Njemačka književnost prosvjetiteljstva

 

Naziv kolegija:
Njemačka književnost prosvjetiteljstva
Šifra ISVU:
42994
Šifra MOZVAG:
NK79
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
njemački
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
1.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Engler, Tihomir
30
0
0

 

Ciljevi i zadaci:

Prosvjetiteljstvo predstavlja najvažniju prekretnicu u razvoju njemačke književnosti: od staro-feudalne prema moderno-građanskoj literaturi. Studenti moraju dobiti jasan uvid u novu ideološku i poetološku koncepciju koja će određivati njemačku i europsku literaturu sve do postmoderne kasnog 20. stoljeća. Metodološki pristup zasniva se na uvidu u sustav književne komunikacije. Pojedina se djela razmatraju s poetološkog, dijakronijskog i recepcijskog aspekta. Književna formacija promatra se kao estetsko-tematska cjelina, ali se osobita pažnja posvećuje promjenama književnih vrsta i žanrova. Dosljedno se primjenjuje komparativna metoda, napose se aktualiziraju veze s francuskom i engleskom književnošću.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • razlikovati etape u razvoju njemačkog prosvjetiteljstva
  • imenovati važnije autore razdoblja
  • formulirati osnovne poetološke značajke epohe i djela iz epohe
  • objasniti razvoj stilskih obilježja u sklopu različitih književnih vrsta (drame, lirike i proze)
  • povezati književne pojave s kulturno-povijesnom kontekstom 18. stoljeća
  • samostalno analizirati književno-teorijske tekstove pomoću „kritičkog aparata“ znanstvenih izdanja i književnih leksikona i priručnika

Sadržaj predmeta:

Dvorski karakter barokne književnosti. Počeci ekonomske i duhovne emancipacije građanstva. Osnovne odrednice racionalističke filozofije u Europi i Njemačkoj. Prijelazno razdoblje do 1725: Günther i Hagedorn u traženju novog lirskog izraza, trivijalne forme romana. Gottschedova poetika i dominacija (1725-1750). Najznačajnija književna postignuća: patetičnost Klopstockove lirike, Wielandova borba za legitimnost romana, Lessingovo novo shvaćanje drame. Lessing kao europski teoretičar umjetnosti. Interpretacije velikih Lessingovih drama.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje slušanje izlaganja, analiza literature, postavljanje pitanja i uključivanje u diskusiju razlikovati etape u razvoju njemačkog prosvjetiteljstva aktivnost studenata u nastavi, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, seminarska aktivnost, čitanje i analize lektire sustavno opažanje, slušanje izlaganja, analiza literature imenovati važnije autore razdoblja aktivnost studenata u nastavi, usmeno izlaganje, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, seminarska aktivnost, čitanje i analize lektire sustavno opažanje, slušanje izlaganja, izrada kratkog izlaganja, analiza literature formulirati osnovne poetološke značajke epohe i djela iz epohe aktivnost studenata u nastavi, usmeno izlaganje, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, seminarska aktivnost sustavno opažanje, slušanje izlaganja, izrada kratkog izlaganja, analiza literature objasniti razvoj stilskih obilježja u sklopu različitih književnih vrsta (drame, lirike i proze) aktivnost studenata u nastavi, usmeno izlaganje, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, seminarska aktivnost sustavno opažanje, slušanje izlaganja, izrada kratkog izlaganja, analiza literature povezati književne pojave s kulturno-povijesnom kontekstom 18. stoljeća aktivnost studenata u nastavi, usmeno izlaganje, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, seminarska aktivnost, diskusija aktivno sudjelovanje u seminarskom djelu nastave u vidu grupnog, individualnog rada te rada u paru samostalno analizirati književno-teorijske tekstove pomoću „kritičkog aparata“ znanstvenih izdanja i književnih leksikona i priručnika aktivnost studenata u nastavi, usmeno izlaganje, pismeni ispit, usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

dnevnik čitanja lektire, Pohađanje nastave, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
dnevnik čitanja lektire 0,75 30%
Pohađanje nastave 0,75 0%
Usmeni ispit 1,5 70%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz dnevnika čitanja i završnog usmenog ispita.

Student je dužan prije izlaska na završni usmeni ispit ostvariti minimalno prolaznu ocjenu (dovoljan 2) iz dnevnika čitanja.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati i predao dnevnik čitanja lektire, odnosno, pozitivno ocjenjen na usmenoj provjeri lektire.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Primarna literatura (lektira):
  2. Izbor iz lirike (prema odabiru nastavnika)
  3. Izbor iz teorijskih rasprava prosvjetitelja (prema odabiru nastavnika)
  4. Lessing, Gotthold Ephraim: "Nathan der Weise" i
  5. Lessing, Gotthold Ephraim:: "Emilia Galotti"
  6. Lessing, Gotthold Ephraim: "Minna von Barnhelm
  7. Wieland, Christoph Martin: „Geschichte des Agathon“ i „Die Geschichte der Abderiten“ (izbor poglavlja prema odabiru nastavnika)
  8. Sekundarna literatura:
  9. Böttcher, Kurt (Hrsg.) (1977). Erläuterungen zur deutschen Literatur – Aufklärung. Berlin: Volk und Wissen
  10. Borries, Ernst und Erika (1996). Deutsche Literaturgeschichte. Bd. 2: Aufklärung und Empfindsamkeit. Sturm und Drang. 13-190. München: dtv
  11. Žmegač, Viktor (Hrsg.) (1978). Geschichte der deutschen Literatur vom 18. Jahrhundert bis zur Gegenwart. Bd. I/1, 58-174. Königstein/Ts.: Athenäum Verlag
  12. Žmegač, Viktor, Škreb, Zdenko, Sekulić, Ljerka (Hrsg.) (1997). Kleine Geschichte der deutschen Literatur.,Berlin: Cornelsen, 78-97

Dopunska literatura:

  1. Hettner, Hermann (1979). Geschichte der deutschen Literatur im 18. Jahrhundert. Berlin-Weimar: Aufbau

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

analiza rezultata usmenog referata i ispita; anketa

Ostale informacije: