Morfologija glagola u suvremenom njemačkom jeziku

 

Naziv kolegija:
Morfologija glagola u suvremenom njemačkom jeziku
Šifra ISVU:
42992
Šifra MOZVAG:
NJ53
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
njemački
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
1.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Jozić, Ivana
15
30
0

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj kolegija je utvrđivanje i proširenje stečenoga znanja u srednjoj školi iz gramatike glagolskih oblika i njegovih kategorija. Kolegij će poticati analitičko rasuđivanje o karakteristikama i funkciji glagola na trima najvažnijim jezičnim razinama: na morfološkoj, sintaktičkoj i semantičkoj. Budući da su oblici čine težište ovoga kolegija, pridaje se velika pozornost kvalitetnoj morfološkoj analizi predikata. Predavanje i vježbe čine jednu cjelinu, kako bi se novostečeno gramatičko znanje odmah i uvježbalo.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • identificirati predikat u glavnoj i u zavisnoj rečenici
  • odrediti lice, broj, glagolsko vrijeme, glagolsko stanje i glagolski način dotičnog glagolskog oblika
  • klasificirati zadani glagolski oblik kao konjugirani ili nekonjugirani
  • opisati morfološke posebnosti svih glagolskih vremena u indikativu i konjunktivu
  • transformirati aktivnu rečenicu u pasivnu (i obrnuto)
  • opisati transformaciju rečenice odgovarajućom terminologijom
  • transformirati rečenice iz upravnoga u neupravni govor
  • koristiti odgovarajuću terminologiju prilikom opisa glagolskih oblika na konkretnom jezičnom materijalu

Sadržaj predmeta:

U uvodu se obrađuje klasifikacija glagola: prema morfološkome kriteriju (finitnost-infinitnost i pravilnost-nepravilnost glagola), prema sintaktičkome kriteriju (odnos glagola prema ostalim rečeničnim dijelovima s težištem na rekciji glagola i međusobni odnos dvaju glagola unutar predikata) i na koncu klasifikacija glagola prema sematičkome kriteriju (glagolski vid i semantičke supklase). Nadalje se obrađuju pojedine kategorije finitnoga glagola: glagolsko lice, glagolski broj, glagolsko vrijeme, glagolski vid i glagolski način). Zbog velikih razlika jezičnoga sustava njemačkoga i hrvatskoga jezika najviše se pozornosti pridaje glagolskome vidu i načinu gdje su i razlike najveće. Budući da predikat u njemačkome jeziku može imati i do pet sastavnica, obrađuju se osim potpunih i različite grupe sponskih glagola, koji samo pomažu u sklapanju predikata. Također se obrađuju povratni glagoli koji najčešće označavaju semantičku refleksivnost, ali i oni rjeđi čija povratna zamjenica ne posjeduje karakteristike objekta, pa se govori o formalnoj refleksivnosti.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA    
predavanje, vježbe slušanje predavanja, rasprava, rješavanje zadataka, uvježbavanje gramatičkih struktura, aktivno sudjelovanje odrediti lice, broj, glagolsko vrijeme, glagolsko stanje i glagolski način dotičnog glagolskog oblika aktivnost studenata u nastavi, kolokviji/ pismeni ispit, 
predavanje, vježbe slušanje predavanja, rasprava, rješavanje zadataka, uvježbavanje gramatičkih struktura, aktivno sudjelovanje klasificirati zadani glagolski oblik kao konjugirani ili nekonjugirani aktivnost studenata u nastavi, kolokviji/ pismeni ispit, 
predavanje, vježbe slušanje predavanja, rasprava, rješavanje zadataka, uvježbavanje gramatičkih struktura, aktivno sudjelovanje opisati morfološke posebnosti svih glagolskih vremena u indikativu i konjunktivu aktivnost studenata u nastavi, kolokviji/ pismeni ispit, 
predavanje, vježbe slušanje predavanja, rasprava, rješavanje zadataka, uvježbavanje gramatičkih struktura, aktivno sudjelovanje transformirati aktivnu rečenicu u pasivnu (i obrnuto) aktivnost studenata u nastavi, kolokviji/ pismeni ispit, 
predavanje, vježbe slušanje predavanja, rasprava, rješavanje zadataka, uvježbavanje gramatičkih struktura, aktivno sudjelovanje opisati transformaciju rečenice odgovarajućom terminologijom aktivnost studenata u nastavi, kolokviji/ pismeni ispit, 
predavanje, vježbe slušanje predavanja, rasprava, rješavanje zadataka, uvježbavanje gramatičkih struktura, aktivno sudjelovanje transformirati rečenice iz upravnoga u neupravni govor aktivnost studenata u nastavi, kolokviji/ pismeni ispit, 
predavanje, vježbe slušanje predavanja, rasprava, rješavanje zadataka, uvježbavanje gramatičkih struktura, aktivno sudjelovanje koristiti odgovarajuću terminologiju prilikom opisa glagolskih oblika na konkretnom jezičnom materijalu aktivnost studenata u nastavi, kolokviji/ pismeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Kolokvij, Kontinuirano praćenje, Pohađanje nastave

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,5 0%
Kolokvij 1,5 75%
Kontinuirano praćenje 0,5 25%
Pohađanje nastave 1,5 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Ocjena se izvodi iz elemenata kontinuiranog praćenja (iz kraćih pismenih provjera gradiva, obvezatne domaće zadaće) i dvaju kolokvija ili pismenog ispita. Ukoliko student ne položi 1. kolokvij, ne može izaći na drugi kolokvij nego mora polagati pismeni ispit na kraju semestra. Ukoliko student položi 1. kolokvij, no ne i 2. kolokvij, mora polagati pismeni ispit na kraju semestra.

Konačna se ocjena oblikuje prema sljedećoj formuli: (ocjena koja proizlazi iz prosjeka pismenih zadaća i prosjeka kratkih pisanih provjera)*0,25 + (ocjena koja proizlazi iz prosjeka 1. i 2. kolokvija ili ocjena iz pismenog ispita)* 0,75.

Uz navedenu formulu se primjenjuje sljedeća skala ocjenjivanja:  

- 69% - 76,9% = dovoljan (2)

- 77% - 84,9% = dobar (3)

- 85% - 92,9%  = vrlo dobar (4)

- 93% - 100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ogledni primjer postignuća:

Prosjek pismenih zadaća       Prosjek kratkih pisanih provjera               1. kolokvij                    2. kolokvij

              66%                                               74%                                              81%                              83%

Formula za izračun konačne ocjene:

(ocjena koja proizlazi iz prosjeka postotaka pismenih zadaća i prosjeka kratkih pisanih provjera)*0,25 + (ocjena koja proizlazi iz prosjeka postotaka 1. i 2. kolokvija ili ocjena iz pismenog ispita)* 0,75

Izračun za navedeni primjer:

Elementi kontinuiranog praćenja: 66% + 74% = 70%   → ocjena dovoljan (2)

Kolokviji: 81% + 83% = 82% → ocjena dobar (3)

Primjena formule za izračun konačne ocjene: (2 * 0,25) + (3 * 0,75) = 0,5 + 2,25 = 2,75 → konačna ocjena dobar (3)

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student ostvaruje pravo na potpis i polaganje ispita ako je pohađao najmanje 70% održanih nastavnih sati (70% održanih sati predavanja i 70 % održanih sati vježbi) te je ispunjavao obveze vezano za kontinuirano praćenje (pisanje kraćih pismenih provjera gradiva, pisanje obvezatnih domaćih zadaća).

 

 

Obavezna literatura:

  1. Helbig/Buscha: Deutsche Grammatik. Leipzig, 17. izd. 2004.
  2. Helbig/Buscha: Übungsgrammatik Deutsch (s rješenjima). Leipzig. 1977. 11. izd. 2000.
  3. Hall, Karin: Übungsgrammatik für Fortgeschrittene – Deutsch als Fremdsprache. Ismaning: Max Hueber Verlag. 2001.

Dopunska literatura:

  1. Helbig/Buscha: Leifaden der deutschen Grammatik. Leipzig, 1974, 9, izdanje 1998.
  2. Duden: Die Grammatik. Bibliographisches Institut & F. A. Brockhaus AG. Mannheim, 2006.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Diskusija na polovini i (anonimna) anketa eventualno po svršetku kolegija.

Ostale informacije: