Morfologija glagola u suvremenom njemačkom jeziku

 

Naziv kolegija:
Morfologija glagola u suvremenom njemačkom jeziku
Šifra ISVU:
42992
Šifra MOZVAG:
NJ53
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
njemački
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Studij
Godina
Semestar
Status
NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
1.g.
zimski
obavezan
NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
1.g.
zimski
obavezan
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Jozić, Ivana
15
30
0
Šarić Šokčević, Ivana
0
30
0

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj kolegija je utvrđivanje i proširenje stečenoga znanja u srednjoj školi iz gramatike glagolskih oblika i njegovih kategorija. Kolegij će poticati analitičko rasuđivanje o karakteristikama i funkciji glagola na trima najvažnijim jezičnim razinama: na morfološkoj, sintaktičkoj i semantičkoj. Budući da su oblici čine težište ovoga kolegija, pridaje se velika pozornost kvalitetnoj morfološkoj analizi predikata. Predavanje i vježbe čine jednu cjelinu, kako bi se novostečeno gramatičko znanje odmah i uvježbalo.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • identificirati predikat u glavnoj i u zavisnoj rečenici
  • odrediti lice, broj, glagolsko vrijeme, glagolsko stanje i glagolski način dotičnog glagolskog oblika
  • klasificirati zadani glagolski oblik kao konjugirani ili nekonjugirani
  • opisati morfološke posebnosti svih glagolskih vremena u indikativu i konjunktivu
  • transformirati aktivnu rečenicu u pasivnu (i obrnuto)
  • opisati transformaciju rečenice odgovarajućom terminologijom
  • transformirati rečenice iz upravnoga u neupravni govor
  • koristiti odgovarajuću terminologiju prilikom opisa glagolskih oblika na konkretnom jezičnom materijalu

Sadržaj predmeta:

U uvodu se obrađuje klasifikacija glagola: prema morfološkome kriteriju (finitnost-infinitnost i pravilnost-nepravilnost glagola), prema sintaktičkome kriteriju (odnos glagola prema ostalim rečeničnim dijelovima s težištem na rekciji glagola i međusobni odnos dvaju glagola unutar predikata) i na koncu klasifikacija glagola prema sematičkome kriteriju (glagolski vid i semantičke supklase). Nadalje se obrađuju pojedine kategorije finitnoga glagola: glagolsko lice, glagolski broj, glagolsko vrijeme, glagolski vid i glagolski način). Zbog velikih razlika jezičnoga sustava njemačkoga i hrvatskoga jezika najviše se pozornosti pridaje glagolskome vidu i načinu gdje su i razlike najveće. Budući da predikat u njemačkome jeziku može imati i do pet sastavnica, obrađuju se osim potpunih i različite grupe sponskih glagola, koji samo pomažu u sklapanju predikata. Također se obrađuju povratni glagoli koji najčešće označavaju semantičku refleksivnost, ali i oni rjeđi čija povratna zamjenica ne posjeduje karakteristike objekta, pa se govori o formalnoj refleksivnosti.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA    
predavanje, vježbe slušanje predavanja, rasprava, rješavanje zadataka, uvježbavanje gramatičkih struktura, aktivno sudjelovanje odrediti lice, broj, glagolsko vrijeme, glagolsko stanje i glagolski način dotičnog glagolskog oblika aktivnost studenata u nastavi, kolokviji/ pismeni ispit, 
predavanje, vježbe slušanje predavanja, rasprava, rješavanje zadataka, uvježbavanje gramatičkih struktura, aktivno sudjelovanje klasificirati zadani glagolski oblik kao konjugirani ili nekonjugirani aktivnost studenata u nastavi, kolokviji/ pismeni ispit, 
predavanje, vježbe slušanje predavanja, rasprava, rješavanje zadataka, uvježbavanje gramatičkih struktura, aktivno sudjelovanje opisati morfološke posebnosti svih glagolskih vremena u indikativu i konjunktivu aktivnost studenata u nastavi, kolokviji/ pismeni ispit, 
predavanje, vježbe slušanje predavanja, rasprava, rješavanje zadataka, uvježbavanje gramatičkih struktura, aktivno sudjelovanje transformirati aktivnu rečenicu u pasivnu (i obrnuto) aktivnost studenata u nastavi, kolokviji/ pismeni ispit, 
predavanje, vježbe slušanje predavanja, rasprava, rješavanje zadataka, uvježbavanje gramatičkih struktura, aktivno sudjelovanje opisati transformaciju rečenice odgovarajućom terminologijom aktivnost studenata u nastavi, kolokviji/ pismeni ispit, 
predavanje, vježbe slušanje predavanja, rasprava, rješavanje zadataka, uvježbavanje gramatičkih struktura, aktivno sudjelovanje transformirati rečenice iz upravnoga u neupravni govor aktivnost studenata u nastavi, kolokviji/ pismeni ispit, 
predavanje, vježbe slušanje predavanja, rasprava, rješavanje zadataka, uvježbavanje gramatičkih struktura, aktivno sudjelovanje koristiti odgovarajuću terminologiju prilikom opisa glagolskih oblika na konkretnom jezičnom materijalu aktivnost studenata u nastavi, kolokviji/ pismeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pisani ispit, Pohađanje nastave

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,5 0%
Pisani ispit 1,5 100%
Pohađanje nastave 1,5 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Konačna se ocjena utvrđuje na temelju uspjeha na završnom pismenom ispitu na kojemu student mora ostvariti minimalno 69% za ocjenu dovoljan (2), 77% - 84,9% za ocjenu dobar (3),  85% - 92,9%  za ocjenu vrlo dobar (4) te 93% - 100% za ocjenu izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student ostvaruje pravo na potpis i polaganje ispita ako je pohađao najmanje 70% održanih nastavnih sati (70% održanih sati predavanja i 70 % održanih sati vježbi).

 

 

Obavezna literatura:

  1. Helbig/Buscha: Deutsche Grammatik. Leipzig, 17. izd. 2004.
  2. Helbig/Buscha: Übungsgrammatik Deutsch (s rješenjima). Leipzig. 1977. 11. izd. 2000.
  3. Hall, Karin: Übungsgrammatik für Fortgeschrittene – Deutsch als Fremdsprache. Ismaning: Max Hueber Verlag. 2001.

Dopunska literatura:

  1. Helbig/Buscha: Leifaden der deutschen Grammatik. Leipzig, 1974, 9, izdanje 1998.
  2. Duden: Die Grammatik. Bibliographisches Institut & F. A. Brockhaus AG. Mannheim, 2006.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Diskusija na polovini i (anonimna) anketa eventualno po svršetku kolegija.

Ostale informacije: