Uvod u studij njemačke književnosti

 

Naziv kolegija:
Uvod u studij njemačke književnosti
Šifra ISVU:
43162
Šifra MOZVAG:
NK80
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
njemački
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
1.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Jug, Stephanie
15
15
0

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je kolegija elemente znanosti o književnosti stečene u osnovnoj i srednjoj školi te utvrđene na maturi, prevesti u kontekst njemačke književnosti i proširiti i promatrati ih u tradiciji moderne germanistike u međunarodnim razmjerima. Kolegij treba potaknuti razmišljanje o književnim djelima u kategorijama teorije i povijesti književnosti. Očekuje se da naučeno bude primijenjeno tijekom studija u kolegijima iz njemačke književnosti, te za pisanje referata, seminarskih i diplomskih radova.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • objasniti pojmove iz teorije, povijesti i kritike njemačke književnosti
  • razlikovati pojedinačne metode znanosti o književnosti, stilske figure te žanrovska obilježja lirike, proze i drame
  • samostalno analizirati zadane lirske, prozne i dramske isječke i ostale književne tekstove s naglaskom na stilske figure, strukturne elemente žanra i ostale analitičke aspekte
  • povezati teoriju i povijest njemačke i hrvatske književnosti
  • sintetizirati razmišljanja o svim dimenzijama književnoga djela

Sadržaj predmeta:

Sljedeći se pojmovi obrađuju: editorika, književna kritika (funkcija i nedostaci), povijest (načela periodizacije, poetika epohe) i teorija (predmetno područje), fikcionalnost, usmena i pisana književnost, slojevi književnosti, metode znanosti o književnosti (od Gervinusa do gender studies), retorika i stilistika, stilske figure, razine, registri i načela, teorija rodova (lirika, epika, drama), versifikacija (mjere i stope, stih, rima, strofa, oblici pjesama), drama (povijest roda, kazalište, elementi drame, oblici i stilska sredstva u drami), epika (elementi analize i interpretacije fikcionalnog proznog teksta).

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje slušanje izlaganja, vođenje bilježaka, rasprava, replike i potpitanja, samostalno analiza propisane literature, dolazak na konzultacije objasniti pojmove iz teorije, povijesti i kritike njemačke književnosti usmeni ispit
predavanje slušanje izlaganja, vođenje bilježaka, rasprava, replike i potpitanja, samostalno analiza propisane literature, dolazak na konzultacije razlikovati pojedinačne metode znanosti o književnosti, stilske figure te žanrovska obilježja lirike, proze i drame usmeni ispit
vježbe analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje, dramska prezentacija, pojedinačno čitanje tekstualnih primjera samostalno analizirati zadane lirske, prozne i dramske isječke i ostale književne tekstove s naglaskom na stilske figure, strukturne elemente žanra i ostale analitičke aspekte kontinuirano praćenje uspjeha u nastavi vježbi, pismeni kolokvij, usmeni kolokvij s jednopredmetnima
predavanje slušanje izlaganja, rasprava povezati teoriju i povijest njemačke i hrvatske književnosti usmeni ispit
predavanje slušanje izlaganje, rasprava sintetizirati razmišljanja o svim dimenzijama književnoga djela usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Usmeni ispit, Kolokvij, Pisani rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 0,75 0%
Usmeni ispit 0,2 10%
Kolokvij 1,05 50%
Pisani rad 1 40%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz pisanog Kolokvija 1 iz područja Grundbegriffe der Literaturanalyse (40% konačne ocjene), iz pisanog Kolokvija 2 iz područja Literaturgeschichte i Methoden der Literaturwissenschaft (20% konačne ocjene), iz pisanog rada naratološke analize tekstova (40% konačne ocjene) te završnog Usmenog ispita (10% konačne ocjene).

Primjer izračunavanja ocjene:

Student je ostvario ocjenu 4 iz Kolokvija 1, ocjenu 3 iz Kolokvija 2, ocjenu 2 iz Pisanog rada te ocjenu 3 iz Završnog usmenog ispita. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (kol.1 x 0,3) + (kol.2 x 0,2) + ( P. rad x  0,4) + (Usmeni ispit x 0,2).

Skala je ocjenjivanja u svim elementima sljedeća: (50%-61%) = dovoljan (2), (62%-74%) = dobar (3), (75%-87%) = vrlo dobar (4), (88%-100%) = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati te položio Pisani rad s pozitivnom ocjenom. Ukoliko student ne položi gradivo iz Kolokvija 1 i Kolokvija 2, to gradivo mora odgovarati na Završnom usmenom ispitu.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Nastavni materijali (Prezentacije, uručci i sl)
  2. Arnold, Heinz Ludwig und Detering, Heinrich (Hg.): Grundzüge der Literaturwissenschaft.  München: dtv.
  3. Jeßing, Benedikt und Köhnen, Ralph: Einführung in die Neuere deutsche Literaturwissenschaft. Stuttgart-Weimar: J.B. Metzler.
  4. Schlingmann, Carsten: Methoden der Interpretation. Arbeitstexte für den Unterricht. Stuttgart: Philipp Reclam.
  5. Škreb, Zdenko: „Znanost o književnosti“, u: Škreb, Zdenko / Ante Stamać: Uvod u književnostTeorija, metodologija. Zagreb.

Dopunska literatura:

  1. Asmuth, Bernhard: Aspekte der Lyrik. Düsseldorf: Bertelsmann Universitätsverlag.
  2. Fricke, Harald und Zymner, Rüdiger: Einübung in die Literaturwissenschaft. Paderborn-München: Schöningh.
  3. Frye, Northrop: Analyse der Literaturkritik. Stuttgart: Kohlhammer.
  4. von Heydebrand, Winko: Einführung in die Wertung von Literatur. Paderborn-München: Schöningh.
  5. Kahrmann, Cordula, Reiß, Gunther et all: Erzähltextanalyse. Eine Einführung mit Studein- und Übungstexten. Weinheim: Beltz Athenäum.
  6. Kayser, Wolfgang: Das sprachliche Kunstwerk. Eine Einführung in die Literaturwissenschaft. Tübingen-Basel: Francke Verlag.
  7. Kreuzer, Helmut und Viehoff, Reihold (Hg.): Literaturwissenschaft und empirische Methoden. Göttingen: Vandenhoeck & Ruprecht.
  8. Link, Jürgen: Literaturwissenschaftliche Grundbegriffe. München: Fink.
  9. Martínez, Matías und Scheffel, Michael: Einführung in die Erzähltheorie. Dachau: C.H.Beck. Staiger, Emil: Die Kunst der Interpretation. Zürich: Atlantis Verlag.
  10. Žmegač, Viktor (Hg.): Methoden der deutschen Literaturwissenschaft. Frankfurt am Main: Athenäum.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Po potrebi

1. internom anonimnom evaluacijskom anketom i kratkim nenajavljenim testovima od strane izvođača kolegija;

2. eksternom anonimnom evaluacijskom anketom od strane voditelja katedre ili prodekana za nastavu.

Ostale informacije: