| Studij | Godina |
Semestar |
Status |
|---|---|---|---|
| NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (jednopredmetni studij) | 2.g., 3.g. |
zimski |
izborni |
| NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij) | 2.g., 3.g. |
zimski |
izborni |
| POVIJEST UMJETNOSTI - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij) | 1.g. |
ljetni |
izborni |
| Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
|---|---|---|---|---|
| Jug, Stephanie | 15 |
0 |
15 |
Cilj je kolegija upoznati studente sa njemačkom književnom produkcijom 1795-1830, njenim formalnim odlikama, rodovima i žanrovima, njenom povezanošću sa društveno-povijesnim kontekstom. Na primjeru njemačke romantičarske književnosti pokazuje se početak distanciranja pjesnika od društvenog angažmana, preuzimanje uloge outsider-a na jednoj, i njegovo direktno umjetničko i ljudsko angažiranje u političkim sukobima, na drugoj strani. Na primjeru tzv. "umjetničke bajke" prikazuje se odnos romantizma prema usmenoj pučkoj književnoj tradiciji.
Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
Pjesništvo njemačkog romantizma prikazuje se u društveno-povijesnom kontekstu, posebno s obzirom na zbivanja u Europi i njemačkim zemljama nakon Francuske revolucije (Napoleonovi ratovi, njemački pokušaji nacionalnog i državnog okupljanja, društvene krize i sukobi), te u odnosu prema ostalim umjetnostima tog vremena. Od autora zastupljeni su Ludwig Tieck, Novalis, Clemens Brentano, Achim von Arnim, Joseph von Eichendorff, E. Th. A. Hoffmann, Adalbert von Chamisso, od teorietičara i znanstvenika braća Schlegel i Jacob Grimm. Posebno se obrađuju kraće prozne forme (novela, umjetnička bajka), te lirika. Analizira se i književni opus trojice pisaca "između klasike i romantizma": prozaiste Jeana Paula, liričara Friedricha Hölderlina i dramatičara i noveliste Heinriche von Kleista
predavanja, seminari i radionice
| 2.1. Nastavna aktivnost | 2.2. Aktivnost studenta | 2.3. Ishod učenja | 2.4 Metoda procjene |
| Predavanje, konzultativna nastava |
Slušanje izlaganja, proučavanje literature i bilježaka, analiza primarne literature, rasprava | opisati književno-teorijske pozicije njemačke romantičarske poezije | Aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, usmeni ispit |
| Predavanje, konzultativna nastava |
Sustavno opažanje, slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava | predstaviti glavne predstavnike romantičarske literature i njihova djela |
Aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, kolokvij, usmeni ispit |
| Zadatak čitanja i analize primjera, konzultativna nastava, seminarsko izlaganje, grupna rasprava, radionica |
Seminarski rad, suradnja, aktivno sudjelovanje | opisati karakteristike romantičarske lirike i novelistike |
Usmeno izlaganje, kolokvij, aktivnost studenata u nastavi, usmeni ispit, dnevnik čitanja |
| Seminarsko izlaganje, radionica, konzultativna nastava, grupna rasprava, samostalni istraživački zadatak |
Seminarski rad, odgovorno izvršavanje obveza, postavljanje i rješavanje problema | prepoznati stilske karakteristike njemačke romantičarske lirike i kraće proze |
Poster prezentacija, seminarski rad, aktivnost studenata na nastavi, usmeni ispit, kolokvij |
| Predavanje, zadatak čitanja i analize primjera, konzultativna nastava, seminarsko izlaganje, grupna rasprava, radionica | Suradnja, aktivno sudjelovanje, odgovorno izvršavanje obveza |
formulirati dodirne točke i različitosti između romantizma u njemačkoj i hrvatskoj književnosti | Samostalno istraživanje, seminarski rad, projektna aktivnost |
| Sastavljanje zadataka za grupni i samostalni rad i prezentiranje zadataka, konzultativna nastava, seminarski rad | Suradnja, odgovorno izvršavanje obveza | opisati individualističke i alternativne stavove njemačkog romantizma, njegove različitosti prema pozicijama tzv. "weimarske klasike". | Samostalno istraživanje, seminarski rad, projektna aktivnost, aktivnost na nastavi, usmeni ispit |
| Grupni rad, radionica, grupna rasprava, konzultativna nastava |
Seminarski rad, suradnja |
uočavati idejne i filozofske osnove romantičarske poezije | Samostalno istraživanje, seminarski rad, projektna aktivnost, aktivnost na nastavi, usmeni ispit |
Kolokvij, Pohađanje nastave, Projekt/referat
| Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
|---|---|---|
| Kolokvij | 1,25 | 50% |
| Pohađanje nastave | 0,75 | 0% |
| Projekt/referat | 1 | 50% |
U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz Kolokvija obveznih lektira (50% konačne ocjene) i projekta/referata na unaprijed dogovorenu temu (50% konačne ocjene).
Student je ostvario ocjenu 4 iz Kolokvija te ocjenu 5 Projekta/referata.
Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (Kol. x 0,5) (Proj. x 0,5).
Skala je ocjenjivanja u svim elementima sljedeća: (55%-62%) = dovoljan (2), (63%-79%) = dobar (3), (80%-89%) = vrlo dobar (4), (90%-100%) = izvrstan (5).
Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati i položio sve obvezne lektire (Kolokvij) te tijekom semestra pred grupom prezentirao projektni rad na unaprijed dogovorenu temu. Ukoliko student nije obavio projektni rad za vrijeme semestra, mora birati temu Pisanog rada i predati isti 10 dana prije ispitnog roka.
Lektira (ispituje se kroz Kolokvij 1)
Sekundarna literatura:
Analiza rezultata ocjena referata, pismenog testa i seminarskog rada