Uvod u semantiku

 

Naziv kolegija:
Uvod u semantiku
Šifra ISVU:
Šifra MOZVAG:
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Jozić, Ivana
15
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je ovog kolegija razviti osnovna znanja iz opće semantike i semantike njemačkoga jezika te upoznati studente s osnovnom semantičkom terminologijom polazeći od opće lingvistike i ostalih srodnih disciplina. Nadalje, kolegij bi trebao omogućiti stjecanje teorijskih i praktičnih znanja o semantici, semantičkim poljima i konceptualizaciji. Cilj je kolegija i osposobiti studente za samostalnu semantičku analizu pojedinačnih pojmova i stručnoj raspravi o jeziku, upoznati ih s odnosom između izraza i značenja, s najvažnijim semantičkim procesima (metafora, metonimija) te obilježjima formalne semantike.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenog predmeta studenti će moći:

razlikovati leksem od ostalih lingvističkih jedinica

analizirati formalno ustrojstvo leksema i odnos oblika i značenja

razlikovati homonimiju od polisemije i monosemije

identificirati glavne mehanizme koji dovode do širenja značenja (metafora i metonimija)

razlikovati paradigmatske od sintagmatskih leksičkih odnosa

identificirati tipove i podtipove leksičkih relacija (sinonimija, antonimija, hiponimija itd.)

razlikovati tipove kolokacija te kolokacije od slobodnih leksičkih sveza i idioma

staviti dijelove sustava u međuodnos

Sadržaj predmeta:

Kolegij proučava ulogu semantike kao lingvističke discipline u analizi unutarnje strukture leksičkih jedinica i to: morfološke strukture, odnosa oblika i značenja, značenjske strukture (tipovi značenja, polisemija i homonimija, postupci otkrivanja i opisivanja značenja), strukture leksikona (različiti tipovi paradigmatskih i sintagmatskih odnosa među leksičkim jedinicama, poput antonimije, sinonimije, hiponimije, hiperonimije, odnosa dijela i cjeline, kolokacija i selekcijskih ograničenja). Također se bavi semantičkim odnosima unutar riječi (konotativno i denotativno značenje, metafora i metonimija) te semantičkim promjenama (gramatikalizacija).

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, obrazovanje na daljinu

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4 Metoda procjene
predavanja, seminar, uspoređivanje pojmova i teorija, upućivanje studenata na samostalni rad i samostalno proučavanje literature, suradničko učenje slušanje predavanja, rasprava, rješavanje zadataka, aktivno sudjelovanje razlikovati leksem od ostalih lingvističkih jedinica seminar, kolokviji/ pismeni ispit
predavanja, seminar, uspoređivanje pojmova i teorija, upućivanje studenata na samostalni rad i samostalno proučavanje literature, suradničko učenje slušanje predavanja, rasprava, rješavanje zadataka, aktivno sudjelovanje analizirati formalno ustrojstvo leksema i odnos oblika i značenja seminar, kolokviji/ pismeni ispit
predavanja, seminar, uspoređivanje pojmova i teorija, upućivanje studenata na samostalni rad i samostalno proučavanje literature, suradničko učenje slušanje predavanja, rasprava, rješavanje zadataka, aktivno sudjelovanje razlikovati homonimiju od polisemije i monosemije seminar, kolokviji/ pismeni ispit
predavanja, seminar, uspoređivanje pojmova i teorija, upućivanje studenata na samostalni rad i samostalno proučavanje literature, suradničko učenje slušanje predavanja, rasprava, rješavanje zadataka, aktivno sudjelovanje identificirati glavne mehanizme koji dovode do širenja značenja (metafora i metonimija)
 
seminar, kolokviji/ pismeni ispit
predavanja, seminar, uspoređivanje pojmova i teorija, upućivanje studenata na samostalni rad i samostalno proučavanje literature, suradničko učenje slušanje predavanja, rasprava, rješavanje zadataka, aktivno sudjelovanje razlikovati paradigmatske od sintagmatskih leksičkih odnosa seminar, kolokviji/ pismeni ispit
predavanja, seminar, uspoređivanje pojmova i teorija, upućivanje studenata na samostalni rad i samostalno proučavanje literature, suradničko učenje slušanje predavanja, rasprava, rješavanje zadataka, aktivno sudjelovanje identificirati tipove i podtipove leksičkih relacija (sinonimija, antonimija, hiponimija itd.)
 
seminar, kolokviji/ pismeni ispit
predavanja, seminar, uspoređivanje pojmova i teorija, upućivanje studenata na samostalni rad i samostalno proučavanje literature, suradničko učenje slušanje predavanja, rasprava, rješavanje zadataka, aktivno sudjelovanje razlikovati tipove kolokacija te kolokacije od slobodnih leksičkih sveza i idioma seminar, kolokviji/ pismeni ispit
komunikacija s nastavnikom, kolegicama i kolegama na njemačkom jeziku traženje i analiziranje primjera, rješavanje i prezentiranje problema, uspoređivanje pojmova sustavno razmišljati pri obradi podataka i rješavanju problema
 
 
aktivnost studenata u nastavi i izvan nje, samostalni rad

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Kontinuirana provjera znanja, Pisani ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Kontinuirana provjera znanja 0,9 0%
Pisani ispit 0,9 0%
Pohađanje nastave 0,75 0%
Seminarski rad 0,45 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Konačna se ocjena temelji na ocjeni iz 2 kolokvija tijekom semestra ili uobičajenom ispitu nakon odslušanog predmeta i ocjeni iz seminarskog rada.

70 % konačne ocjene čini ocjena iz kolokvija, 30 % ocjene čini ocjena iz seminarskog rada.Postoci iz položenih kolokvija se zbrajaju te iz prosjeka tih postotaka proizlazi ocjena pisanog djela.

Primjer izračunavanja ocjene:

Primjer izračunavanja ocjene: Student je ostvario ocjenu 3 iz kolokvija i 4 iz seminarskog rada. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (kol. x 0,7) + (sem. x 0,3). U našem primjeru taj bi izračun izgledao ovako: (3 x 0,7) + (4 x 0,3) = 2,1 + 1,2 = 3,3 = 3.

Konačna ocjena u ovome bi slučaju bila dobar (3).

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Pohađanje nastave, seminarski rad, pisani ispit.

 

 

Obavezna literatura:

 

- Busse, D. (2009): Semantik. Paderborn, München: Fink.

- Von Polenz, P. (2008): Deutsche Satzsemantik. Die Kunst des Zwischen-den-Zeilen-Lesens.Berlin: Walter De Gruyter.

- Löbner, S. (2003): Semantik: eine Einführung. Berlin, New York: Walter de Gruyter.

- Schwarz, M. i  Chur, J. (2007): Semantik – Ein Arbeitsbuch. Tübingen: Gunter Narr Verlag.

Dopunska literatura:

- Bechmann, S. (2016): Sprachwandel – Bedeutungswandel: eine Einführung. Tübingen: A. Francke Verlag.

- Lakoff, G. i  Johnson, M. (2004): Leben in Metaphern: Konstruktionen und Gebrauch von Sprachbildern. Heidelberg: Carl-Auer-Systeme.

- Eckard, R. (2005): Metaphertheorien: Typologie – Darstellung – Bibliographie. Berlin: De Gruyter.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Individualne konzultacije, studentska anketa, razgovor.

Ostale informacije: