Povijest Njemačke nakon 1918

 

Naziv kolegija:
Povijest Njemačke nakon 1918
Šifra ISVU:
288893
Šifra MOZVAG:
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Studij
Godina
Semestar
Status
NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
2.g.
ljetni
izborni
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Gittel, Ina
0
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je kolegija usvajanje osnova njemačke povijesti u razdoblju nakon Prvog svjetskog rata, koji je od velikog značaja za daljnji razvoj države do današnjeg vremena. Ovaj pregled njemačke povijesti omogućava studentima bolju prosudbu aktualne političke situacije u Njemačkoj. Pored usvajanja temeljnih znanja studenti dobivaju temelje za diskutiranje o povijesnim zbivanjima na njemačkom jeziku, stoga se proširuje i učvršćuje rječnik povijesnih i političkih pojmova.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:

  • samostalno protumačiti određene teme iz njemačke povijesti nakon 1918. godine
  • primijeniti određene pojmove vezane uz politiku i povijest Njemačke nakon 1918. godine
  • u osnovnim crtama opisati povijesna događanja na prostoru današnje Njemačke u razdoblju nakon 1918. godine
  • prepoznati posljedice određenih političkih zbivanja u Njemačkoj nakon 1918. godine u političkom pristupu današnje Savezne Republike Njemačke
  • pismeno prikazati određene teme iz njemačke povijesti nakon 1918. godine
  • usmeno prezentirati određene teme vezane uz njemačku povijest nakon 1918. godine
  • samostalno istraživati.

Sadržaj predmeta:

Obrađuju se sljedeće teme: Uloga Njemačke u Prvom svjetskom ratu, posljedice Prvog svjetskog rata, Weimarska republika, društveni, politički i gospodarski razvoj u međuratnom razdoblju, uloga Njemačke u Drugom svjetskom ratu, poraz Njemačke i saveznička okupacija, Njemačka i njezin put u podjelu, Adenauer i politička kultura 50-ih, vrijeme privrednog čuda, Brandt i suočavanje s nacionalsocijalističkom prošlošću, studentski pokret i RAF, popuštanje političke napetosti s Istokom i gospodarska recesija, ekologija i mirovni pokret, Kohl i pad Berlinskog zida, ponovno ujedinjenje Njemačke.

Vrste izvođenja nastave:

seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4. Metoda procjene
seminarska aktivnost, pisani rad čitanje, slušanje, rasprava samostalno protumačiti određene teme iz njemačke povijesti nakon 1918. godine referat, seminarski rad
 
seminarska aktivnost, pisani rad čitanje, slušanje, organizacija pročitanog, sinteza, rasprava primijeniti određene pojmove vezane uz politiku i povijest Njemačke nakon 1918. godine referat, seminarski rad
 
seminarska aktivnost, pisani rad čitanje, slušanje, organizacija pročitanog, sinteza, rasprava u osnovnim crtama opisati povijesna događanja na prostoru današnje Njemačke u razdoblju nakon 1918. godine referat, seminarski rad
 
seminarska aktivnost, pisani rad čitanje, slušanje, organizacija pročitanog, sinteza, rasprava prepoznati posljedice određenih političkih zbivanja u Njemačkoj nakon 1918. godine u političkom pristupu današnje Savezne Republike Njemačke referat, seminarski rad
 
seminarska aktivnost, pisani rad opažanje i zaključivanje, čitanje, analiza i organizacija pročitanog, sinteza pismeno prikazati određene teme iz njemačke povijesti nakon 1918. godine referat, seminarski rad
seminarska aktivnost, pisani rad opažanje i zaključivanje, čitanje, analiza i organizacija pročitanog, sinteza usmeno prezentirati određene teme vezane uz njemačku povijest nakon 1918. godine referat, seminarski rad
seminarska aktivnost, pisani rad čitanje, organizacija pročitanog, sinteza samostalno istraživati referat, seminarski rad

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Referat, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 0 0%
Referat 0,9 30%
Seminarski rad 2,1 70%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Elementi ocjenjivanja: usmeni referat i seminarski rad. Referat nosi 30 %, a seminarski rad 70 % konačne ocjene. Ako je student iz referata ostvario ocjenu dobar (3), iz seminarskog rada vrlo dobar (4), konačna ocjena izračunava se prema formuli (3 x 0,3) + (4 x 0,7) = 0,9 + 2,8 = 3,7.

Primjer izračunavanja ocjene:

Elementi ocjenjivanja: usmeni referat i seminarski rad. Referat nosi 30 %, a seminarski rad 70 % konačne ocjene. Ako je student iz referata ostvario ocjenu dobar (3), iz seminarskog rada vrlo dobar (4), konačna ocjena izračunava se prema formuli (3 x 0,3) + (4 x 0,7) = 0,9 + 2,8 = 3,7.

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Pohađanje nastave, seminarski rad, referat.

 

 

Obavezna literatura:

Schulze, Hagen (1998) Kleine deutsche Geschichte. München: Beck.

Dopunska literatura:

  1. Dopunska literatura
  • Benz, Wolfgang (1992) Potsdam 1945. Besatzungsherrschaft und Neuaufbau im Vier- Zonen-Deutschland, 2. Auflage, München: dtv.
  • Kaminsky, Annette (Hg.) (1998) Heimkehr 1948. München: Beck.
  • Kleßmann, Christoph (1986) Die doppelte Staatsgründung. Deutsche Geschichte 1945- 1955. 4. Auflage, Bonn: Schriftenreihe der Bundeszentrale für politische Bildung 193.
  • Luscher, Renate (1994) Deutschland nach der Wende. Aktualisierte Fassung. München: Hueber.
  • Morsey, Rudolf (1995) Die Bundesrepublik Deutschland. Entstehung und Entwicklung bis 1969, 3. Auflage (= Oldenbourg Grundriß der Geschichte 19),
  • München: De Gruyter Oldenbourg.
  • Naumann, Klaus (Hg.) (2001) Nachkrieg in Deutschland, Hamburg: Hamburger Edition. Stern, Carola; Winkler, Heinrich A. (Hrsg.) (1994) Wendepunkte deutscher Geschichte. 1848-1945. 2. Aufl. Frankfurt am Main: Fischer.
  • Wehler Hans-Ulrich (Hrsg.) (1995) Scheidewege deutscher Geschichte. Von der Reformära bis zur Wende 1517-1989. München: Beck.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Jedinstvena sveučilišna studentska anketa.

Ostale informacije: