Uvod u sociolingvistiku

• razumjeti društvene čimbenike koji utječu na jezik,
• objasniti podrijetlo i održavanje jezičnih varijeteta i opisati ih,
• razumjeti društvene uloge spolova u uporabi jezika,
• definirati i koristiti koncepte bitne za jezične zajednice,

• s razumijevanjem čitati i interpretirati odabranu literaturu kako bi usavršili vlastitu sposobnost razumijevanja i interpretacije uloge jezika u društvu,
• napisati seminar ili napraviti samostalni projektna odabranu ili zadanu temu, i
• uspješno kolokvirati obrađeno gradivo.

Nakon odslušanog kolegija student će moći:

• prepoznati predmete zanimanja sociolingvistike na temelju preporučene literature,
• klasificirati sociolingvističke teorije i modele,
• na konkretnom jezičnom materijalu opisati varijetete i pojam jezičnih barijera koristeći odgovarajuću terminologiju,
• prepoznati utjecaj društvenih varijabli na jezik određene skupine na konkretnom jezičnom materijalu,
• koristiti odgovarajuću terminologiju prilikom opisa različitih sociolingvističkih fenomena u konkretnom jezičnom materijalu.

Sociolingvistika je dio jezikoslovlja koji se zanima proučavanjem veza između jezika i društva, te načinom kako se jezik koristi u različitim društvenim situacijama. Raspon se njezina zanimanja kreće od proučavanja različitih dijalekata u nekom području pa do analize spolnih razlika u uporabi jezika. Također uzima u obzir i kulturalne norme, očekivanja i kontekst uporabe jezika. Zanima se i utjecajem društvenih varijabli (nacionalnost, religija, ekonomski status, spol, razina obrazovanja) na jezik određene skupine. Kolegij će se osobito usredotočiti na germanističku sociolingvistiku koja istražuje raznolikost njemačkoga jezika i koja je jedna od najaktivnijih ogranaka lingvistike u kojoj se prožimaju različite discipline.

U sklopu kolegija obradit će se sljedeće tematske cjeline: Utemeljenje, razvitak i predmet zanimanja sociolingvistike, Predsociolingvističke tradicije u izučavanju njemačkoga jezika, Sociolingvističke teorije i modeli, Sociologija njemačkoga jezika, Lingvistika varijeteta, Istraživanje jezičnih barijera u njemačkome jeziku, Mogućnost stvaranje «sociogramatike» njemačkoga jezika te Povijest jezika kao historijska sociolingvistika.

predavanja, seminari i radionice, obrazovanje na daljinu

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Projekt

Konačna se ocjena temelji na ocjeni iz 2 kolokvija tijekom semestra ili uobičajenom ispitu nakon odslušanog predmeta i ocjeni iz seminarskog rada.

70 % konačne ocjene čini ocjena iz kolokvija, 30 % ocjene čini ocjena iz seminarskog rada.Postoci iz položenih kolokvija se zbrajaju te iz prosjeka tih postotaka proizlazi ocjena pisanog djela.

Primjer izračunavanja ocjene: Student je ostvario ocjenu 3 iz kolokvija i 4 iz seminarskog rada. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (kol. x 0,7) + (sem. x 0,3). U našem primjeru taj bi izračun izgledao ovako: (3 x 0,7) + (4 x 0,3) = 2,1 + 1,2 = 3,3 = 3.

Konačna ocjena u ovome bi slučaju bila dobar (3).

Pohađanje nastave, seminarski rad, pisani ispit.

Literatura potrebna za studij i polaganje ispita:

1. Veith, Werner H.: Soziolinguistik. Ein Arbeitsbuch. Narr Studienbücher, Tübingen, 2005.
2. Glovacki-Bernardi et al.: Uvod u lingvistiku. Školska knjiga, Zagreb, 2001.
3. Löffler, Heinrich: Germanische Soziolinguistik. Erich Schmidt Verlag, Berlin, 2005.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:

1. Ammon, Ulrich: Die deutsche Sprache in Deutschland, Österreich und der Schweiz. Das Problem der nationalen Varietäten. Berlin, New York, 1995
2. Barbour, Stephen/Stevenson, Patrick: Variation im  Deutschen. Walter de Gruyter, Berlin – New York, 1998
3. Schlobinski, Peter: Jugendsprache und Jugendkultur. U Politik und Zeitgeschichte. B 5/2002

Studentska anketa i praćenje uspješnosti studenata