Kontemplativni pristupi informacijama

 

Naziv kolegija:
Kontemplativni pristupi informacijama
Šifra ISVU:
304208
Šifra MOZVAG:
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA INFORMACIJSKE ZNANOSTI
Studij
Godina
Semestar
Status
INFORMATOLOGIJA - DIPLOMSKI (dvopredmetni)
1.g.
ljetni
izborni
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Lacović, Darko
15
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Predmet ima za cilj upoznati studente s kontemplativnim praksama i iskustvima koje im mogu pomoći da se suoče sa svakodnevnim stresom i s prevelikom količinom informacija koje se pojavljuju na internetu te u komunikaciji preko masovnih i društvenih medija. Također, studenti se upoznaju s različitim kontemplativnim praksama i tehnikama uspješnog nošenja s navedenim izazovima i problemima, kako tijekom studija tako i na budućem radnom mjestu.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • objasniti ključne pojmove vezane uz kontemplativne pristupe informacijama
  • diskutirati različite kontemplativne prakse i iskustva
  • utvrditi značaj kontemplativnih praksi u suočavanju sa stresnim situacijama
  • primijeniti kontemplativne prakse u radu s informacijsko-komunikacijskom tehnologijom
  • primijeniti vještine organizacije i upravljanja vremenom i informacijskim i komunikacijskim stresom

Sadržaj predmeta:

Opis i analiza ključnih koncepata i pojmova – informacijski i komunikacijski stres, profesionalno sagorijevanje (eng. burnout), kontemplacija. Odnos između informacije i kontemplacije. Razlika između kontemplativnih praksi (npr. meditacija, ples, pjevanje) i kontemplativnih iskustava (svjesnost, prisutnost, pažnja, koncentracija, tišina, spoznaja, mudrost i sl.). Kontemplativne prakse u knjižnicama i muzejima. Profesionalno sagorijevanje (burnout) u radu knjižničara. Istraživanja o duhovnosti u informacijskim znanostima. Logoterapija i traženje informacija o smislu. Suočavanje s informacijskim i komunikacijskim stresom uz pomoć logoterapije. Suočavanje sa stresom uz pomoć intrapersonalne komunikacije i organizacije i upravljanja vremenom. Hagioterapija i suočavanje s informacijskim i komunikacijskim stresom u kontekstu univerzalnih ljudskih vrijednosti. Istočna filozofija i kontemplativne prakse kao pristupi upravljanju informacijskim i komunikacijskim stresom. Stoicizam i razvijanje mentalne otpornosti. Digitalna detoksikacija, povlačenje i tišina kao tehnike upravljanja informacijskim i komunikacijskim stresom.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, multimedija i mreža, samostalni zadatci

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4 Metoda procjene
predavanje, seminari slušanje izlaganja, sustavno opažanje, praćenje i analiza literature objasniti ključne pojmove vezane uz kontemplativne pristupe informacijama pisani ispit, seminarska raspravišta
predavanje, seminari i radionice slušanje izlaganja, sustavno opažanje, analiza literature, sudjelovanje u raspravi diskutirati različite kontemplativne prakse i iskustva pisani ispit, seminarska raspravišta, seminarska radionica
predavanje, seminari slušanje izlaganja, sustavno opažanje, praćenje i analiza literature, sudjelovanje u raspravi utvrditi značaj kontemplativnih praksi u suočavanju sa stresnim situacijama pisani ispit, seminarska raspravišta
predavanje, seminari i radionice, samostalni zadatak slušanje izlaganja, sustavno opažanje, praćenje i analiza literature, sudjelovanje u raspravi, samostalni rad primijeniti kontemplativne prakse u radu s informacijsko-komunikacijskom tehnologijom seminarska raspravišta, seminarska radionica, provjera usvojenih vještina
predavanje, seminari i radionice, samostalni zadatak slušanje izlaganja, sustavno opažanje, praćenje i analiza literature, sudjelovanje u raspravi, samostalni rad primijeniti vještine organizacije i upravljanja vremenom i informacijskim i komunikacijskim stresom seminarska raspravišta, seminarska radionica, provjera usvojenih vještina

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pismeni ispit 0,43 0%
Pohađanje nastave 1,125 0%
Seminarski rad 0,445 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzima se u obzir ocjena pismenog ispita i seminarskog rada. Ocjena kolegija računa se na temelju procjene sljedećih elemenata: 50% (100 ocjenskih bodova) pismeni ispit, 50% (100 ocjenskih bodova) seminarski rad.

Skala ocjenjivanja je sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Kontinuirano prisustvovanje nastavi (min. 70%); aktivno i konstruktivno sudjelovanje u seminarskim raspravama; redovno praćenje literature; održano seminarsko izlaganje; polaganje završnog pismenog ispita.

 

 

Obavezna literatura:

Frankl, V. E. Čovjekovo traganje za smislom. Zagreb: Planetopija. 2010.

Gorichanaz, T.; K. F. Latham. Contemplative aims for information. // Information Research 24, 3 (2019). http://InformationR.net/ir/24-3/paper836.html

Newport, C. Digitalni minimalizam: kako živjeti smisleno i usredotočeno u svijetu prepunu ometanja. Split: Verbum, 2022.

Pyati, A. K. Public libraries as contemplative spaces: a framework for action and research. // Journal of the Australian Library and Information Association 68, 4(2019), str. 356-370. https://doi.org/10.1080/24750158.2019.1670773

Dopunska literatura:

  • Colon-Aguirre, M.; K. Kavanagh Webb. An exploratory survey measuring burnout among academic librarians in the southeast of the United States. // Library Management 41, 8-9 (2020), str. 703-715. https://doi.org/10.1108/LM-02-2020-0032
  • Gorichanaz, T. Experiencing the Bible. // Journal of Religious & Theological Information 15, 1-2 (2016), str. 19-31.
  • Ivančić, T. Začetak i razvoj hagioterapije. Zagreb: Teovizija, 2016.
  • Karki, M.; M. L. El Asmar; E. R. Sasco; A. El-Osta. Public libraries to promote public health and wellbeing: a cross-sectional study of community-dwelling adults. // BMC Public Health 24, 1226 (2024). https://doi.org/10.1186/s12889-024-18535-5
  • Nangia, P; I. Ruthven. Spiritual information and meaning-making: exploring personal narratives of residents at a contemplative spiritual retreat centre. // ISIC 2022 Information Seeking in Context Conference, Berlin, 2022. https://strathprints.strath.ac.uk/80345/
  • Sampaio F.; P. Gonçalves; C. Sequeira. Mental health literacy: it is now time to put knowledge into practice. // International Journal of Environmental Research and Public Health 19, 12 (2022). doi: 10.3390/ijerph19127030
  • Smith, D. L.; B. Bazalar; M. Wheeler. Public librarian job stressors and burnout predictors. // Journal of Library Administration 60, 4 (2020), str. 412-429.
  • Wood, J. T. Interpersonal communication: everyday encounters. Boston: Wadsworth, 2010.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Jedinstvena sveučilišna studentska anketa.

Ostale informacije: