Hrvatska povijest 19. stoljeća

Upoznati studente s relevantnim povijesnim činjenicama, procesima i uzročno-posljedičnim povezanostima karakterističnima za hrvatsku povijest „dugoga“ 19. stoljeća, kritički vrednovati izvore i stručnu literature koja problematizira navedeno razdoblje.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• izložiti temeljne faktografske odrednice hrvatske povijesti 19. stoljeća
• objasniti kontekst i uzročno-posljedične veze najvažnijih procesa koji su obilježili hrvatsku povijest „dugoga“ 19. stoljeća
• raspraviti o nizu fenomena iz političke, socijalne, kulturne i gospodarske povijesti hrvatskih zemalja u 19. stoljeću
• vrednovati ključne historiografske izvore i literaturu o pitanjima obuhvaćenima kolegijem
• kritički promišljati o modernoj hrvatskoj povijesti
• napisati stručni rad iz domene hrvatske povijesti 19. stoljeća pridržavajući se svih formalnih, stilskih, retoričkih, organizacijskih (formuliranje hipoteze, argumentacija, protu-argumentacija) i etičkih pravila pisanja znanstvenoga rada

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• izložiti temeljne faktografske odrednice hrvatske povijesti 19. stoljeća
• objasniti kontekst i uzročno-posljedične veze najvažnijih procesa koji su obilježili hrvatsku povijest „dugoga“ 19. stoljeća
• raspraviti o nizu fenomena iz političke, socijalne, kulturne i gospodarske povijesti hrvatskih zemalja u 19. stoljeću
• vrednovati ključne historiografske izvore i literaturu o pitanjima obuhvaćenima kolegijem
• kritički promišljati o modernoj hrvatskoj povijesti
• napisati stručni rad iz domene hrvatske povijesti 19. stoljeća pridržavajući se svih formalnih, stilskih, retoričkih, organizacijskih (formuliranje hipoteze, argumentacija, protu-argumentacija) i etičkih pravila pisanja znanstvenoga rada

predavanja, seminari i radionice, obrazovanje na daljinu, multimedija i mreža, samostalni zadatci

Aktivnost u nastavi, Pisani ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

U oblikovanju konačne ocjene u obzir se uzimaju kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, osvrti na nastavne sadržaje) s 20% udjela u konačnoj ocjeni, praćenje i provjeravanje znanja (kratke provjere u obliku kolokvija) s 50% udjela u konačnoj ocjeni, te seminarski rad s 30% udjela u ocjeni. Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu obvezni iz svakog pojedinog elemenata praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ostvariti minimalnu prolaznu ocjenu dovoljan (2). Studenti koji ne polože oba kolokvija moraju polagati pismeni ispit iz cjelokupnog gradiva tijekom ispitnih rokova. Studenti koji iz aktivnosti na nastavi ili seminarskog rada dobiju negativnu ocjenu moraju polagati usmeni ispit iz cjelokupnog gradiva u vrijeme redovnih ispitnih rokova.

Udio pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS skalom ocjenjivanja su sljedeći:

- aktivnost u nastavi 20%

- seminarski rad 30%

- pisani ispit 50%

Studenti su obvezani redovito pohađati nastavu (do 30% nastavnih sati izostanka), pripremiti se analizu zadanoga historiografskoga teksta, aktivno sudjelovati u raspravama, izložiti odabrane seminarske teme, izaći na kolokvije.

1. Nikica Barić, Zdenko Radelić (ur.). Povijest Hrvata (19. i 20. stoljeće), 2. knjiga, Zagreb: 2023. (odabrana poglavlja)
2. Iskra Iveljić. Banska Hrvatska i Vojna krajina od prosvijećenog apsolutizma do 1848. godine, Zagreb, 2010. (odabrana poglavlja)
3. Igor Karaman. Hrvatska na pragu modernizacije (1750. - 1918.), Zagreb, 2000. (odabrana poglavlja)
4. Nikša Stančić. Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Zagreb, 2002. (odabrana poglavlja)
5. Jasna Turkalj, Vlasta Švoger (ur.). Temelji moderne Hrvatske – hrvatske zemlje u „dugom“ 19. stoljeću, Zagreb, 2016. (odabrana poglavlja)

1. Tihomir Cipek. Stjepan Matković, Programatski dokumenti hrvatskih političkih stranaka i skupina 1842. - 1914., Zagreb, 2006.
2. Mirjana Gross, Agneza Szabo. Prema hrvatskome građanskom društvu, Zagreb, 1992.
3. Katarina Horvat. Kućna služinčad u Zagrebu 1880. – 1914., Zagreb, 2021.
4. Pieter Judson. Povijest Habsburškog Carstva, Zagreb, 2018.
5. Petar Korunić. Rasprava o izgradnji moderne hrvatske nacije, Slavonski Brod, 2006.
6. Ivan Kovačević. Ekonomski položaj radničke klase u Hrvatskoj i Slavoniji, 1867. – 1914., Beograd, 1972.
7. Dragutin Pavličević. Hrvati i istočno pitanje, Zagreb, 2007.
8. Skupina autora, Povijest hrvatskog naroda 1860 – 1914., Zagreb, 1968.
9. Nevio Šetić, Marko Trogrlić. Dalmacija i Istra u 19. stoljeću, Zagreb, 2015.
10. Dinko Šokčević. Hrvati u očima Mađara, Mađari u očima Hrvata: kako se u pogledu preko Drave mijenjala slika drugoga, Zagreb, 2006.
11. Alan John Percivale Taylor. Habsburška Monarhija, 1809.-1918., Zagreb, 1990.
12. Mirko Valentić. Vojna krajina i pitanje njezina sjedinjenja s Hrvatskom 1849-1881., Zagreb 1981.
13. Božena Vranješ-Šoljan. Stanovništvo gradova Banske Hrvatske na prijelazu stoljeća. Socijalno-ekonomski sastav i vodeći slojevi 1890-1914, Zagreb, 1991.
14. Marko Vukičević. Zagreb 1914. – 1918. Grad i stanovnici u Velikome ratu, Zagreb, 2020.
15. Dinko Župan. Mentalni korzet. Spolna politika obrazovanja žena u Banskoj Hrvatskoj (1868-1918), Osijek, 2013.

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta. Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studijima i studiranju i Pravilnikom o ustroju i djelovanju sustava za osiguranje kvalitete Sveučilišta.