Pragmalingvistika

 

Naziv kolegija:
Pragmalingvistika
Šifra ISVU:
53602
Šifra MOZVAG:
HJ41
ECTS:
5
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Kuna, Branko
30
0
15
Mikić Čolić, Ana
0
0
0

 

Ciljevi i zadaci:

Kolegij Pragmalingvistike upoznaje studente s onim jezikoslovnim istraživanjima usmjerenim na onaj dio jezične djelatnosti koji je u svezi s namjerom, voljom, učincima i zaprekama pri uporabi jezika. Pri izradbi seminarskoga rada težište je na samostalnom istraživanju jezičnih i nejezičnih pojavnosti, posebice u javnoj komunikaciji  te otkrivanju uloga jezika u društvenoj zajednici i njihovom kritičkom propitivanju i vrednovanju.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • definirati temeljne pragmalingvističke pojmove
  • opisati različite ostvaraje govornih činova
  • argumentirati zašto često naši iskazi imaju neizrečene, ali podrazumijevane tvrdnje
  • diferencirati implikature i presupozicije na odgovarajućim primjerima
  • analizirati tekst s obzirom na prevagu odgovarajućih pragmatičkih načela: suradnje, uljudnosti i relevantnosti
  • razlikovati tekstove s referencijalnom i manipulacijskom ulogom
  • analizirati načine na koje se odnosi neravnoteže moći uspostavljaju i održavaju u tekstu

Sadržaj predmeta:

Pragmalingvistika i lingvistika; deiksa; konverzacijske implikature; presupozicije; govorni činovi; govorni žanrovi, nejezična komunikacija, ustrojstvo diskursa; govorne strategije u javnoj komunikaciji; prodor nestandardnih idioma u sredstvima javne poruke, manipulacija jezikom i ideologizacija jezika.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje slušanje izlaganja, analiza literature definirati temeljne pragmalingvističke pojmove pismeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje slušanje izlaganja, sustavno opažanje, analiza literature opisati različite ostvaraje govornih činova seminarski rad, pismeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje sustavno opažanje i zaključivanje, slušanje izlaganja, dijaloška metoda argumentirati zašto često naši iskazi imaju neizrečene, ali podrazumijevane tvrdnje aktivnost u nastavi, seminarski rad, pismeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje slušanje izlaganja, samostalna uporaba literature, oblikovanje pismenoga seminara diferencirati implikature i presupozicije na odgovarajućim primjerima aktivnost u nastavi, seminarski rad, pismeni ispit
samostalni istraživački zadatak sustavno opažanje i zaključivanje, analiza literature analizirati tekst s obzirom na prevagu odgovarajućih pragmatičkih načela: suradnje, uljudnosti i relevantnosti pismeni ispit
predavanje, samostalni istraživački zadatak slušanje izlaganja, sustavno opažanje i zaključivanje, analiza primjera razlikovati tekstove s referencijalnom i manipulacijskom ulogom seminarski rad, pismeni ispit
seminarsko izlaganje, samostalni istraživački zadatak slušanje izlaganja, dijaloška metoda, čitanje i analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje analizirati načine na koje se odnosi neravnoteže moći uspostavljaju i održavaju u tekstu aktivnost u nastavi, seminarski rad, pismeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 1 0%
Seminarski rad 2 40%
Usmeni ispit 2 60%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz usmenog referata i ocjena iz završnoga usmenog ispita: 40% konačne ocjene čini ocjena iz usmenoga referata, a 60% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student ostvaruje pravo na potpis ako je bio nazočan na najmanje 70% nastavnih sati.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Holly, Werner 2001. Einführung in die Pragmalinguistik. Langenscheidt, Berlin.
  2. Pintarić, Neda, 2002. Pragmemi u komunikaciji, Zavod za lingvistiku filozofskog fakulteta, Zagreb.
  3. Škiljan, Dubravko, 2000. Javni jezik, Izdanja Antibarbarus, Zagreb.

Dopunska literatura:

  1. Bourdieu, Pierre, 1992. Što znači govoriti (ekonomija jezičnih razmjena), Naprijed, Zagreb.
  2. Felman, Shoshana, 1993. Skandal tijela u govoru (Don Juan s Austinom ili zavođenje na dva jezika), Naklada MD, Zagreb.
  3. Meibauer, Jörg, 1999. Pragmatik. Eine Einführung. Stauffenburg, Tübingen.
  4. Tadić, Marko, 1987. Pragmatika u lingvistici, SOL, br. 4.
  5. Teorija i mogućnosti primjene pragmalingvistike (zbornik) 1999. HDPL, Zagreb-Rijeka

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Redovitost pohađanja nastave, aktivnost na seminaru, uočavanje i definiranje problema

Ostale informacije: