Stara hrvatska književnost 3

 

Naziv kolegija:
Stara hrvatska književnost 3
Šifra ISVU:
157607
Šifra MOZVAG:
HKZ03
ECTS:
5
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
2.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Tatarin, Milovan
30
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznati studente s baroknim književnim stilom, koji je u djelima dubrovačkih pjesnika 17. stoljeća doživio procvat, dok se u drugim hrvatskim književnim regijama pojavljivao mnogo poslije kao potonulo kulturno dobro, sve tamo do u 18. stoljeće (kajkavska i slavonska regija). Zbog nadređenosti svim drugim elementima književne strukture, kao i zbog mogućnosti ulaska u sve žanrove, baroknom je stilu izbjegao rijetko koji pisac seičenta, zbog čega studente treba upoznati s figurama tipičnim i karakterističnim za taj stil, što će im omogućiti ne samo analizu reprezentativnih i kanonskih predložaka, nego i onih u struci manje poznatih. Upućenost u mikrostrukture baroknog stila omogućit će studentima razumijevanje i dijela književnoga korpusa nastaloga u 18. stoljeću. Kako je ipak riječ o stoljeću u kojemu se različite književne regije razvijaju nejednakim ritmom, studente je nužno uputiti u poetički pluralitet (barok, klasicizam, rokoko), u raznolikost žanrovskih sustava, u različite zadaće koje su se postavljale pred pisca.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • definirati vremensko trajanje hrvatskoga književnog baroka,
  • opisati povijesnosociološke odrednice pojave baroka,
  • argumentirati razlike među historijskom i tipološkom koncepcijom baroka,
  • opisati žanrovski sustav (lirika, epika, drama),
  • napraviti tipologiju epike u stihu,
  • napraviti tipologiju drame,
  • definirati stilski i poetički pluralizam hrvatske književnosti 18. stoljeća (razlike među različitim sredinama s obzirom na žanrove i stilske postupke – dubrovačko-dalmatinski, kajkavski i slavonski književni krug),
  • analizirati reprezentativne predloške.

Sadržaj predmeta:

Syllabus:

  1. Uvod u kolegij
  2. Barok – pojmovno određenje
  3. Reformacija i protureformacija (Tridentski koncil, katolička obnova, protestantska tiskara u Urachu)
  4. Tipološka i historijska koncepcija baroka
  5. Žanrovi hrvatske barokne književnost (lirika, ep, poema, libretistička drama)
  6. Lirika 17. stoljeća
  7. Epika 17. stoljeća (tipologija)
  8. Osman Ivana Gundulića
  9. Drama 17. stoljeća
  10. Religiozne i komične poeme
  11. Poetički pluralitet književnosti 18. stoljeća
  12. Pučko-prosvjetiteljska epika (Andrija Kačić Miošić i Matija Antun Relković)
  13. Drama 18. stoljeća (frančezarije, talijanarije, kajkavski školski teatar – Tituš Brezovački)
  14. Evaluacija kolegija

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanje slušanje, pisanje definirati vremensko trajanje hrvatskoga književnog baroka usmeni ispit
predavanje slušanje, pisanje opisati povijesnosociološke odrednice pojave baroka usmeni ispit
predavanje slušanje, pisanje argumentirati razlike među historijskom i tipološkom koncepcijom baroka usmeni ispit
predavanje slušanje, pisanje opisati žanrovski sustav (lirika, epika, drama) usmeni ispit
predavanje slušanje, pisanje napraviti tipologiju epike u stihu usmeni ispit
predavanje slušanje, pisanje napraviti tipologiju drame usmeni ispit
predavanje slušanje, pisanje, govorenje (diskutiranje) definirati stilski i poetički pluralizam hrvatske književnosti 18. stoljeća (razlike među različitim sredinama s obzirom na žanrove i stilske postupke – dubrovačko-dalmatinski, kajkavski i slavonski književni krug) usmeni ispit
rad na tekstu
mentorske konzultacije
prikupljanje podataka na zadanu temu, istraživanje, čitanje, kritičko razmišljanje
pisanje, govorenje (usmeno izlaganje)
analizirati reprezentativne predloške pisani seminarski rad

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pohađanje nastave, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,4 0%
Pohađanje nastave 1,6 0%
Usmeni ispit 3 100%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzima se u obzir ocjena iz završnoga usmenog ispita: 100% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Student ostvaruje pravo izlaska na završni usmeni ispit ako je stekao uvjete za potpis.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redovito pohađanje predavanja i seminara, što je uvjet za potpis, izrada seminarskoga rada, pročitana sva propisana lektirna djela, položen završni usmeni ispit.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Marin Franičević – Franjo Švelec – Rafo Bogišić, Od renesanse do prosvjetiteljstva, Povijest hrvatske književnosti, knj. 3, Liber – Mladost, Zagreb, 1974. (poglavlja »Hrvatska književnost sedamnaestog stoljeća«, str. 175–292; »Književnost prosvjetiteljstva«, str. 293–376)
  2. Nikola Batušić, Povijest hrvatskoga kazališta, Školska knjiga, Zagreb, 1978, str. 91–206.
  3. Pavao Pavličić, Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti, Čakavski sabor, Split, 1979.
  4. Zoran Kravar, Nakon godine MDC, Matica hrvatska Ogranak Dubrovnik, Dubrovnik, 1993.
  5. Pavao Pavličić, Studije o Osmanu, Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996.

 

Dopunska literatura:

  1. Krešimir Georgijević, Hrvatska književnost od XVI do XVIII stoljeća u sjevernoj Hrvatskoj i Bosni, Matica hrvatska, Zagreb, 1969..
  2. Zoran Kravar, Studije o hrvatskom književnom baroku, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1975.
  3. Književni barok, uredile Živa Benčić i Dunja Fališevac, Zavod za znanost o književnosti, Zagreb, 1988.
  4. Hrvatski književni barok, uredila Dunja Fališevac, Zavod za znanost o književnosti, Zagreb, 1991.
  5. Dunja Fališevac, Kaliopin vrt, Književni krug, Split, 1997. (poglavlja: »Hrvatska epika u doba baroka«, str. 91–126; »Stil hrvatske barokne epike«, str. 127–137; »Tasso i hrvatski ep«, str. 161–175)
  6. Davor Dukić, Poetike hrvatske epike 18. stoljeća, Književni krug, Split, 2002.
  7. Pavao Pavličić, Skrivena teorija, Matica hrvatska, Zagreb, 2006.
  8. Pavao Pavličić, Epika granice, Matica hrvatska, Zagreb, 2007.
  9. Dunja Fališevac, Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, ²2007.
  10. Leo Rafolt, Melpomenine maske: fenomenologija žanra tragedije u dubrovačkom ranonovovjekovlju, Disput, Zagreb, 2007.

Na početku semestra svake akademske godine studenti dobivaju popis literature u kojemu se navode knjige i rasprave koje su se u međuvremenu pojavile.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: