Studij | Godina |
Semestar |
Status |
---|---|---|---|
NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (jednopredmetni studij) | 2.g. |
zimski |
obavezan |
NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij) | 2.g. |
zimski |
obavezan |
Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
---|---|---|---|---|
Pon, Leonard | 15 |
0 |
15 |
Cilj kolegija jest približiti studentima metode leksikologije koja se bavi rječničkim blagom (leksikonom) nekoga jezika i jedna je od mlađih lingvističkih disciplina (od otprilike 1960. god.). Drugi je cilj leksikografija koja se bavi proučavanjem i stvaranjem rječnika. Kolegij će studentima ponuditi uvid u najvažnije vrste rječika, u njihovu strukturu i sadržaj.
Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
U uvodu će se razgraničiti djelatnost leksikologije od drugih srodnih lingvističkih disciplina (onomaziologija, semaziologija, etimologija, frazeologija, leksikografija). Nadalje će se obraditi leksičko značenje (denotacija-konotacija, metafora-metonimija, polisemija-homonimija), hierarhijski odnosi unutar rječničkog blaga (homonimija-hiperonimija) kao i odnosi identiteta, ekvivalentnosti i suprotnosti u jezičnom blagu (sinonimija-polaritet). U okviru tematiziranja leksikografije predstavit će okvir njezine djelatnosti i metode kojima se služi. Predstavit će se najvažnije vrste rječnika kao i njihova struktura i sadržaj. Nadalje će se obraditi razvoji, pomaci i promjene među jezičnim blagom (pomak u značenju, neologizmi-arhaizmi-historizmi, procesi međujezičnog posuđivanja, jezično čistunstvo). Na koncu će se predstaviti različite podjele jezičnoga blaga (leksičke obitelji, rječničko blago raznih socijalnih grupa, rječničko blago raznih struka i zanimanja, rječničko blago reginalne rasprostranjenosti itd.).
predavanja, seminari i radionice
NASTAVNA METODA | AKTIVNOST STUDENTA | ISHOD UČENJA | METODA PROCJENE |
---|---|---|---|
predavanje | slušanje izlaganja | klasificirati riječi i lekseme na pojedine morfeme | redovno pohađanje nastave |
grupna rasprava | aktivno sudjelovanje u raspravi | formulirati semantičke distinktivne osobine pojedinih leksema | dva kolokvija za trajanja nastave, pismeni ispit u vrijeme ispitnih rokova, seminarski rad za trajanja nastave |
predavanje, grupna rasprava | analiza primjera | prepoznati specifične asimetrične odnose među leksemima | dva kolokvija za trajanja nastave, pismeni ispit u vrijeme ispitnih rokova, seminarski rad za trajanja nastave |
seminarsko izlaganje | prezentacija naučenoga, samostalna uporaba literature | razvrstati najvažnije stručne publikacije u leksikografske podgrupe | dva kolokvija za trajanja nastave, pismeni ispit u vrijeme ispitnih rokova, seminarski rad za trajanja nastave |
Aktivnost u nastavi, Pisani ispit, Pohađanje nastave, Referat
pismeno
Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
---|---|---|
Aktivnost u nastavi | 0 | 0% |
Pisani ispit | 0 | 70% |
Pohađanje nastave | 0 | 0% |
Referat | 0,5 | 30% |
Konačna se ocjena utvrđuje na temelju dvaju elemenata:
1. seminarskog izlaganja, koje čini 30% završne ocjene,
2. uspjeha na završnom pismenom ispitu, koji čini 70% završne ocjene te na kojemu student mora ostvariti minimalno 69% za ocjenu dovoljan (2), 77% - 84,9% za ocjenu dobar (3), 85% - 92,9% za ocjenu vrlo dobar (4) te 93% - 100% za ocjenu izvrstan (5).
Studenti na jednopredmetnom i dvopredmetnom studiju ostvaruju pravo na potpis i pravo izlaska na kolokvije ili završni pismeni ispit ako ispune jedan uvjet: (1) tijekom nastave bili su nazočni na najmanje 70% održanih nastavnih sati, odnosno na 70% održanih predavanja i 70% održanih seminara, što isključuje mogućnost kombiniranja izostanaka.
Skripta i handouts
Odabrano poglavlje iz jedne knjige:
Diskusija na polovini i (anonimna) anketa eventualno po svršetku kolegija.