Književni seminar 3

 

Naziv kolegija:
Književni seminar 3
Šifra ISVU:
288947
Šifra MOZVAG:
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
njemački
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
2.g.
ljetni
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Novak, Sonja
0
0
0
Mandić, Marijana
0
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je seminara praktična primjena različitih teorija i metoda analize književnih djela i fenomena na njemačkom govornom području od druge polovine do kraja 19. stoljeća te na prijelazu stoljeća, i to radom na odabranim književnim, teorijskim i poetološkim tekstovima.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:
identificirati značajke određene epohe na odabranom književnom, teorijskom ili poetološkom predlošku
upotrijebiti usvojeni književnoznanstveni instrumentarij u analizi odabranog književnog predloška
istražiti različite pristupe istom književnom tekstu
procijeniti prikladnost i potpunost postojećih analiza i interpretacija književnog teksta
argumentirano braniti analizu i interpretaciju književnog teksta
izraditi plan pisanja seminarskog rada na zadanu temu
sintetizirati najvažnije argumente iz postojećeg književnoznanstvenog rada
odabrati prikladnu sekundarnu literaturu uz zadano istraživačko pitanje.

Sadržaj predmeta:

Studenti će na konkretnim književnim, teorijskim i poetološkim predlošcima od druge polovine do kraja 19. stoljeća i na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće primjenjivati usvojeni književnoznanstveni instrumentarij (retoričke figure, osnovne književnoznanstvene pojmove, osnovne teorije i metode), pri čemu se fokus stavlja na poetološke odrednice koje su dominantno zastupljene u navedenom razdoblju (realizam, naturalizam i stilski pluralizam na prijelazu stoljeća). Cilj je iz postojećih znanstvenih rješenja i interpretacija odabrati najprikladnija rješenja za određene književne predloške, pri čemu se prepoznaje i primjenjuje analitička struktura književne interpretacije u usmenom i pisanom obliku.

Vrste izvođenja nastave:

seminari i radionice, obrazovanje na daljinu, samostalni zadatci

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. POVEZIVANJE ISHODA UČENJA, NASTAVNIH METODA I PROCJENA ISHODA UČENJA
2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4. Metoda procjene
rad na tekstu, rasprava čitanje, raspravljanje identificirati značajke određene epohe na odabranom književnom, teorijskom ili poetološkom predlošku kontinuirana provjera znanja,usmeno izlaganje, esej
rad na tekstu, rasprava,
usmeno izlaganje
čitanje, sudjelovanje u raspravi, izlaganje,
pisanje eseja
procijeniti prikladnost i potpunost postojećih analiza i interpretacija književnog teksta kontinuirana provjera znanja, usmeno izlaganje, esej
samostalan rad,
pisanje eseja
čitanje, pisanje eseja sintetizirati najvažnije argumente iz postojećeg književnoznanstvenog rada esej
samostalan rad, pisanje eseja čitanje, pisanje eseja odabrati prikladnu sekundarnu literaturu uz zadano istraživačko pitanje esej
rad u grupi, rasprava,
samostalan rad
čitanje, sudjelovanje u raspravi, pisanje,
priprema izlaganje
izraditi plan pisanja seminarskog rada na zadanu temu usmeno izlaganje,
esej
usmena izlaganja,
pisanje eseja
čitanje, priprema izlaganja, pisanje eseja, sudjelovanje u raspravi argumentirano braniti analizu i interpretaciju književnog teksta usmeno izlaganje, esej
rad u grupi, rasprava,
samostalan rad
čitanje, priprema izlaganja, pisanje eseja, sudjelovanje u raspravi istražiti različite pristupe istom književnom tekstu kontinuirana provjera znanja, usmeno izlaganje, esej
rasprava, samostalan rad čitanje, priprema izlaganja, pisanje eseja, sudjelovanje u raspravi upotrijebiti usvojeni književnoznanstveni instrumentarij u analizi odabranog književnog predloška kontinuirana provjera znanja, usmeno izlaganje, esej

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Esej, Kontinuirano praćenje, Pohađanje nastave, Usmeno izlaganje

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Esej 0,75 40%
Kontinuirano praćenje 0,8 30%
Pohađanje nastave 0,75 0%
Usmeno izlaganje 0,7 30%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Elementi ocjenjivanja: kontinuirana provjera znanja, usmeno izlaganje, esej.
Tijekom nastave provodit će se kontinuirana provjera znanja, a udio prosječne ocjene iz tog elementa iznosit će 30 % konačne ocjene. Osim toga, student će tijekom semestra pripremiti i na nastavi održati usmeno izlaganje. Ocjena iz usmenog izlaganja iznosit će 30 % konačne ocjene. Student će nakon završetka nastave predati pisani esej. Ocjena iz eseja iznosit će 40 % konačne ocjene.
 

Primjer izračunavanja ocjene:

Primjer izračuna ocjene: Student je iz kontinuirane provjere znanja ostvario ocjenu dobar (3), iz usmenog izlaganja vrlo dobar (4) i iz eseja vrlo dobar (4). Konačna ocjena izračunava se prema formuli (kont. x 0,3) + (usm. x 0,3) + (esej x 0,4) = (3 x 0,3) + (4 x 0,3) + (4 x 0,4) = 0,9 + 1,2 + 1,6 = 3,7 = 4.

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

 

 

Obavezna literatura:

Nastavni materijal koji pripremi nastavnik na Moodleu.
Primarna literatura (obvezna lektira):
Friedrich Hebbel: Maria Magdalene
Theodor Storm: Immensee, Aquis submersus
Theodor Fontane: Irrungen Wirrungen
Jeremias Gotthelf: Die schwarze Spinne
Wilhelm Busch: Balduin Bählamm (Auswahl)
Gottfried Keller: Der grüne Heinrich
Marie von Ebner Eschenbach: Krambambuli
Gerhart Hauptmann: Die Ratten; Der Biberpelz; Die Weber
Arthur Schnitzler: Der Reigen
Sekundarna literatura:
Sekundarna literatura:
Fähnders, Walter (1998). Avantgarde und Moderne 1890–1933. Stuttgart – Weimar: Metzler.
Rinsum, Annemarie; Wolfgang Rinsum (1997): Deutsche Literaturgeschichte. Band 7. Realismus und Naturalismus. München: dtv.
Sprengel, Peter (1998): Geschichte der deutschsprachigen Literatur 1870-1900. Beck: München.
Willems, Gottfried (2014): Geschichte der deutschen Literatur. Band 4. Vormärz und Realismus. Köln, Weimar – Wien: Böhlau, 197–397.
Willems, Gottfried (2014): Geschichte der deutschen Literatur. Band 5. Moderne. Köln – Weimar – Wien: Böhlau, 7–39.
Žmegač, Viktor (Hg.) (1979): Geschichte der deutschen Literatur vom 18. Jahrhundert bis zur Gegenwart. Band II/1. Königstein/Ts.: Athenäum.
Žmegač, Viktor, Škreb, Zdenko, Sekulić, Ljerka (Hrsg.) (1997). Kleine Geschichte der deutschen Literatur. Berlin: Cornelsen.

Dopunska literatura:

Aust, Hugo (2006). Realismus. Lehrbuch Germanistik. Stuttgart: dtv.
Möbius, Hanno (1982). Der Naturalismus. Heidelberg: Quelle & Meyer.
Stöckmann, Ingo (2011). Naturalismus. Stuttgart – Weimar: Metzler.
von Wiese, Benno (1979). Deutsche Dichter des 19. Jahrhunderts. Berlin: Schmidt, 452–697.
von Wiese, Benno (1975). Deutsche Dichter der Moderne. Berlin: Schmidt, 7–50.
Wünsch, Marianne (2007). Realismus (1850–1890). Zugänge zu einer literarischen Epoche. Kiel: Ludwig.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Evidencija o nazočnosti na nastavi, individualne konzultacije, kontinuirano praćenje, studentska anketa.

Ostale informacije: