Morfologija neglagolskih vrsta riječi u suvremenom njemačkom jeziku

 

Naziv kolegija:
Morfologija neglagolskih vrsta riječi u suvremenom njemačkom jeziku
Šifra ISVU:
42996
Šifra MOZVAG:
NJ57
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
njemački
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Jozić, Ivana
15
30
0
Keglević, Ana
0
30
0

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj kolegija je utvrđivanje i proširenje stečenoga znanja u srednjoj školi iz gramatike neglagolskih vrsta riječi s težištem na onim nominalnim (imenice, članovi, zamjenice i pridjevi). Kolegij će poticati analitičko rasuđivanje o karakteristikama i funkcijama svake pojedine neglagolske vrste riječi na trima najvažnijim jezičnim razinama: na morfološkoj, sintaktičkoj i semantičkoj. Budući da su oblici u samom središtu ovoga kolegija, pridaje se velika pozornost kvalitetnoj morfo-sintaktičkoj analizi nominalne fraze. Predavanje i vježbe čine jednu cjelinu, kako bi se novostečeno gramatičko znanje odmah i uvježbalo.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • identificirati nominalne fraze u rečenici
  • odrediti rod, broj i padež dotične imenice ili imeničke zamjenice
  • identificirati morfološke karakteristike imenica i svih imeničkih zamjenica
  • prepoznati (sintaktičku) razliku između imeničke zamjenice i člana
  • klasificirati deklinirane pridjeve
  • primijeniti deklinaciju pridjeva sa svim vrstama članova
  • razvrstati sve vrste riječi u nekom kontekstu prema (sintaktičkom, morfološkom i semantičkom kriteriju)
  • koristiti odgovarajuću terminologiju prilikom opisa imeničnih oblika na konkretnom jezičnom materijalu

Sadržaj predmeta:

Pored imenica obradit će se opširnije ostale neglagolske vrste riječi, koje se obvezno ili najčešće pojavljuju uz imenice (članovi i pridjevi), ili ih zajedno s njezinim satelitima zamjenjuju (imeničke zamjenice) i priloge koji se u pravilu pojavljuju uz glagole. Sve navedene vrste riječi su promjenjive (mogu se deklinirati) osim dakako priloga, koji od oblikovnih promjena poznaju jedino komparaciju (samo neki prilozi), no navedene vrste riječi zajedno s glagolima čine oko 95% rječničkoga blaga i već im time pripada prednost u izučavanju. Kolegij završava obradom ostalih vrsta riječi (prijedlozi, veznici, modalne riječi, čestice). Brojevi se obrađuju, ovisno o njihovoj sintaktičkoj funkciji, u okviru različitih vrsta riječi, jer oni samo u semantičkom smislu postoje kao vrsta riječi. Posljednje predavanje je posvećeno riječima negacije (zbog preglednosti) i rečeničnim ekvivalentima (zbog sličnosti s nepromjenjivim riječima) iako prva grupa u sintaktičko-morfološkom a druga ni u kojem smislu nije vrsta riječi.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje, vježbe slušanje predavanja,
rasprava, rješavanje zadataka, uvježbavanje gramatičkih struktura, aktivno sudjelovanje
identificirati nominalne fraze u rečenici                                                                              aktivnost studenata u nastavi, kolokviji/pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, vježbe slušanje predavanja, rasprava, rješavanje zadataka, uvježbavanje gramatičkih struktura, aktivno sudjelovanje odrediti rod, broj i padež dotične imenice ili imeničke zamjenice aktivnost studenata u nastavi, kolokviji/pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, vježbe slušanje predavanja, rasprava, rješavanje zadataka, uvježbavanje gramatičkih struktura, aktivno sudjelovanje identificirati morfološke karakteristike imenica i svih imeničkih zamjenica aktivnost studenata u nastavi, kolokviji/ pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, vježbe slušanje predavanja, rasprava, rješavanje zadataka, uvježbavanje gramatičkih struktura, aktivno sudjelovanje prepoznati (sintaktičku) razliku između imeničke zamjenice i člana aktivnost studenata u nastavi, kolokviji/ pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, vježbe slušanje predavanja, rasprava, rješavanje zadataka, uvježbavanje gramatičkih struktura, aktivno sudjelovanje klasificirati deklinirane pridjeve aktivnost studenata u nastavi, kolokviji/ pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, vježbe slušanje predavanja, rasprava, rješavanje zadataka, uvježbavanje gramatičkih struktura, aktivno sudjelovanje primijeniti deklinaciju pridjeva sa svim vrstama članova aktivnost studenata u nastavi, kolokviji/ pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, vježbe slušanje predavanja, rasprava, rješavanje zadataka, uvježbavanje gramatičkih struktura, aktivno sudjelovanje razvrstati sve vrste riječi u nekom kontekstu prema (sintaktičkom, morfološkom i semantičkom kriteriju) aktivnost studenata u nastavi, kolokviji/ pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, vježbe slušanje predavanja, rasprava, rješavanje zadataka, uvježbavanje gramatičkih struktura, aktivno sudjelovanje koristiti odgovarajuću terminologiju prilikom opisa imeničnih oblika na konkretnom jezičnom materijalu aktivnost studenata u nastavi, kolokviji/ pismeni ispit, usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Kolokvij, Pohađanje nastave, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,25 0%
Kolokvij 2,5 70%
Pohađanje nastave 0,75 0%
Usmeni ispit 0,5 30%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene za studente na jednopredmetnom i dvopredmetnom studiju uzimaju se u obzir ocjena iz pisanog djela (ocjena iz položenih kolokvija ili ocjena iz završnog pismenog ispita) te ocjena iz usmenoga ispita: 100% konačne ocjene čini ocjena iz položenih kolokvija ili završnog pismenog ispita (70%) i ocjena iz usmenoga ispita (30%). Postoci iz položenih kolokvija se zbrajaju te iz prosjeka tih postotaka proizlazi ocjena pisanog dijela.

Primjer izračunavanja ocjene:

1. kolokvij              2. kolokvij          Ispit           Ocjena iz kolokvija/ispita       Usmeni ispit           Konačna ocjena

       86%                     78%                 -                     82%  3  (dobar)            4 (vrlo dobar)                  dobar (3)

Ako je student iz pismenoga dijela dobio ocjenu dobar (3) a iz usmenoga dijela vrlo dobar (4), onda je izračun sljedeći: 3 x 0,70 + 4 x 0,30 = 2,1 + 1,2 = 3,3, pa je konačna ocjena iz ispita dobar (3).
 

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti na jednopredmetnom i dvopredmetnom studiju ostvaruju pravo na potpis i pravo izlaska na kolokvije ili završni pismeni ispit ako ispune jedan uvjet: (1) tijekom nastave bili su nazočni na najmanje 70% održanih nastavnih sati, odnosno na 70% održanih predavanja i 70% održanih vježbi, što isključuje mogućnost kombiniranja izostanaka.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Helbig/Buscha: Deutsche Grammatik. Leipzig, 17. izd. 2004.
  2. Helbig/Buscha: Übungsgrammatik Deutsch (s rješenjima). Leipzig, 1977. (11. izd. 2000.).

Dopunska literatura:

  1. Duden-Grammatik der deutschen Gegewartssprache. Mannheim, 1995. (5.izdanje).
  2. Helbig/Buscha: Leifaden der deutschen Grammatik. Leipzig, 1974. (9, izdanje 1998.).

odabrana poglavlja:

  1. Dreyer, Hilke; Schmitt, Richard (2012): Lehr- und Übungsbuch der deutschen Grammatik aktuell. Ismaning: Max Hueber Verlag
  2. Buscha, Anne et al.  (2013): C Grammatik - Übungsgrammatik Deutsch als Fremdsprache. Leipzig: Schubert Verlag

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Diskusija na polovini i (anonimna) anketa eventualno po svršetku kolegija.

Ostale informacije: