Povijest filma

 

Naziv kolegija:
Povijest filma
Šifra ISVU:
274384
Šifra MOZVAG:
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA POVIJEST

Studij
Godina
Semestar
Status
POVIJEST - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer)
1.g.
ljetni
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Josipović Batorek, Slađana
0
0
0
Pejić, Luka
30
0
0

 

Ciljevi i zadaci:

Studentima pružiti uvid u ključne značajke razvoja europske i svjetske kinematografije od posljednjih godina 19. do kraja 20. stoljeća, analizirajući rad nekolicine redatelja te kultne filmske naslove s obzirom na društveno-političke okolnosti koje su ih određivale. Jedan od je osnovnih ciljeva kolegija obrada odabranih fenomena moderne i suvremene povijesti iz perspektive kulturne historije.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći:

  • opisati osnovne razvojne faze europske i svjetske kinematografije
  • povezati određene filmske naslove s konkretnim povijesnim zbivanjima
  • raspraviti o sadržaju kultnih filmskih naslova
  • kritički interpretirati film s obzirom na društveno-politički kontekst njegova nastanka
  • napisati stručni rad koji problematizira teme iz kulturne historije
  • vrednovati važnost filmske umjetnosti za društvo.

Sadržaj predmeta:

Uvod u povijest filma – pojava filma i prvih kinematografa u Europi i Hrvatskoj, od američkih nijemih komedija do prvih zvučnih filmova – filmovi Charlieja Chaplina i dr., njemačka kinematografija u međuratnom razdoblju – Kabinet doktora Caligarija, Nosferatu, Metropolis i dr., ruska filmska avangarda – Oklopnjača Potemkin, Oktobar (Deset dana koji su potresli svijet) i dr., film i uspon fašizma u Europi – nacistička Njemačka i propagandni rad Leni Riefenstahl, klasični Hollywood – Građanin Kane, Casablanca i dr., film u doba Hladnog rata – Treći čovjek, Dr. Strangelove i dr., francuski novi val i novi Hollywood 1960-ih i 1970-ih, svjetska kinematografija u drugoj polovici 20. stoljeća – Istočna Europa i Treći svijet, između sablazni i subverzije – osvrt na povijest erotskog filma i filmova strave, političnost znanstveno-fantastičnog filma – najvažniji naslovi i redatelji u povijesnom kontekstu, osnovne odrednice povijesnog razvoja ostalih filmskih rodova – dokumentarni, eksperimentalni i animirani film, kinematografija krajem 20. i početkom 21. stoljeća – novi mediji, nezavisni film, digitalna distribucija, gledanje i analiza odabranog filmskog naslova na satu.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, obrazovanje na daljinu, multimedija i mreža, samostalni zadatci

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4. Metoda procjene
predavanje, heuristički razgovor, rasprava usmjereno slušanje,
sudjelovanje u raspravi
opisati osnovne razvojne faze europske i svjetske kinematografije aktivnost na nastavi, esej, ispit
predavanje, rasprava, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature usmjereno slušanje,
sudjelovanje u raspravi, samostalna analiza literature
povezati određene filmske naslove s konkretnim povijesnim zbivanjima aktivnost na nastavi, esej, kolokviji
predavanje, gledanje i analiza odabranog filmskog naslova na satu, rasprava, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature usmjereno slušanje,
gledanje filma,
sudjelovanje u raspravi, samostalna analiza literature
raspraviti o sadržaju kultnih filmskih naslova aktivnost na nastavi, esej, kolokviji
predavanje, gledanje i analiza odabranog filmskog naslova na satu, rasprava usmjereno slušanje,
gledanje filma,
samostalna analiza literature i filma, sudjelovanje u raspravi
kritički interpretirati film s obzirom na društveno-politički kontekst njegova nastanka aktivnost na nastavi, esej, kolokviji
predavanje, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature usmjereno slušanje,
samostalna analiza literature, izrada eseja
napisati stručni rad koji problematizira teme iz kulturne historije aktivnost na nastavi, esej
predavanje, rasprava,
upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature
usmjereno slušanje,
sudjelovanje u raspravi, samostalna analiza literature
vrednovati važnost filmske umjetnosti za društvo aktivnost na nastavi, esej

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Esej, Pismeni ispit, Pohađanje nastave

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,38 0%
Esej 0,42 0%
Pismeni ispit 0,45 0%
Pohađanje nastave 0,75 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Studenti iz svakog pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije.

Udio pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS skalom ocjenjivanja su sljedeći:

- aktivnost u nastavi 20 %

- esej 30 %

- pismeni ispit 50 %

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (do 30 % nastavnih sati izostanaka), pripremiti se za analizu zadanog teksta ili filma, aktivno sudjelovati u raspravama, napisati esej na odabranu temu i izaći na ispit.

 

 

Obavezna literatura:

David Bordwell. O povijesti filmskog stila. Zagreb, 2005. (odabrana poglavlja)

Peter Burke. Što je kulturalna povijest. Zagreb, 2006. (odabrana poglavlja)

David A. Cook. Istorija filma, I-II. Beograd, 2018.  (odabrana poglavlja)

Ante Peterlić. Povijest filma. Rano i klasično razdoblje. Zagreb, 2008. (odabrana poglavlja)

Ivo Škrabalo. Hrvatska filmska povijest: ukratko (1896. – 2006.). Zagreb, 2008. (odabrana poglavlja)

Dopunska literatura:

Ron Backer. Classic Horror Films and the Literature That Inspired Them. Jefferson, 2015.

Peter Biskind. Easy Riders, Raging Bulls: How the Sex-Drugs-and-Rock 'N Roll Generation Saved Hollywood. London, 1998.

David Bordwell, Janet Staiger, Kristin Thompson. The Classical Hollywood Cinema: Film Style and Mode of Production to 1960. London, 2005.

Stephen Brockman. A Critical History of German Film. Rochester, 2010.

Nikica Gilić. Uvod u povijest hrvatskog igranog filma. Zagreb, 2010.

Daniel J. Goulding. Jugoslavensko filmsko iskustvo, 1945.- 2001. Zagreb, 2004.

Danny Leigh, Louis Baxter. The Movie Book: Big Ideas Simply Explained. London, 2016.

Michel Marie. The French New Wave: An Artistic School. Oxford, 2003.

Geoffrey Nowell-Smith. The Oxford History of World Cinema. New York, 1999.

David Parkinson. Film. Zagreb, 1999.

Jurica Pavičić. Postjugoslavenski film: stil i ideologija. Zagreb, 2011.

Daniel Rafaelić. Kinematografija u NDH. Zagreb, 2013.

Luda Schnitzer et al. (ur.). Cinema in Revolution: The Heroic Era of the Soviet Film. London, 1973.

Robert Stam. Teorija filma: uvod, Zagreb, 2019.

Hrvoje Turković. Suvremeni film: djela i stvaratelji, trendovi i tradicije. Zagreb, 1999.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta. Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studijima i studiranju i Pravilnikom o ustroju i djelovanju sustava za osiguranje kvalitete Sveučilišta.

Ostale informacije: