Morfologija neglagolskih vrsta riječi u suvremenom njemačkom jeziku.

Cilj kolegija je utvrđivanje i proširenje stečenoga znanja u srednjoj školi iz gramatike neglagolskih vrsta riječi s težištem na onim nominalnim (imenice, članovi, zamjenice i pridjevi). Kolegij će poticati analitičko rasuđivanje o karakteristikama i funkcijama svake pojedine neglagolske vrste riječi na trima najvažnijim jezičnim razinama: na morfološkoj, sintaktičkoj i semantičkoj. Budući da su oblici u samom središtu ovoga kolegija, pridaje se velika pozornost kvalitetnoj morfo-sintaktičkoj analizi nominalne fraze. Predavanje i vježbe čine jednu cjelinu, kako bi se novostečeno gramatičko znanje odmah i uvježbalo.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• identificirati nominalne fraze u rečenici
• odrediti rod, broj i padež dotične imenice ili imeničke zamjenice
• identificirati morfološke karakteristike imenica i svih imeničkih zamjenica
• prepoznati (sintaktičku) razliku između imeničke zamjenice i člana
• klasificirati deklinirane pridjeve
• primijeniti deklinaciju pridjeva sa svim vrstama članova
• razvrstati sve vrste riječi u nekom kontekstu prema (sintaktičkom, morfološkom i semantičkom kriteriju)
• koristiti odgovarajuću terminologiju prilikom opisa imeničnih oblika na konkretnom jezičnom materijalu

Pored imenica obradit će se opširnije ostale neglagolske vrste riječi, koje se obvezno ili najčešće pojavljuju uz imenice (članovi i pridjevi), ili ih zajedno s njezinim satelitima zamjenjuju (imeničke zamjenice) i priloge koji se u pravilu pojavljuju uz glagole. Sve navedene vrste riječi su promjenjive (mogu se deklinirati) osim dakako priloga, koji od oblikovnih promjena poznaju jedino komparaciju (samo neki prilozi), no navedene vrste riječi zajedno s glagolima čine oko 95% rječničkoga blaga i već im time pripada prednost u izučavanju. Kolegij završava obradom ostalih vrsta riječi (prijedlozi, veznici, modalne riječi, čestice). Brojevi se obrađuju, ovisno o njihovoj sintaktičkoj funkciji, u okviru različitih vrsta riječi, jer oni samo u semantičkom smislu postoje kao vrsta riječi. Posljednje predavanje je posvećeno riječima negacije (zbog preglednosti) i rečeničnim ekvivalentima (zbog sličnosti s nepromjenjivim riječima) iako prva grupa u sintaktičko-morfološkom a druga ni u kojem smislu nije vrsta riječi.

predavanja, vježbe

Aktivnost u nastavi, Kolokvij, Kontinuirano praćenje, Pohađanje nastave

pismeno

Ocjena se izvodi iz elemenata kontinuiranog praćenja (iz kraćih pismenih provjera gradiva, obvezatne domaće zadaće) i dvaju kolokvija ili pismenog ispita. Ukoliko student ne položi 1. kolokvij, ne može izaći na drugi kolokvij nego mora polagati pismeni ispit na kraju semestra. Ukoliko student položi 1. kolokvij, no ne i 2. kolokvij, mora polagati pismeni ispit na kraju semestra.

Konačna se ocjena oblikuje prema sljedećoj formuli: (ocjena koja proizlazi iz prosjeka pismenih zadaća i prosjeka kratkih pisanih provjera)*0,25 + (ocjena koja proizlazi iz prosjeka 1. i 2. kolokvija ili ocjena iz pismenog ispita)* 0,75.

Uz navedenu formulu se primjenjuje sljedeća skala ocjenjivanja:  

- 69% - 76,9% = dovoljan (2)

- 77% - 84,9% = dobar (3)

- 85% - 92,9%  = vrlo dobar (4)

- 93% - 100% = izvrstan (5).

Ogledni primjer postignuća:

Prosjek pismenih zadaća       Prosjek kratkih pisanih provjera               1. kolokvij                    2. kolokvij

              66%                                               74%                                              81%                              83%

Formula za izračun konačne ocjene:

(ocjena koja proizlazi iz prosjeka postotaka pismenih zadaća i prosjeka kratkih pisanih provjera)*0,25 + (ocjena koja proizlazi iz prosjeka postotaka 1. i 2. kolokvija ili ocjena iz pismenog ispita)* 0,75

Izračun za navedeni primjer:

Elementi kontinuiranog praćenja: 66% + 74% = 70%  → ocjena dovoljan (2)

Kolokviji: 81% + 83% = 82% → ocjena dobar (3)

Primjena formule za izračun konačne ocjene: (2 * 0,25) + (3 * 0,75) = 0,5 + 2,25 = 2,75 → konačna ocjena dobar (3)

Student ostvaruje pravo na potpis i polaganje ispita ako je pohađao najmanje 70% održanih nastavnih sati (70% održanih sati predavanja i 70 % održanih sati vježbi) te je ispunjavao obveze vezano za kontinuirano praćenje (pisanje kraćih pismenih provjera gradiva, pisanje obvezatnih domaćih zadaća).

1. Helbig/Buscha: Deutsche Grammatik. Leipzig, 17. izd. 2004.
2. Helbig/Buscha: Übungsgrammatik Deutsch (s rješenjima). Leipzig, 1977. (11. izd. 2000.).

1. Habermann, Mechthild et al. (2015): Duden Grundwissen Grammatik: fit für den Bachelor. Berlin: Dudenverlag.
2. Helbig/Buscha: Leifaden der deutschen Grammatik. Leipzig, 1974. (9, izdanje 1998.).

odabrana poglavlja:

1. Buscha, Anne et al.  (2013): C Grammatik - Übungsgrammatik Deutsch als Fremdsprache. Leipzig: Schubert Verlag
2. Dreyer, Hilke; Schmitt, Richard (2012): Lehr- und Übungsbuch der deutschen Grammatik aktuell. Ismaning: Max Hueber Verlag

Diskusija na polovini i (anonimna) anketa eventualno po svršetku kolegija.