Stara hrvatska književnost 3

Upoznati studente s baroknim književnim stilom, koji je u djelima dubrovačkih pjesnika 17. stoljeća doživio procvat, dok se u drugim hrvatskim književnim regijama pojavljivao mnogo poslije kao potonulo kulturno dobro, sve tamo do u 18. stoljeće (kajkavska i slavonska regija). Zbog nadređenosti svim drugim elementima književne strukture, kao i zbog mogućnosti ulaska u sve žanrove, baroknom je stilu izbjegao rijetko koji pisac seičenta, zbog čega studente treba upoznati s figurama tipičnim i karakterističnim za taj stil, što će im omogućiti ne samo analizu reprezentativnih i kanonskih predložaka, nego i onih u struci manje poznatih. Upućenost u mikrostrukture baroknog stila omogućit će studentima razumijevanje i dijela književnoga korpusa nastaloga u 18. stoljeću. Kako je ipak riječ o stoljeću u kojemu se različite književne regije razvijaju nejednakim ritmom, studente je nužno uputiti u poetički pluralitet (barok, klasicizam, rokoko), u raznolikost žanrovskih sustava, u različite zadaće koje su se postavljale pred pisca.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• definirati vremensko trajanje hrvatskoga književnog baroka,
• opisati povijesnosociološke odrednice pojave baroka,
• argumentirati razlike među historijskom i tipološkom koncepcijom baroka,
• opisati žanrovski sustav (lirika, epika, drama),
• napraviti tipologiju epike u stihu,
• napraviti tipologiju drame,
• definirati stilski i poetički pluralizam hrvatske književnosti 18. stoljeća (razlike među različitim sredinama s obzirom na žanrove i stilske postupke – dubrovačko-dalmatinski, kajkavski i slavonski književni krug),
• analizirati reprezentativne predloške.

Syllabus:

1. Uvod u kolegij
2. Barok – pojmovno određenje
3. Reformacija i protureformacija (Tridentski koncil, katolička obnova, protestantska tiskara u Urachu)
4. Tipološka i historijska koncepcija baroka
5. Žanrovi hrvatske barokne književnost (lirika, ep, poema, libretistička drama)
6. Lirika 17. stoljeća
7. Epika 17. stoljeća (tipologija)
8. Osman Ivana Gundulića
9. Drama 17. stoljeća
10. Religiozne i komične poeme
11. Poetički pluralitet književnosti 18. stoljeća
12. Pučko-prosvjetiteljska epika (Andrija Kačić Miošić i Matija Antun Relković)
13. Drama 18. stoljeća (frančezarije, talijanarije, kajkavski školski teatar – Tituš Brezovački)
14. Evaluacija kolegija

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Pohađanje nastave, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene uzima se u obzir ocjena iz završnoga usmenog ispita: 100% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Student ostvaruje pravo izlaska na završni usmeni ispit ako je stekao uvjete za potpis.

Redovito pohađanje predavanja i seminara, što je uvjet za potpis, izrada seminarskoga rada, pročitana sva propisana lektirna djela, položen završni usmeni ispit.

1. Marin Franičević – Franjo Švelec – Rafo Bogišić, Od renesanse do prosvjetiteljstva, Povijest hrvatske književnosti, knj. 3, Liber – Mladost, Zagreb, 1974. (poglavlja »Hrvatska književnost sedamnaestog stoljeća«, str. 175–292; »Književnost prosvjetiteljstva«, str. 293–376)
2. Nikola Batušić, Povijest hrvatskoga kazališta, Školska knjiga, Zagreb, 1978, str. 91–206.
3. Pavao Pavličić, Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti, Čakavski sabor, Split, 1979.
4. Zoran Kravar, Nakon godine MDC, Matica hrvatska Ogranak Dubrovnik, Dubrovnik, 1993.
5. Pavao Pavličić, Studije o Osmanu, Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996.

1. Krešimir Georgijević, Hrvatska književnost od XVI do XVIII stoljeća u sjevernoj Hrvatskoj i Bosni, Matica hrvatska, Zagreb, 1969..
2. Zoran Kravar, Studije o hrvatskom književnom baroku, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1975.
3. Književni barok, uredile Živa Benčić i Dunja Fališevac, Zavod za znanost o književnosti, Zagreb, 1988.
4. Hrvatski književni barok, uredila Dunja Fališevac, Zavod za znanost o književnosti, Zagreb, 1991.
5. Dunja Fališevac, Kaliopin vrt, Književni krug, Split, 1997. (poglavlja: »Hrvatska epika u doba baroka«, str. 91–126; »Stil hrvatske barokne epike«, str. 127–137; »Tasso i hrvatski ep«, str. 161–175)
6. Davor Dukić, Poetike hrvatske epike 18. stoljeća, Književni krug, Split, 2002.
7. Pavao Pavličić, Skrivena teorija, Matica hrvatska, Zagreb, 2006.
8. Pavao Pavličić, Epika granice, Matica hrvatska, Zagreb, 2007.
9. Dunja Fališevac, Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, ²2007.
10. Leo Rafolt, Melpomenine maske: fenomenologija žanra tragedije u dubrovačkom ranonovovjekovlju, Disput, Zagreb, 2007.

Na početku semestra svake akademske godine studenti dobivaju popis literature u kojemu se navode knjige i rasprave koje su se u međuvremenu pojavile.

Studentska anketa.