Studij | Godina |
Semestar |
Status |
---|---|---|---|
POVIJEST - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer) | 1.g. |
ljetni |
izborni |
Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
---|---|---|---|---|
Josipović Batorek, Slađana | 0 |
0 |
0 |
|
Pejić, Luka | 30 |
0 |
0 |
Studentima pružiti uvid u ključne značajke razvoja europske i svjetske kinematografije od posljednjih godina 19. do kraja 20. stoljeća, analizirajući rad nekolicine redatelja te kultne filmske naslove s obzirom na društveno-političke okolnosti koje su ih određivale. Jedan od je osnovnih ciljeva kolegija obrada odabranih fenomena moderne i suvremene povijesti iz perspektive kulturne historije.
Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći:
Uvod u povijest filma – pojava filma i prvih kinematografa u Europi i Hrvatskoj, od američkih nijemih komedija do prvih zvučnih filmova – filmovi Charlieja Chaplina i dr., njemačka kinematografija u međuratnom razdoblju – Kabinet doktora Caligarija, Nosferatu, Metropolis i dr., ruska filmska avangarda – Oklopnjača Potemkin, Oktobar (Deset dana koji su potresli svijet) i dr., film i uspon fašizma u Europi – nacistička Njemačka i propagandni rad Leni Riefenstahl, klasični Hollywood – Građanin Kane, Casablanca i dr., film u doba Hladnog rata – Treći čovjek, Dr. Strangelove i dr., francuski novi val i novi Hollywood 1960-ih i 1970-ih, svjetska kinematografija u drugoj polovici 20. stoljeća – Istočna Europa i Treći svijet, između sablazni i subverzije – osvrt na povijest erotskog filma i filmova strave, političnost znanstveno-fantastičnog filma – najvažniji naslovi i redatelji u povijesnom kontekstu, osnovne odrednice povijesnog razvoja ostalih filmskih rodova – dokumentarni, eksperimentalni i animirani film, kinematografija krajem 20. i početkom 21. stoljeća – novi mediji, nezavisni film, digitalna distribucija, gledanje i analiza odabranog filmskog naslova na satu.
predavanja, obrazovanje na daljinu, multimedija i mreža, samostalni zadatci
2. 1. Nastavna aktivnost | 2. 2. Aktivnost studenta | 2. 3. Ishod učenja | 2. 4. Metoda procjene |
predavanje, heuristički razgovor, rasprava | usmjereno slušanje, sudjelovanje u raspravi |
opisati osnovne razvojne faze europske i svjetske kinematografije | aktivnost na nastavi, esej, ispit |
predavanje, rasprava, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature | usmjereno slušanje, sudjelovanje u raspravi, samostalna analiza literature |
povezati određene filmske naslove s konkretnim povijesnim zbivanjima | aktivnost na nastavi, esej, kolokviji |
predavanje, gledanje i analiza odabranog filmskog naslova na satu, rasprava, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature | usmjereno slušanje, gledanje filma, sudjelovanje u raspravi, samostalna analiza literature |
raspraviti o sadržaju kultnih filmskih naslova | aktivnost na nastavi, esej, kolokviji |
predavanje, gledanje i analiza odabranog filmskog naslova na satu, rasprava | usmjereno slušanje, gledanje filma, samostalna analiza literature i filma, sudjelovanje u raspravi |
kritički interpretirati film s obzirom na društveno-politički kontekst njegova nastanka | aktivnost na nastavi, esej, kolokviji |
predavanje, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature | usmjereno slušanje, samostalna analiza literature, izrada eseja |
napisati stručni rad koji problematizira teme iz kulturne historije | aktivnost na nastavi, esej |
predavanje, rasprava, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature |
usmjereno slušanje, sudjelovanje u raspravi, samostalna analiza literature |
vrednovati važnost filmske umjetnosti za društvo | aktivnost na nastavi, esej |
Aktivnost u nastavi, Esej, Pismeni ispit, Pohađanje nastave
pismeno
Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
---|---|---|
Aktivnost u nastavi | 0,38 | 0% |
Esej | 0,42 | 0% |
Pismeni ispit | 0,45 | 0% |
Pohađanje nastave | 0,75 | 0% |
Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Studenti iz svakog pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije.
Udio pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS skalom ocjenjivanja su sljedeći:
- aktivnost u nastavi 20 %
- esej 30 %
- pismeni ispit 50 %
Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (do 30 % nastavnih sati izostanaka), pripremiti se za analizu zadanog teksta ili filma, aktivno sudjelovati u raspravama, napisati esej na odabranu temu i izaći na ispit.
David Bordwell. O povijesti filmskog stila. Zagreb, 2005. (odabrana poglavlja)
Peter Burke. Što je kulturalna povijest. Zagreb, 2006. (odabrana poglavlja)
David A. Cook. Istorija filma, I-II. Beograd, 2018. (odabrana poglavlja)
Ante Peterlić. Povijest filma. Rano i klasično razdoblje. Zagreb, 2008. (odabrana poglavlja)
Ivo Škrabalo. Hrvatska filmska povijest: ukratko (1896. – 2006.). Zagreb, 2008. (odabrana poglavlja)
Ron Backer. Classic Horror Films and the Literature That Inspired Them. Jefferson, 2015.
Peter Biskind. Easy Riders, Raging Bulls: How the Sex-Drugs-and-Rock 'N Roll Generation Saved Hollywood. London, 1998.
David Bordwell, Janet Staiger, Kristin Thompson. The Classical Hollywood Cinema: Film Style and Mode of Production to 1960. London, 2005.
Stephen Brockman. A Critical History of German Film. Rochester, 2010.
Nikica Gilić. Uvod u povijest hrvatskog igranog filma. Zagreb, 2010.
Daniel J. Goulding. Jugoslavensko filmsko iskustvo, 1945.- 2001. Zagreb, 2004.
Danny Leigh, Louis Baxter. The Movie Book: Big Ideas Simply Explained. London, 2016.
Michel Marie. The French New Wave: An Artistic School. Oxford, 2003.
Geoffrey Nowell-Smith. The Oxford History of World Cinema. New York, 1999.
David Parkinson. Film. Zagreb, 1999.
Jurica Pavičić. Postjugoslavenski film: stil i ideologija. Zagreb, 2011.
Daniel Rafaelić. Kinematografija u NDH. Zagreb, 2013.
Luda Schnitzer et al. (ur.). Cinema in Revolution: The Heroic Era of the Soviet Film. London, 1973.
Robert Stam. Teorija filma: uvod, Zagreb, 2019.
Hrvoje Turković. Suvremeni film: djela i stvaratelji, trendovi i tradicije. Zagreb, 1999.
Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta. Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studijima i studiranju i Pravilnikom o ustroju i djelovanju sustava za osiguranje kvalitete Sveučilišta.