Književni seminar 3

 

Naziv kolegija:
Književni seminar 3
Šifra ISVU:
288947
Šifra MOZVAG:
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
2.g.
ljetni
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Jug, Stephanie
0
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je seminara praktična primjena različitih teorija i metoda analize književnih djela i fenomena na njemačkom govornom području od druge polovine do kraja 19. stoljeća te na prijelazu stoljeća, i to radom na odabranim književnim, teorijskim i poetološkim tekstovima.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:
identificirati značajke određene epohe na odabranom književnom, teorijskom ili poetološkom predlošku
upotrijebiti usvojeni književnoznanstveni instrumentarij u analizi odabranog književnog predloška
istražiti različite pristupe istom književnom tekstu
procijeniti prikladnost i potpunost postojećih analiza i interpretacija književnog teksta
argumentirano braniti analizu i interpretaciju književnog teksta
izraditi plan pisanja seminarskog rada na zadanu temu
sintetizirati najvažnije argumente iz postojećeg književnoznanstvenog rada
odabrati prikladnu sekundarnu literaturu uz zadano istraživačko pitanje.

Sadržaj predmeta:

Studenti će na konkretnim književnim, teorijskim i poetološkim predlošcima od druge polovine do kraja 19. stoljeća i na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće primjenjivati usvojeni književnoznanstveni instrumentarij (retoričke figure, osnovne književnoznanstvene pojmove, osnovne teorije i metode), pri čemu se fokus stavlja na poetološke odrednice koje su dominantno zastupljene u navedenom razdoblju (realizam, naturalizam i stilski pluralizam na prijelazu stoljeća). Cilj je iz postojećih znanstvenih rješenja i interpretacija odabrati najprikladnija rješenja za određene književne predloške, pri čemu se prepoznaje i primjenjuje analitička struktura književne interpretacije u usmenom i pisanom obliku.

Vrste izvođenja nastave:

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
       
       
       
       

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Esej, Kontinuirano praćenje, Pohađanje nastave, Usmeno izlaganje

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Esej 0,75 40%
Kontinuirano praćenje 0,8 30%
Pohađanje nastave 0,75 0%
Usmeno izlaganje 0,7 30%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Elementi ocjenjivanja: kontinuirana provjera znanja, usmeno izlaganje, esej.
Tijekom nastave provodit će se kontinuirana provjera znanja, a udio prosječne ocjene iz tog elementa iznosit će 30 % konačne ocjene. Osim toga, student će tijekom semestra pripremiti i na nastavi održati usmeno izlaganje. Ocjena iz usmenog izlaganja iznosit će 30 % konačne ocjene. Student će nakon završetka nastave predati pisani esej. Ocjena iz eseja iznosit će 40 % konačne ocjene.
 

Primjer izračunavanja ocjene:

Primjer izračuna ocjene: Student je iz kontinuirane provjere znanja ostvario ocjenu dobar (3), iz usmenog izlaganja vrlo dobar (4) i iz eseja vrlo dobar (4). Konačna ocjena izračunava se prema formuli (kont. x 0,3) + (usm. x 0,3) + (esej x 0,4) = (3 x 0,3) + (4 x 0,3) + (4 x 0,4) = 0,9 + 1,2 + 1,6 = 3,7 = 4.

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

 

 

Obavezna literatura:

Nastavni materijal koji pripremi nastavnik na Moodleu.
Primarna literatura (obvezna lektira):
Friedrich Hebbel: Maria Magdalene
Theodor Storm: Immensee, Aquis submersus
Theodor Fontane: Irrungen Wirrungen
Jeremias Gotthelf: Die schwarze Spinne
Wilhelm Busch: Balduin Bählamm (Auswahl)
Gottfried Keller: Der grüne Heinrich
Marie von Ebner Eschenbach: Krambambuli
Gerhart Hauptmann: Die Ratten; Der Biberpelz; Die Weber
Arthur Schnitzler: Der Reigen
Sekundarna literatura:
Sekundarna literatura:
Fähnders, Walter (1998). Avantgarde und Moderne 1890–1933. Stuttgart – Weimar: Metzler.
Rinsum, Annemarie; Wolfgang Rinsum (1997): Deutsche Literaturgeschichte. Band 7. Realismus und Naturalismus. München: dtv.
Sprengel, Peter (1998): Geschichte der deutschsprachigen Literatur 1870-1900. Beck: München.
Willems, Gottfried (2014): Geschichte der deutschen Literatur. Band 4. Vormärz und Realismus. Köln, Weimar – Wien: Böhlau, 197–397.
Willems, Gottfried (2014): Geschichte der deutschen Literatur. Band 5. Moderne. Köln – Weimar – Wien: Böhlau, 7–39.
Žmegač, Viktor (Hg.) (1979): Geschichte der deutschen Literatur vom 18. Jahrhundert bis zur Gegenwart. Band II/1. Königstein/Ts.: Athenäum.
Žmegač, Viktor, Škreb, Zdenko, Sekulić, Ljerka (Hrsg.) (1997). Kleine Geschichte der deutschen Literatur. Berlin: Cornelsen.

Dopunska literatura:

Aust, Hugo (2006). Realismus. Lehrbuch Germanistik. Stuttgart: dtv.
Möbius, Hanno (1982). Der Naturalismus. Heidelberg: Quelle & Meyer.
Stöckmann, Ingo (2011). Naturalismus. Stuttgart – Weimar: Metzler.
von Wiese, Benno (1979). Deutsche Dichter des 19. Jahrhunderts. Berlin: Schmidt, 452–697.
von Wiese, Benno (1975). Deutsche Dichter der Moderne. Berlin: Schmidt, 7–50.
Wünsch, Marianne (2007). Realismus (1850–1890). Zugänge zu einer literarischen Epoche. Kiel: Ludwig.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Evidencija o nazočnosti na nastavi, individualne konzultacije, kontinuirano praćenje, studentska anketa.

Ostale informacije: