| Studij | Godina |
Semestar |
Status |
|---|---|---|---|
| NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij) | 3.g. |
zimski |
obavezan |
| Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
|---|---|---|---|---|
| Pon, Leonard | 30 |
30 |
0 |
Ciljevi su kolegija da studenti razviju sposobnost uočavanja i razumijevanja sintaktičkih odnosa među jezičnim elementima, tvorbe gramatički korektnih prostoproširenih rečenica na njemačkom jeziku te znanstvene refleksije o pojedinim sintaktičkim fenomenima.
Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:
Obrađuje se struktura sintaktičke fraze (regens, dependens, satelit, atribut), tipovi fraza (glagolske, nominalne, pronominalne, pridjevske, priložne, prijedložne), struktura i tipovi njemačkog predikata (augzilijarni, modalni i analitički predikat) i struktura jednostavne rečenice u suvremenom njemačkom jeziku s pozicija teorije valentnosti: predikat i njegovi komplementi (subjekt, padežni objekti, prijedložni objekt, direktivi, situativi i dilativi) te priložne oznake (vremenske, mjesne, uzročne, pogodbene, namjenske, načinske itd.) kao suplementi predikatu. Daljnje su teme: klasifikacija jednostavnih rečenica po modusu (izjavne, upitne i imperativne rečenice i njihovi podtipovi); fenomen elipse kao sintaktički nepotpunog, no korektnog izraza u ovisnosti o kotekstu i kontekstu; komprimirane rečenice (prošireni participni atributi) kao fenomen tipičan za njemačku nominalnu frazu; «rečenični okvir» (Satzklammer) kao princip topološkog strukturiranja tipičan za njemačku rečenicu i pravila reda riječi unutar tog okvira; izokvirivanje (Ausklammerung), gramatikalizirano i stilsko; subjunktivne, infinitivne i participne fraze kao komplementi, odnosno suplementi predikatu; frazna i rečenična negacija; partikule kao pragmatički elementi u rečenici (izraz govornikova stava).
predavanja, vježbe
| 2. 1. Nastavna aktivnost | 2. 2. Aktivnost studenta | 2. 3. Ishod učenja | 2. 4. Metoda procjene |
| predavanja, vježbe, sastavljanje zadataka | prikaz slučajeva | izraditi grafički prikaz fraze ili jednostavne rečenice | pismeni ispit |
| predavanja, vježbe, sastavljanje zadataka | prikaz slučajeva | razviti sintaktičku frazu sa zadanim regensom prema pravilima o proširenju fraze dotičnog tipa | pismeni ispit |
| predavanja, vježbe, sastavljanje zadataka | analiza slučajeva | analizirati predikat zadane rečenice s obzirom na njegovu unutrašnju strukturu | pismeni ispit |
| predavanje, vježbe, sastavljanje zadataka | analiza slučajeva | analizirati zadanu rečenicu s obzirom na vrste komplemenata i suplemenata | pismeni ispit |
| vježbe, sastavljanje zadataka | prikaz slučajeva | kreirati rečenice prema zadanoj glagolskoj valenciji | pismeni ispit |
| vježbe, sastavljanje zadataka | analiza slučajeva, rješavanje problema | izdvojiti sintaktičke pogreške u zadanim rečenicama | pismeni ispit |
| predavanje | rasprava | staviti dijelove sustava u međuodnos | pismeni ispit |
| predavanje, vježbe, sastavljanje zadataka | rješavanje problema | primijeniti znanja u praksi | pismeni ispit |
Pismeni ispit, Pohađanje nastave
| Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
|---|---|---|
| Pismeni ispit | 2,5 | 100% |
| Pohađanje nastave | 1,5 | 0% |
Završna ocjena temelji se isključivo na završnom ispitu na kojemu student mora riješiti minimalno 70 % testa za prolaznu ocjenu.
Nazočnost na nastavi najmanje 70 % i položen pismeni ispit.
Karabalić Vladimir; Pon, Leonard (2008). Syntax der Satzglieder im Deutschen. Ein Lehr- und Arbeitsbuch. Osijek: Filozofski fakultet.
Pon, Leonard (2024). Einführung in die Syntax des Deutschen. Ein Übungsbuch. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet.
Helbig, Gerhard; Buscha, Joachim (2001). Deutsche Grammatik. Berlin etc.: Langenscheidt.
Heringer, Hans Jürgen (1996). Deutsche Syntax Dependentiell. Tübingen: Stauffenburg.
Zifonun, Gisela et al. (1997). Grammatik der deutschen Sprache. Berlin / New York: de Gruyter.
Studentska anketa i drugi oblici povratne informacije (npr. individualne konzultacije, grupne diskusije na satu).