Povijest njemačkog jezika

 

Naziv kolegija:
Povijest njemačkog jezika
Šifra ISVU:
59670, 59690
Šifra MOZVAG:
NJ76, NJ23
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
njemački
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Studij
Godina
Semestar
Status
NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
3.g.
zimski
obavezan
NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
3.g.
zimski
izborni
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Pon, Leonard
15
0
0
Šarić Šokčević, Ivana
0
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Kolegij ima za cilj približiti polaznicima njemački jezik u njegovoj povijesnoj razvojnoj vertikali. Studenti bi po prvi put za trajanja studija došli u doticaj s dijakronom metodom.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • formulirati periodizaciju njemačkoga jezika
  • opisati najvažnije jezične i sociokulturalne posebnosti svakog povijesnog razdoblja od konca 8. stoljeća do danas
  • navesti najvažnije ljude i ustanove koje su poticale standardizaciju njemačkoga jezika
  • formulirati osobine njemačkoga standarda u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj

Sadržaj predmeta:

Nakon kraćeg uvoda u problematiku dijakronih istraživanja predstavit će se u prvoj trećini kolegija najvažnije odrednice indoeuropske (indogermanske) i germanske filologije. Druga trećina kolegija će se baviti stanjem i razvojem njemačkoga jezika srednjega vijeka od prvih zapisa u 8. stoljeću do konca 14. stoljeća, uvažavajući pri tome uvijek nejezične momente koji su vrlo važni za razvoj jezika kao što su: pokrštavanje njemačkih (germanskih) plemena (što je uzrokovalo kristijanizaciju jezika), glavne odrednice političke povijesti, migracije, odnos drugih jezika (osobito latinskog) prema njemačom jeziku itd. U posljednjoj trećini kolegija će se obraditi razdoblje od 15. soljeća do najsuvremenijih vremena s osobitim naglaskom na razdoblje od 16. do konca 18. stoljeća kada dolazi do postupne standardizacije njemačkoga jezika. U seminarskom dijelu kolegija će se svaki put prodiskutirati najvažnije odrednice nekog pojedinog razdoblja i redovito čitati odabrani izvorni tekstovi dotičnoga razdoblja.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 		 METODA PROCJENE
predavanje, seminarsko izlaganje, grupna rasprava slušanje izlaganja, aktivno sudjelovanje u raspravi, analiza primjera, čitanje i analiza lektire, samostalna uporaba literature, usmeno izlaganje formulirati periodizaciju njemačkoga jezika redovno pohađanje nastave, jedan kolokvij za trajanja nastave, pismeni ispit u vrijeme ispitnih rokova, kraći seminarski rad za trajanja nastave koji se referira
predavanje, seminarsko izlaganje, grupna rasprava slušanje izlaganja, aktivno sudjelovanje u raspravi, analiza primjera, čitanje i analiza lektire, samostalna uporaba literature, usmeno izlaganje opisati najvažnije jezične i sociokulturalne posebnosti svakog povijesnog razdoblja od konca 8. stoljeća do danas redovno pohađanje nastave, jedan kolokvij za trajanja nastave, pismeni ispit u vrijeme ispitnih rokova, kraći seminarski rad za trajanja nastave koji se referira
predavanje, seminarsko izlaganje, grupna rasprava slušanje izlaganja, aktivno sudjelovanje u raspravi, analiza primjera, čitanje i analiza lektire, samostalna uporaba literature, usmeno izlaganje navesti najvažnije ljude i ustanove koje su poticale standardizaciju njemačkoga jezika redovno pohađanje nastave, jedan kolokvij za trajanja nastave, pismeni ispit u vrijeme ispitnih rokova, kraći seminarski rad za trajanja nastave koji se referira
predavanje, seminarsko izlaganje, grupna rasprava slušanje izlaganja, aktivno sudjelovanje u raspravi, analiza primjera, čitanje i analiza lektire, samostalna uporaba literature, usmeno izlaganje formulirati osobine njemačkoga standarda u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj redovno pohađanje nastave, jedan kolokvij za trajanja nastave, pismeni ispit u vrijeme ispitnih rokova, kraći seminarski rad za trajanja nastave koji se referira

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Aktivnost u nastavi, Seminarski rad, Pismeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 0,5 0%
Aktivnost u nastavi 0,5 20%
Seminarski rad 1,25 50%
Pismeni ispit 0,75 30%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Konačna se ocjena izvodi iz ocjena koje student ostvari u drugom, trećem i četvrtom navedenom elementu.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student ostvaruje pravo na potpis ako je bio nazočan na najmanje 70% nastavnih sati.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Talanga, Tomislav (2005): Arbeitsbuch zur Geschichte der deutschen Sprache. (Mit Texten vom 8. bis zum 17. Jh.). Osijek: Filozofski fakultet.

Dopunska literatura:

  1. Eggers, Hans: Deutsche Sprachgeschichte. Rowohlt Verlag 1963. Bd. I-IV.
  2. Keller, Rudolf E.: Die deutsche Sprache. Hamburg 1986.
  3. König, W.: dtv-Atlas zur dt. Sprache. München 1978. 2001¹³.
  4. Polenz, Peter von: Deutsche Sprachgeschichte. I-III. Berlin 1991-1998
  5. Schildt, J.: Abriss der Geschichte der deutschen Sprache. Berlin, 5. Aufl. 1984.
  6. Schmidt, Wilhelm: Geschichte der deutschen Sprache. Stuttgart/Leipzig 1996 : S.Hirzel WVG.
  7. Wolff, Gerhart: Deutsche Sprachgeschichte. Tübingen. 4. Aufl. 1999: A.Francke Verlag.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Diskusija na polovini i (anonimna) anketa eventualno po svršetku kolegija.

Ostale informacije: