Morfologija neglagolskih vrsta riječi u suvremenom njemačkom jeziku.

 

Naziv kolegija:
Morfologija neglagolskih vrsta riječi u suvremenom njemačkom jeziku.
Šifra ISVU:
42996
Šifra MOZVAG:
NJ57
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
njemački
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Jozić, Ivana
15
30
0

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj kolegija je utvrđivanje i proširenje stečenoga znanja u srednjoj školi iz gramatike neglagolskih vrsta riječi s težištem na onim nominalnim (imenice, članovi, zamjenice i pridjevi). Kolegij će poticati analitičko rasuđivanje o karakteristikama i funkcijama svake pojedine neglagolske vrste riječi na trima najvažnijim jezičnim razinama: na morfološkoj, sintaktičkoj i semantičkoj. Budući da su oblici u samom središtu ovoga kolegija, pridaje se velika pozornost kvalitetnoj morfo-sintaktičkoj analizi nominalne fraze. Predavanje i vježbe čine jednu cjelinu, kako bi se novostečeno gramatičko znanje odmah i uvježbalo.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • identificirati nominalne fraze u rečenici
  • odrediti rod, broj i padež dotične imenice ili imeničke zamjenice
  • identificirati morfološke karakteristike imenica i svih imeničkih zamjenica
  • prepoznati (sintaktičku) razliku između imeničke zamjenice i člana
  • klasificirati deklinirane pridjeve
  • primijeniti deklinaciju pridjeva sa svim vrstama članova
  • razvrstati sve vrste riječi u nekom kontekstu prema (sintaktičkom, morfološkom i semantičkom kriteriju)
  • koristiti odgovarajuću terminologiju prilikom opisa imeničnih oblika na konkretnom jezičnom materijalu

Sadržaj predmeta:

Pored imenica obradit će se opširnije ostale neglagolske vrste riječi, koje se obvezno ili najčešće pojavljuju uz imenice (članovi i pridjevi), ili ih zajedno s njezinim satelitima zamjenjuju (imeničke zamjenice) i priloge koji se u pravilu pojavljuju uz glagole. Sve navedene vrste riječi su promjenjive (mogu se deklinirati) osim dakako priloga, koji od oblikovnih promjena poznaju jedino komparaciju (samo neki prilozi), no navedene vrste riječi zajedno s glagolima čine oko 95% rječničkoga blaga i već im time pripada prednost u izučavanju. Kolegij završava obradom ostalih vrsta riječi (prijedlozi, veznici, modalne riječi, čestice). Brojevi se obrađuju, ovisno o njihovoj sintaktičkoj funkciji, u okviru različitih vrsta riječi, jer oni samo u semantičkom smislu postoje kao vrsta riječi. Posljednje predavanje je posvećeno riječima negacije (zbog preglednosti) i rečeničnim ekvivalentima (zbog sličnosti s nepromjenjivim riječima) iako prva grupa u sintaktičko-morfološkom a druga ni u kojem smislu nije vrsta riječi.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje, vježbe slušanje predavanja,
rasprava, rješavanje zadataka, uvježbavanje gramatičkih struktura, aktivno sudjelovanje
identificirati nominalne fraze u rečenici                                                                              aktivnost studenata u nastavi, kolokviji/pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, vježbe slušanje predavanja, rasprava, rješavanje zadataka, uvježbavanje gramatičkih struktura, aktivno sudjelovanje odrediti rod, broj i padež dotične imenice ili imeničke zamjenice aktivnost studenata u nastavi, kolokviji/pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, vježbe slušanje predavanja, rasprava, rješavanje zadataka, uvježbavanje gramatičkih struktura, aktivno sudjelovanje identificirati morfološke karakteristike imenica i svih imeničkih zamjenica aktivnost studenata u nastavi, kolokviji/ pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, vježbe slušanje predavanja, rasprava, rješavanje zadataka, uvježbavanje gramatičkih struktura, aktivno sudjelovanje prepoznati (sintaktičku) razliku između imeničke zamjenice i člana aktivnost studenata u nastavi, kolokviji/ pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, vježbe slušanje predavanja, rasprava, rješavanje zadataka, uvježbavanje gramatičkih struktura, aktivno sudjelovanje klasificirati deklinirane pridjeve aktivnost studenata u nastavi, kolokviji/ pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, vježbe slušanje predavanja, rasprava, rješavanje zadataka, uvježbavanje gramatičkih struktura, aktivno sudjelovanje primijeniti deklinaciju pridjeva sa svim vrstama članova aktivnost studenata u nastavi, kolokviji/ pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, vježbe slušanje predavanja, rasprava, rješavanje zadataka, uvježbavanje gramatičkih struktura, aktivno sudjelovanje razvrstati sve vrste riječi u nekom kontekstu prema (sintaktičkom, morfološkom i semantičkom kriteriju) aktivnost studenata u nastavi, kolokviji/ pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, vježbe slušanje predavanja, rasprava, rješavanje zadataka, uvježbavanje gramatičkih struktura, aktivno sudjelovanje koristiti odgovarajuću terminologiju prilikom opisa imeničnih oblika na konkretnom jezičnom materijalu aktivnost studenata u nastavi, kolokviji/ pismeni ispit, usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Kolokvij, Kontinuirano praćenje, Pohađanje nastave

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,5 0%
Kolokvij 1,5 75%
Kontinuirano praćenje 0,5 25%
Pohađanje nastave 1,5 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Ocjena se izvodi iz elemenata kontinuiranog praćenja (iz kraćih pismenih provjera gradiva, obvezatne domaće zadaće) i dvaju kolokvija ili pismenog ispita. Ukoliko student ne položi 1. kolokvij, ne može izaći na drugi kolokvij nego mora polagati pismeni ispit na kraju semestra. Ukoliko student položi 1. kolokvij, no ne i 2. kolokvij, mora polagati pismeni ispit na kraju semestra.

Konačna se ocjena oblikuje prema sljedećoj formuli: (ocjena koja proizlazi iz prosjeka pismenih zadaća i prosjeka kratkih pisanih provjera)*0,25 + (ocjena koja proizlazi iz prosjeka 1. i 2. kolokvija ili ocjena iz pismenog ispita)* 0,75.

Uz navedenu formulu se primjenjuje sljedeća skala ocjenjivanja:  

- 69% - 76,9% = dovoljan (2)

- 77% - 84,9% = dobar (3)

- 85% - 92,9%  = vrlo dobar (4)

- 93% - 100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ogledni primjer postignuća:

Prosjek pismenih zadaća       Prosjek kratkih pisanih provjera               1. kolokvij                    2. kolokvij

              66%                                               74%                                              81%                              83%

Formula za izračun konačne ocjene:

(ocjena koja proizlazi iz prosjeka postotaka pismenih zadaća i prosjeka kratkih pisanih provjera)*0,25 + (ocjena koja proizlazi iz prosjeka postotaka 1. i 2. kolokvija ili ocjena iz pismenog ispita)* 0,75

Izračun za navedeni primjer:

Elementi kontinuiranog praćenja: 66% + 74% = 70%  → ocjena dovoljan (2)

Kolokviji: 81% + 83% = 82% → ocjena dobar (3)

Primjena formule za izračun konačne ocjene: (2 * 0,25) + (3 * 0,75) = 0,5 + 2,25 = 2,75 → konačna ocjena dobar (3)

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student ostvaruje pravo na potpis i polaganje ispita ako je pohađao najmanje 70% održanih nastavnih sati (70% održanih sati predavanja i 70 % održanih sati vježbi) te je ispunjavao obveze vezano za kontinuirano praćenje (pisanje kraćih pismenih provjera gradiva, pisanje obvezatnih domaćih zadaća).

 

 

Obavezna literatura:

  1. Helbig/Buscha: Deutsche Grammatik. Leipzig, 17. izd. 2004.
  2. Helbig/Buscha: Übungsgrammatik Deutsch (s rješenjima). Leipzig, 1977. (11. izd. 2000.).

Dopunska literatura:

  1. Habermann, Mechthild et al. (2015): Duden Grundwissen Grammatik: fit für den Bachelor. Berlin: Dudenverlag.
  2. Helbig/Buscha: Leifaden der deutschen Grammatik. Leipzig, 1974. (9, izdanje 1998.).

odabrana poglavlja:

  1. Buscha, Anne et al.  (2013): C Grammatik - Übungsgrammatik Deutsch als Fremdsprache. Leipzig: Schubert Verlag
  2. Dreyer, Hilke; Schmitt, Richard (2012): Lehr- und Übungsbuch der deutschen Grammatik aktuell. Ismaning: Max Hueber Verlag

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Diskusija na polovini i (anonimna) anketa eventualno po svršetku kolegija.

Ostale informacije: