Leksikologija i leksikografija

 

Naziv kolegija:
Leksikologija i leksikografija
Šifra ISVU:
46313
Šifra MOZVAG:
NJ63
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
njemački
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Jozić, Ivana
15
0
0
Keglević, Ana
0
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj kolegija jest približiti studentima metode leksikologije koja se bavi rječničkim blagom (leksikonom) nekoga jezika i jedna je od mlađih lingvističkih disciplina (od otprilike 1960. god.). Drugi je cilj leksikografija koja se bavi proučavanjem i stvaranjem rječnika. Kolegij će studentima ponuditi uvid u najvažnije vrste rječika, u njihovu strukturu i sadržaj.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • klasificirati riječi i lekseme na pojedine morfeme
  • formulirati semantičke distinktivne osobine pojedinih leksema
  • prepoznati specifične asimetrične odnose među leksemima
  • razvrstati najvažnije stručne publikacije u leksikografske podgrupe

Sadržaj predmeta:

U uvodu će se razgraničiti djelatnost leksikologije od drugih srodnih lingvističkih disciplina (onomaziologija, semaziologija, etimologija, frazeologija, leksikografija). Nadalje će se obraditi leksičko značenje (denotacija-konotacija, metafora-metonimija, polisemija-homonimija), hierarhijski odnosi unutar rječničkog blaga (homonimija-hiperonimija) kao i odnosi identiteta, ekvivalentnosti i suprotnosti u jezičnom blagu (sinonimija-polaritet). U okviru tematiziranja leksikografije predstavit će okvir njezine djelatnosti i metode kojima se služi. Predstavit će se najvažnije vrste rječnika kao i njihova struktura i sadržaj. Nadalje će se obraditi razvoji, pomaci i promjene među jezičnim blagom (pomak u značenju, neologizmi-arhaizmi-historizmi, procesi međujezičnog posuđivanja, jezično čistunstvo). Na koncu će se predstaviti različite podjele jezičnoga blaga (leksičke obitelji, rječničko blago raznih socijalnih grupa, rječničko blago raznih struka i zanimanja, rječničko blago reginalne rasprostranjenosti itd.).

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA METODA PROCJENE
predavanje slušanje izlaganja klasificirati riječi i lekseme na pojedine morfeme redovno pohađanje nastave
grupna rasprava aktivno sudjelovanje u raspravi formulirati semantičke distinktivne osobine pojedinih leksema dva kolokvija za trajanja nastave, pismeni ispit u vrijeme ispitnih rokova, seminarski rad za trajanja nastave
predavanje, grupna rasprava analiza primjera prepoznati specifične asimetrične odnose među leksemima dva kolokvija za trajanja nastave, pismeni ispit u vrijeme ispitnih rokova, seminarski rad za trajanja nastave
seminarsko izlaganje prezentacija naučenoga, samostalna uporaba literature razvrstati najvažnije stručne publikacije u leksikografske podgrupe dva kolokvija za trajanja nastave, pismeni ispit u vrijeme ispitnih rokova, seminarski rad za trajanja nastave

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Kolokvij, Pohađanje nastave, Referat

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Kolokvij 1,75 70%
Pohađanje nastave 0,75 0%
Referat 0,5 30%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Konačna se ocjena izvodi iz ocjena koje student ostvari u drugom i trećem navedenom elementu. 100% konačne ocjene čini pozitivna ocjena iz položenih kolokvija ili završnog pismenog ispita (70%) i pozitivna ocjena iz referata (30%). Postoci iz položenih kolokvija se zbrajaju te iz prosjeka tih postotaka proizlazi ocjena pisanog djela.

Primjer izračunavanja ocjene:

1 kolokvij              2. kolokvij      Ispit    Ocjena iz kolokvija/ispita       Referat         Konačna ocjena

     86%                     78%            -           82%   3 (dobar)               4 (vrlo dobar)       3 (dobar)

Ako je student iz pismenoga dijela (položenih kolokvija ili ispita) dobio ocjenu dobar (3) a iz referata vrlo dobar (4), onda je izračun sljedeći: 3 x 0,70 + 4 x 0,30 = 2,1 + 1,2 = 3,3, pa je konačna ocjena dobar (3).
 

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti na jednopredmetnom i dvopredmetnom studiju ostvaruju pravo na potpis i pravo izlaska na kolokvije ili završni pismeni ispit ako ispune jedan uvjet: (1) tijekom nastave bili su nazočni na najmanje 70% održanih nastavnih sati, odnosno na 70% održanih predavanja i 70% održanih seminara, što isključuje mogućnost kombiniranja izostanaka.

 

 

Obavezna literatura:

Skripta i handouts

Dopunska literatura:

Odabrano poglavlje iz jedne knjige:

  1. König, Werner: dtv-atlas zur deutschen Sprache. München DTV 1994.
  2. Pohl, Inge/ Horst Ehrhardt (Hrsg.): Wort und Wortschatz : Beiträge zur Lexikologie. Tübingen 1995.
  3. Schippan, Thea: Lexikologie der deutschen Gegenwartssprache. Tübingen 2002.
  4. Schwarze, Chr./Wunderlich, D. (Hrsg.): Handbuch der Lexikologie. Königstein/Ts. 1985.
  5. Athenäum (insbes. zur Lexikographie)
  6. Lutzeier, Peter Rolf (Hrsg.): Studien zur Wortfeldtheorie. Studies in lexical field theory. Tübingen 1993: Max Niemeyer Verlag
  7. Schlaefer, Michael (2009): Lexikologie und Lexikographie. Eine Einführung am Beispiel deutscher Wörterbücher. Berlin: Erich Schmidt Verlag.
  8. Harm, Volker (2015): Einführung in die Lexikologie. Darmstadt: WBG.
  9. Wanzeck, Christiane (2010): Lexikologie. Beschreibung von Wort und Wortschatz im Deutschen. Göttingen: Vandenhoeck & Ruprecht.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Diskusija na polovini i (anonimna) anketa eventualno po svršetku kolegija.

Ostale informacije: