Estetika

 

Naziv kolegija:
Estetika
Šifra ISVU:
288787
Šifra MOZVAG:
ECTS:
5
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA FILOZOFIJU
Studij
Godina
Semestar
Status
FILOZOFIJA -PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
2.g.
ljetni
obavezan
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Pešić, Boško
45
0
0
Sekulić, Damir
0
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznavanje studenata s nastankom estetike kao filozofijske discipline pri čemu se naročiti naglasak stavlja na uočavanje razlike u estetičkom poimanju umjetničke ljepote naspram prirodne ljepote. Studenti se sadržajno uvode u povijesni razvoj estetike, značenje termina estetika, odnos estetike prema drugim filozofskim disciplinama. Jednako tako na kolegiju se razmatra filozofski pojam umjetnosti i umjetničkog djela pri čemu se osobito cilja na razradu problema estetskog iskustva.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • opisati nastanak estetike kao filozofijske discipline i osnovnu misao onih filozofa koji se smatraju značajnima za razvoj estetike
  • objasniti značaj, ulogu i posebnosti filozofije spram srodnih područja umjetnosti, religije, kulture te posebnih znanosti i disciplina
  • razlikovati teorijske pravce estetike u kontekstu povijesti filozofije
  • usporediti odnos filozofije i umjetnosti iskazati samostalnost, kolegijalnost i odgovornost prema sadržaju kolegija i obvezama.

Sadržaj predmeta:

Uvod u estetiku kao filozofsku disciplinu. Filozofsko određenje biti umjetnosti. Platonovo ontološko utemeljenje estetike. Aristotelova normativna estetika. Postaristotelovska helenistička estetika. Plotinova integralna estetika. Srednjovjekovno izjednačavanje estetike i etike. Renesansna estetika i humanizam u umjetnosti. Baumgartenova estetika kao znanost osjetilne spoznaje. Kantova estetika kao kritika moći prosudbe. Schellingova filozofija umjetnosti. Hegelova dijalektička estetika. Nietzscheovo shvaćanje umjetnosti kao volje za moć. Pregled suvremene filozofije umjetnosti.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, mentorski rad

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4. Metoda procjene
predavanje, mentorski rad,  seminarsko izlaganje, analiza primjera, grupna rasprava slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava opisati nastanak estetike kao filozofijske discipline i osnovnu misao onih filozofa koji se smatraju značajnima za razvoj estetike pohađanje nastave,
aktivnost u nastavi, seminarski rad, usmeni ispit
predavanje, mentorski rad slušanje izlaganja objasniti značaj, ulogu i posebnosti filozofije spram srodnih područja umjetnosti, religije, kulture te posebnih znanosti i disciplina pohađanje nastave,
aktivnost u nastavi, usmeni ispit
predavanje, mentorski rad slušanje izlaganja razlikovati teorijske pravce estetike u kontekstu povijesti filozofije pohađanje nastave,
aktivnost u nastavi, seminarski rad, usmeni ispit
predavanje, mentorski rad,  seminarsko izlaganje, analiza primjera, grupna rasprava slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava usporediti odnos filozofije i umjetnosti pohađanje nastave,
aktivnost u nastavi, seminarski rad, usmeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje, mentorski rad slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava objasniti ključne termine suvremene filozofije umjetnosti pohađanje nastave,
aktivnost u nastavi, seminarski rad, usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,425 0%
Pohađanje nastave 1,875 0%
Seminarski rad 0,7 0%
Usmeni ispit 2 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave te na usmenom ispitu. Usmeni ispit donosi 60 % bodova, seminarski rad 30 %, a pohađanje nastave i aktivnost na nastavi 10 % bodova.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis), aktivno sudjelovanje u nastavi, pisanje seminarskog rada, polaganje usmenog ispita nakon završetka semestra.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Platon, Država (III. i X. knjiga), Naklada Jurčić, Zagreb, 2009.
  2. Aristotel, O pjesničkom umijeću, Školska knjiga, Zagreb, 2005.
  3. Kant, Kritika moći suđenja, Naprijed, Zagreb, 1976.
  4. G. W. H. Hegel, Predavanja iz estetike, sv. I., Demetra, Zagreb, 2011.
  5. F. W. J. Schelling, Filozofija umjetnosti, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2008.

Dopunska literatura:

  1. Platon, Gozba
  2. W. Benjamin, Estetički ogledi
  3. Nietzsche, Rođenje tragedije
  4. M. Heidegger, O biti umjetnosti
  5. H.-G. Gadamer, Ogledi o filozofiji umjetnosti
  6. R. Bubner, Estetsko iskustvo
  7. D. Grlić, Estetika I (Povijest filozofskih problema)
  8. N. Čačinovič-Puhovski, Estetika

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta. Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studijima i studiranju i Pravilnikom o ustroju i djelovanju sustava za osiguranje kvalitete na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Ostale informacije: