Starija njemačka književnost

 

Naziv kolegija:
Starija njemačka književnost
Šifra ISVU:
75414
Šifra MOZVAG:
NJ134
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
njemački
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Novak, Sonja
0
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Ciljevi kolegija su s jedne strane usvajanje književno-povijesnih znanja potrebnih za

razumijevanje njemačke književnosti najkasnije od romantike, a s druge strane i uvod u povijesne aspekte i fenomene njemačkoga jezika. Jednako važan cilj je i poticanje studenata na kritičko čitanje i razumijevanje književnosti, ali i znanstvenih tekstova

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • navesti okvirna razdoblja razvoja starije njemačke književnosti
  • navesti najpoznatija djela i autore
  • prepoznati društveno0geografske utjecaje koji su utjecali na razvoj starije njemačke književnosti
  • usporediti sličnosti i razlike s ostalim poznatim epohama njemačke književnosti
  • prepoznati glavne izvore kasnijih pojava u njemačkoj književnosti

Sadržaj predmeta:

Uvod u književnost i jezik Visokog srednjeg vijeka na predloškU romana «Iwein» Hartmanna

von Aue; interpretacija odabranih ulomaka iz romana u prijevodu na suvremeni njemački jezik; središnji aspekti za razumijevanje dvorske kulture: ere, minne, priroda nasuprot kulturi, nasilje kao društveni fenomen; njemačke inačice artus-epike: «ParzivaI» WolfTama von Eschenbacha i «Tristan» Gottfiieda von Straf3burga; srednjovjekovna ljubavna lirika ranoga 13. stoljeća.

Vrste izvođenja nastave:

seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje slušanje izlaganja, sustavno opažanje i zaključivanje, analiza literature navesti okvirna razdoblja razvoja starije njemačke književnosti aktivnost u nastavi, završni usmeni ispit
predavanje slušanje izlaganja, sustavno opažanje i zaključivanje, analiza literature navesti najpoznatija djela i autore aktivnost u nastavi, završni usmeni ispit
predavanje, samostalni seminarski zadatak, usmeno izlaganje slušanje izlaganja, analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje, analiza literature prepoznati društveno0geografske utjecaje koji su utjecali na razvoj starije njemačke književnosti aktivnost u nastavi, usmeno izlaganje, seminarski rad, završni usmeni ispit
predavanje, samostalni seminarski zadatak, usmeno izlaganje slušanje izlaganja, analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje, analiza literature usporediti sličnosti i razlike s ostalim poznatim epohama njemačke književnosti aktivnost u nastavi, usmeno izlaganje, seminarski rad, završni usmeni ispit
predavanje, samostalni seminarski zadatak, usmeno izlaganje slušanje izlaganja, analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje, analiza literature prepoznati glavne izvore kasnijih pojava u njemačkoj književnosti aktivnost u nastavi, usmeno izlaganje, seminarski rad, završni usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pismeni sastavi, Pohađanje nastave, Usmeni ispit, Zadaće

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pismeni sastavi 0,9 50%
Pohađanje nastave 0,75 0%
Usmeni ispit 0,4 20%
Zadaće 0,95 30%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz radnih zadataka/domaćih zadaća (30% konačne ocjene), iz pisanog rada (50% konačne ocjene) i završnog usmenog ispita (20% konačne ocjene).

Primjer izračunavanja ocjene:

Student je ostvario ocjenu 4 iz završnog usmenog ispita, ocjenu 3 iz zadaća odnosno praćenja literature te ocjenu 2 iz završnog pismenog ispita. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (usm.isp x 0,2) + (zad. x 0,3) + ( z. pism. isp. x  0,6)

U našem primjeru taj bi izračun izgledao ovako: (4 x 0,2) + (3 x 0,3) + (2 x 0,5) = 0,8 + 0,9 + 1,0 = 2,7 = zaokružuje se na 3.  Konačna ocjena u ovome bi slučaju bila dobar (3).

Skala je ocjenjivanja u svim elementima sljedeća: (55%-62%) = dovoljan (2), (63%-79%) = dobar (3), (80%-89%) = vrlo dobar (4), (90%-100%) = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati. Student je dužan prije izlaska na ispit ostvariti minimalno prolaznu ocjenu (dovoljan 2) iz zadaće i pismenog ispita.

 

 

Obavezna literatura:

Materijali koje za nastavu pripremi izvođač nastave

Materijalo na Moodle-stranici kolegija

Dopunska literatura:

  1. Max Wehrli: Literatur im deutschen Mittelalter. Eine poetologische Einführung. Reclam, Ditzingen. 1984.
  2. Joachim Bumke: Hofische Kultur. Literatur und Gesel/schaft im hohen Mittelalter. Dtv, 2002
  3. Günther Schweikle: Minnesang. Sammlung Metzler, 1995.
  4. Friedrich Neumann: Deutscher Minnesang. Reclam, Ditzingen. 1986.
  5. Ulrich Müller: Deutsche Gedichte des Mittelalters. Mitelhochdeutsch / Neuhochdeutsch.
  6. Reclam, Ditzingen. 1993.
  7. Helmut Brackert: Minnesang. Fischer TB, Frankfurt a.M., 1993.
  8. Helmut Tervooren: Gedichte und Interpretationen: Mittelalter. Reclam, Ditzingen. 1993. - GottfHed von Straßburg: Tristan. Mittelhochdeutsch / Neuhochdeutsch. 3 Bände. Reclam, Ditzingen. 1986.
  9. Hartmann von Aue: Erec. Mittelhochdeutsch / Neuhochdeutsch. Fischer TB, Frankfurt  A.M., 1999.
  10. Wolfram von Eschenbach: Parzival. Mittelhochdeutsch / Neuhochdeutsch. 2 Bände. Reclam, Ditzingen. 1981.
  11. Joachim Bumke: Wolfram von Eschenbach. Sammlung Metzler, 2004.
  12. Joachim Bumke: Geschichte der deutschen Literatur im hohen Mittelalter. Dtv, 2000.
  13. Volker Mertens: Der deutsche Artusroman. Reclam, Stuttgart 1998.
  14. Horst Brunner: Interpretationen: Mittelhochdeutsche Romane und Heldenepen.
  15. Horst Brunner: Geschichte der deutschen Literatur des Mittelalters im Uberblick. Reciam, Ditzingen. 1996

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Ostale informacije: