Morfologija glagola u suvremenom njemačkom jeziku

 

Naziv kolegija:
Morfologija glagola u suvremenom njemačkom jeziku
Šifra ISVU:
42992
Šifra MOZVAG:
NJ53
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
njemački
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Jozić, Ivana
15
30
0
Šarić Šokčević, Ivana
0
30
0

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj kolegija je utvrđivanje i proširenje stečenoga znanja u srednjoj školi iz gramatike glagolskih oblika i njegovih kategorija. Kolegij će poticati analitičko rasuđivanje o karakteristikama i funkciji glagola na trima najvažnijim jezičnim razinama: na morfološkoj, sintaktičkoj i semantičkoj. Budući da su oblici čine težište ovoga kolegija, pridaje se velika pozornost kvalitetnoj morfološkoj analizi predikata. Predavanje i vježbe čine jednu cjelinu, kako bi se novostečeno gramatičko znanje odmah i uvježbalo.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • identificirati predikat u glavnoj i u zavisnoj rečenici
  • odrediti lice, broj, glagolsko vrijeme, glagolsko stanje i glagolski način dotičnog glagolskog oblika
  • klasificirati zadani glagolski oblik kao konjugirani ili nekonjugirani
  • opisati morfološke posebnosti svih glagolskih vremena u indikativu i konjunktivu
  • transformirati aktivnu rečenicu u pasivnu (i obrnuto)
  • opisati transformaciju rečenice odgovarajućom terminologijom
  • transformirati rečenice iz upravnoga u neupravni govor
  • koristiti odgovarajuću terminologiju prilikom opisa glagolskih oblika na konkretnom jezičnom materijalu

Sadržaj predmeta:

U uvodu se obrađuje klasifikacija glagola: prema morfološkome kriteriju (finitnost-infinitnost i pravilnost-nepravilnost glagola), prema sintaktičkome kriteriju (odnos glagola prema ostalim rečeničnim dijelovima s težištem na rekciji glagola i međusobni odnos dvaju glagola unutar predikata) i na koncu klasifikacija glagola prema sematičkome kriteriju (glagolski vid i semantičke supklase). Nadalje se obrađuju pojedine kategorije finitnoga glagola: glagolsko lice, glagolski broj, glagolsko vrijeme, glagolski vid i glagolski način). Zbog velikih razlika jezičnoga sustava njemačkoga i hrvatskoga jezika najviše se pozornosti pridaje glagolskome vidu i načinu gdje su i razlike najveće. Budući da predikat u njemačkome jeziku može imati i do pet sastavnica, obrađuju se osim potpunih i različite grupe sponskih glagola, koji samo pomažu u sklapanju predikata. Također se obrađuju povratni glagoli koji najčešće označavaju semantičku refleksivnost, ali i oni rjeđi čija povratna zamjenica ne posjeduje karakteristike objekta, pa se govori o formalnoj refleksivnosti.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje, vježbe slušanje predavanja, rasprava, rješavanje zadataka, uvježbavanje gramatičkih struktura, aktivno sudjelovanje identificirati predikat u glavnoj i u zavisnoj rečenici aktivnost studenata u nastavi, kolokviji/ pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, vježbe slušanje predavanja, rasprava, rješavanje zadataka, uvježbavanje gramatičkih struktura, aktivno sudjelovanje odrediti lice, broj, glagolsko vrijeme, glagolsko stanje i glagolski način dotičnog glagolskog oblika aktivnost studenata u nastavi, kolokviji/ pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, vježbe slušanje predavanja, rasprava, rješavanje zadataka, uvježbavanje gramatičkih struktura, aktivno sudjelovanje klasificirati zadani glagolski oblik kao konjugirani ili nekonjugirani aktivnost studenata u nastavi, kolokviji/ pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, vježbe slušanje predavanja, rasprava, rješavanje zadataka, uvježbavanje gramatičkih struktura, aktivno sudjelovanje opisati morfološke posebnosti svih glagolskih vremena u indikativu i konjunktivu aktivnost studenata u nastavi, kolokviji/ pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, vježbe slušanje predavanja, rasprava, rješavanje zadataka, uvježbavanje gramatičkih struktura, aktivno sudjelovanje transformirati aktivnu rečenicu u pasivnu (i obrnuto) aktivnost studenata u nastavi, kolokviji/ pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, vježbe slušanje predavanja, rasprava, rješavanje zadataka, uvježbavanje gramatičkih struktura, aktivno sudjelovanje opisati transformaciju rečenice odgovarajućom terminologijom aktivnost studenata u nastavi, kolokviji/ pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, vježbe slušanje predavanja, rasprava, rješavanje zadataka, uvježbavanje gramatičkih struktura, aktivno sudjelovanje transformirati rečenice iz upravnoga u neupravni govor aktivnost studenata u nastavi, kolokviji/ pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, vježbe slušanje predavanja, rasprava, rješavanje zadataka, uvježbavanje gramatičkih struktura, aktivno sudjelovanje koristiti odgovarajuću terminologiju prilikom opisa glagolskih oblika na konkretnom jezičnom materijalu aktivnost studenata u nastavi, kolokviji/ pismeni ispit, usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Kolokvij, Pohađanje nastave, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,25 0%
Kolokvij 2,5 70%
Pohađanje nastave 0,75 0%
Usmeni ispit 0,5 30%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene za studente na jednopredmetnom i dvopredmetnom studiju uzimaju se u obzir ocjena iz pisanog djela (ocjena iz položenih kolokvija ili ocjena iz završnog pismenog ispita) te ocjena iz usmenoga ispita: 100% konačne ocjene čini ocjena iz položenih kolokvija ili završnog pismenog ispita (70%) i ocjena iz usmenoga ispita (30%). Postoci iz položenih kolokvija se zbrajaju te iz prosjeka tih postotaka proizlazi ocjena pisanog dijela.

Primjer izračunavanja ocjene:

1. kolokvij              2. kolokvij          Ispit           Ocjena iz kolokvija/ispita       Usmeni ispit           Konačna ocjena

       86%                     78%                 -                     82%  3  (dobar)            4 (vrlo dobar)                  dobar (3)

Ako je student iz pismenoga dijela dobio ocjenu dobar (3) a iz usmenoga dijela vrlo dobar (4), onda je izračun sljedeći: 3 x 0,70 + 4 x 0,30 = 2,1 + 1,2 = 3,3, pa je konačna ocjena iz ispita dobar (3).
 

 

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti na jednopredmetnom i dvopredmetnom studiju ostvaruju pravo na potpis i pravo izlaska na kolokvije ili završni pismeni ispit ako ispune jedan uvjet: (1) tijekom nastave bili su nazočni na najmanje 70% održanih nastavnih sati, odnosno na 70% održanih predavanja i 70% održanih vježbi, što isključuje mogućnost kombiniranja izostanaka.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Helbig/Buscha: Deutsche Grammatik. Leipzig, 17. izd. 2004.
  2. Helbig/Buscha: Übungsgrammatik Deutsch (s rješenjima). Leipzig. 1977. 11. izd. 2000.
  3. Hall, Karin: Übungsgrammatik für Fortgeschrittene – Deutsch als Fremdsprache. Ismaning: Max Hueber Verlag. 2001.

Dopunska literatura:

  1. Helbig/Buscha: Leifaden der deutschen Grammatik. Leipzig, 1974, 9, izdanje 1998.
  2. Duden: Die Grammatik. Bibliographisches Institut & F. A. Brockhaus AG. Mannheim, 2006.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Diskusija na polovini i (anonimna) anketa eventualno po svršetku kolegija.

Ostale informacije: