Književni seminar 2

 

Naziv kolegija:
Književni seminar 2
Šifra ISVU:
288935
Šifra MOZVAG:
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
2.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Engler, Tihomir
0
0
0
Ivanović Grgurić, Sanja
0
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Studenti će na seminarima usvojiti analizu književnih tijekova i fenomena na njemačkom govornom području od kraja 18. stoljeća do sredine 19. stoljeća na odabranim književnim, teorijskim i poetološkim tekstovima.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:
identificirati značajke određene epohe na odabranom književnom, teorijskom ili poetološkom predlošku
upotrijebiti usvojeni književnoznanstveni instrumentarij na odabranom književnom predlošku
istražiti različite pristupe istom književnom tekstu
procijeniti prikladnost i potpunost postojećih analiza i interpretacija književnog teksta
razviti analizu i interpretaciju književnog predloška
argumentirano braniti analizu i interpretaciju književnog teksta
primijeniti znanja u praksi
sintetizirati prikupljene informacije.

Sadržaj predmeta:

Na konkretnim književnim, teorijskim i poetološkim predlošcima s kraja 18. stoljeća sve do polovine 19. stoljeća primjenjivati usvojeni književnoznanstveni instrumentarij (retoričke figure, osnovne književnoznanstvene pojmove, osnovne teorije i metode), pri čemu se fokus stavlja na poetološke odrednice koje su dominantno zastupljene u navedenom razdoblju. Cilj je iz postojećih znanstvenih rješenja i interpretacija odabrati najprikladnija rješenja za određene književne predloške, pri čemu se prepoznaje i primjenjuje analitička struktura književne interpretacije u usmenom i pisanom obliku.

Vrste izvođenja nastave:

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. POVEZIVANJE ISHODA UČENJA, NASTAVNIH METODA I PROCJENA ISHODA UČENJA
2.1. Nastavna aktivnost 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4 Metoda procjene
Rad na tekstu,
rasprava
Čitanje,
raspravljanje
identificirati značajke određene epohe na odabranom književnom predlošku Kontinuirana provjera znanja,
usmeno izlaganje,
esej,
 
Rad na tekstu,
rasprava,
Usmeno izlaganje
Čitanje,sudjelovanje u raspravi,izlaganje,
pisanje eseja
istražiti različite interpretativne pristupe istom književnom tekstu Kontinuirana provjera znanja,
usmeno izlaganje,
esej
Samostalan rad,
pisanje eseja
Čitanje,
pisanje eseja
sintetizirati najvažnije dijelove iz djela sekundarne literature Esej
Samostalan rad,
pisanje eseja
Čitanje,
pisanje eseja
procijeniti prikladnost izvora sekundarne literature za potrebe vlastite analize književnih predložaka Esej
Rad u grupi,
rasprava,
samostalan rad
Čitanje,
sudjelovanje u raspravi,
pisanje,
priprema izlaganje
riješiti zadani problem Usmeno izlaganje,
esej
Usmena izlaganja,
Pisanje eseja
Čitanje,
priprema izlaganja,
pisanje eseja,
sudjelovanje u raspravi.
primijeniti znanje u praksi Usmeno izlaganje,
esej
Rad u grupi,
rasprava,
samostalan rad
Čitanje,
priprema izlaganja,
pisanje eseja,
sudjelovanje u raspravi
primijeniti usvojeni književno-znanstveni instrumentarij u interpretaciji književnih predložaka Kontinuirana provjera znanja,
usmeno izlaganje,
esej
Rasprava,
Samostalan rad
Čitanje,
priprema izlaganja,
pisanje eseja,
sudjelovanje u raspravi.
formulirati vlastita istraživačka pitanja i teme vezana uz književna djela Kontinuirana provjera znanja (usmeni kolokvij lektire),
usmeno izlaganje,
esej

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Esej, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Usmeno izlaganje

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Esej 0,75 40%
Kontinuirana provjera znanja 0,8 30%
Pohađanje nastave 0,75 0%
Usmeno izlaganje 0,7 30%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Elementi ocjenjivanja: kontinuirana provjera znanja, usmeno izlaganje, esej.
Tijekom nastave provodit će se kontinuirana provjera znanja, a udio prosječne ocjene iz tog elementa iznosit će 30 % konačne ocjene. Osim toga, student će tijekom semestra pripremiti i na nastavi održati usmeno izlaganje. Ocjena iz usmenog izlaganja iznosit će 30 % konačne ocjene. Student će nakon završetka nastave predati pisani esej. Ocjena eseja iznosit će 40 % konačne ocjene.
 

Primjer izračunavanja ocjene:

Primjer izračuna ocjene: Student je iz kontinuirane provjere znanja ostvario ocjenu dobar (3), iz usmenog izlaganja vrlo dobar (4) i iz eseja vrlo dobar (4). Konačna ocjena izračunava se prema formuli (kont. x 0,3) + (usm. x 0,3) + (esej x 0,4) = (3 x 0,3) + (4 x 0,3) + (4 x 0,4) = 0,9 + 1,2 + 1,6 = 3,7 = 4.

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

 

 

Obavezna literatura:

Nastavni materijal koji pripremi nastavnik na Moodleu.
Primarna literatura (obvezna lektira):
Friedrich Schiller: Die Räuber
Johann Wolfgang Goethe: Faust I
Ludwig Tieck: Der gestiefelte Kater
Georg Büchner: Dantons Tod
10. Anette von Droste-Hülshoff: Die Judenbuche
Sekundarna literatura:
Borchmeyer, Dieter (1998). Die Weimarer Klassik. Portrait einer Epoche. Weinheim: Beltz.
Karthaus, Ulrich (2015). Sturm und Drang. Epoche, Werke, Wirkung. München: C. H. Beck.
Korte, Hermann (2015). Deutsche Literatur des 18. Jahrhunderts. Stuttgart ─ Weimar: Metzler.
Willems, Gottfried (2013): Geschichte der deutschen Literatur. Band 3. Goethezeit. Köln – Weimar – Wien: Böhlau.
Willems, Gottfried (2014): Geschichte der deutschen Literatur. Band 4. Vormärz und Realismus. Köln – Weimar – Wien: Böhlau Verlag, 7–178.
Žmegač, Viktor (Hrsg.) (1978). Geschichte der deutschen Literatur vom 18. Jahrhundert bis zur Gegenwart. Bd. I/1, 159–413, Bd. I/2, 159–336. Königstein/Ts.: Athenäum.
Žmegač, Viktor, Škreb, Zdenko, Sekulić, Ljerka (Hrsg.) (1997). Kleine Geschichte der deutschen Literatur. Berlin: Cornelsen.

Dopunska literatura:

1. Povijesni razvoj njemačkih teritorija u drugoj polovici 18. stoljeća:
Duden (2013). Deutsche Geschichte. Mannheim: Duden.
Engelhausen, Frank (Hrsg.) (2015). Meilensteine der deutschen Geschichte. Berlin: Duden.
Sternburg, Wilhelm (2005). Die Geschichte der Deutschen. Frankfurt/New York: Campus.
Langewiesche, Dieter (2004). Europa zwischen Restauration und Revolution 1815–1849. München: Oldenburg, 2004.
2. Monografije o književnim pokretima:
Bleek Wilhelm (2019). Vormärz. Deutschlands Aufbruch in die Moderne 1815–1848. München: Beck.
Böttcher, Kurt (1978). Sturm und Drang. Erläuterungen zur deutschen Literatur. Berlin: VEB, 19–53.
Borries, Ernst u. Erika (1996). Deutsche Literaturgeschichte. Bd. 2. Aufklärung und Empfindsamkeit. Sturm und Drang. München: dtv.
Borries, Ernst u. Erika (1997). Deutsche Literaturgeschichte. Bd. 3. Die Weimarer Klassik. Goethes Spätwerk. München: dtv.
Eke, Norbert Otto (2020). Vormärz-Handbuch. Bielefeld: Aisthesis.
Gerth, Klaus (1978). Die Poetik des Sturm und Drang. In: Hinck, Walter (Hrsg.) (1978). Sturm und Drang. Eine literaturwissenschaftliche Studie. Kronberg/Ts., 55–73.
3. Zbirni priručnici o autorima i djelima:
Darwsow, Götz-Lothar (2000). Friedrich Schiller. Stuttgart – Weimar: Metzler.
Hoffman, Michael (2003). Schiller. Epoche – Werke – Wirkung. München: Beck.
Jeßing, Benedikt (1995). Johann Wolfgang Goethe. Stuttgart – Weimar: Metzler.
Luserke-Jaqui (Hrsg.) (2005). Schiller-Handbuch. Leben – Werk – Wirkung. Stuttgart – Weimar: Metzler.
Safranski, Rüdiger (2013). Goethe – Kunstwerk des Lebens. München: Hanser.
Seehafer, Klaus (2013). Mein Leben ein einzig Abenteuer. Johann Wolfgang Goethe. Berlin: Aufbau.
Wild, Reiner (1999). Goethes klassische Lyrik. Stuttgart ─ Weimar: Metzler.
Witte, Bernd (Hrsg.) (2004). Goethe Handbuch in vier Bänden. Bd. 1: Gedichte. Bd. 2: Dramen. Bd. 3: Prosaschriften. Stuttgart – Weimar: Metzler.
4. Monografije o pojedinim djelima:
Ellenrieder, Kathleen (2003). Götz von Berlichingen. Lektüreschlüssel. Stuttgart: Reclam.
Guthke, Karl (2001). Kabale und Liebe. Lektüreschlüssel. Stuttgart: Reclam.
Keller, Werner (2000). Faust. Lektüreschlüssel. Stuttgart: Reclam.
Kröger, Wolfgang (2001). Faust I. Lektüreschlüssel. Stuttgart: Reclam.
Leis, Mario (2002). Die Leiden des jungen Werther. Lektüreschlüssel. Stuttgart: Reclam.
Leis, Mario (2005). Iphigenie auf Tauris. Lektüreschlüssel. Stuttgart: Reclam.
Neubauer, Martin (2012). Wilhelm Tell. Lektüreschlüssel. Stuttgart: Reclam.
Poppe, Reiner (2003). Die Räuber. Lektüreschlüssel. Stuttgart: Reclam.
Rüdiger, Bernhardt (2005). Iphigenie auf Tauris. Lektüreschlüssel. Hollfeld: Bange.
Rüdiger, Bernhardt (2008). Interpretation zu Johan Wolfgang von Goethe Faust I. Hollfeld: Bange.
Rüdiger, Bernhardt (2010). Erläuterungen zu Goethes Götz von Berlichingen. Hollfeld: Bange.
Schafarschik, Walter (2008). Faust II. Lektüreschlüssel. Stuttgart: Reclam.
Schmidt, Jochen (1999). Goethes Faust, Erster und Zweiter Teil: Grundlagen – Werk – Wirkung. München: Beck.
Ueding, Gert (2002). Wilhelm Tell. Lektüreschlüssel. Stuttgart: Reclam.
Völkl, Bernd (2004). Kabale und Liebe. Lektüreschlüssel. Stuttgart: Reclam.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Evidencija o nazočnosti na nastavi, individualne konzultacije, kontinuirano praćenje, studentska anketa.

Ostale informacije: