Obavezna literatura:

  1. Kyriacou Chris (1997), Temeljna nastavna umijeća, Educa, Zagreb.
  2. Pranjić, Marko (2013), Nastavna metodika u riječi i slici, Hrvatski studiji Sveučilišta, Zagreb.
  3. Fanuko Nenad (2004), Sociologija, Profil, Zagreb.
  4. Opći priručnik za nastavnike srednjih škola, grupa autora (1994), Hrvatski pedagoško–književni zbor, Zagreb.
  5. Predavanja koja svake godine donose novine s područja metodičke publicistike i najnovijih razmišljanja o pojedinom metodičko-didaktičkom problemu vezanom za nastavu, nastavnika, učenika, nastavne planove i programe itd.

Dopunska literatura:

  1. Itković, Zora (1997), Opća metodika nastave, Književni krug, Split.
  2. Haralambos, Michael & Holborn Martin (2002), Sociologija, Teme i perspektive, Golden
  3. Marketing, Zagreb.
  4. Giddens, Anthony (2007), Sociologija, Globus, Zagreb.
  5. Glasser, William (1994), Kvalitetna škola, Educa, Zagreb.
  6. Marsh, Colin J. (1994), Kurikulum, Educa, Zagreb.
  7. Majda Rijavec, Dubravka Miljković, Vlasta V. Vidović i Vesna V. Štetić (2003), Psihologija obrazovanja, IEP–VERN, Zagreb, str. 405–468.
  8. Bruner, J. (2000). Kultura obrazovanja. Zagreb: Educa.
  9. Chaffee, John (1997), Thinking critically, Houghton Mifllin Company, Boston,
  10. Određeni članci iz časopisa Teaching Sociology.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Ostale informacije:

Vlastiti česti anonimni evaluacijski upitnici ili osvrti.

Jedinstvena sveučilišna anketa među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.

Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.