Mediji i društvo

 

Naziv kolegija:
Mediji i društvo
Šifra ISVU:
229119
Šifra MOZVAG:
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA SOCIOLOGIJU
Studij
Godina
Semestar
Status
SOCIOLOGIJA - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer)
2.g.
zimski
izborni
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Perkušić, Ivana
30
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Osnovni cilj kolegija je upoznati studente s osnovnim teorijskim pristupima u okviru medijskih studija. S obzirom na to da se društvo organizira i sporazumijeva pomoću medija, posebno će se razjasniti društvena uloga masovnog komuniciranja i masovnih medija s naglaskom na koncept medijske reprezentacije stvarnosti. Povijesni uvid u razvojne etape i specifičnosti pojedinih tipova medija i medijskih sektora studentima treba osigurati neophodnu podlogu za razumijevanje institucija koje proizvode i objavljuju medijske tekstove kao i kritičko promišljanje o njima. Uz upoznavanje s osnovnim komunikološkim teorijama i konceptima, jedan od ciljeva kolegija je osposobiti studente za kritičko promišljanje i analizu suvremenih medijskih trendova

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

- Interpretirati osnovne karakteristike masovnog komuniciranja i društvene uloge masovnih medija

• Usporediti svojstva, načine razvoja i specifičnosti pojedinih medijskih sektora (novine, radio, televizija, internet)

• Argumentirati važnost odnosa medija i civilnog društva s posebnim fokusom na razvoj trećeg sektora (mediji zajednice i/ili neprofitni sektor)

• Prosuditi specifičnosti etike komuniciranja u tradicionalnim i novim medijima te mehanizme etičke regulacije i samoregulacije

• Vrednovati osnovne elemente medijske teorije i samostalno povezati s načinima i logikom funkcioniranja masovnih medija u određenim društvenim kontekstima

• Samostalno istražiti i kritički promisliti osnovne medijske i novinarske trendove poštujući metodološka načela i etičke smjernice

Sadržaj predmeta:

  1. Društvena uloga masovnih komunikacija i medija
  2. Osnovna svojstva, razvojne etape i specifičnosti masovnih medija (novine, radio, televizija i Internet) u njihovom društvenom kontekstu

• Osnove novinarske etape: 1. objektivno novinarstvo; 2. senzacionalističko (žuto)

novinarstvo; 3. istraživačko novinarstvo

• Vijesti i popularno novinarstvo

• Radio i televizija

       3. Mediji, civilno društvo i razvoj trećeg medijskog sektora                                                                                                                                                  

       4. Pitanje etičnosti u medijima

        5. Osnovne komunikacijske teorije

               • Teorija o dvo-stupanjskom tijeku masovnog komuniciranja

• Teorija o upotrebi medija za zadovoljavanje potreba

• Difuzija inovacija i teorija kultivacije

• Teorija medijske agende

• Teorija uokvirivanja (framing i priming)

      6. Suvremeni medijski trendovi

• Mediji u globalizacijskim tokovim

    • Komercijalizacija i medijskog sadržaja

              • Kriza novinarstva i njezine posljedice

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, ostalo

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4 Metoda procjene
Uspoređivanje pojmova i teorija, prikaz slučaja, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature Pohađanje nastave i Analiza zadanog teksta, aktivno sudjelovanje u raspravi Interpretirati osnovne karakteristike masovnog komuniciranja i društvene uloge masovnih medija Pismeni i usmeni ispit. U pismenom ispitu od studenta se traže odgovori esejskog tipa. U usmenom i pismenom ispitu od studenta se traži analitičko, sintetičko i kritičko razmišljanje utemeljeno na odgovarajućim teorijskim pristupima
Uspoređivanje pojmova i teorija, prikaz slučaja, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature Pohađanje nastave i Analiza zadanog teksta, aktivno sudjelovanje u raspravi Usporediti svojstva, načine razvoja i specifičnosti pojedinih medijskih sektora (novine, radio, televizija, internet) Pismeni i usmeni ispit. U pismenom ispitu od studenta se traže odgovori esejskog tipa. U usmenom i pismenom ispitu od studenta se traži analitičko, sintetičko i kritičko razmišljanje utemeljeno na odgovarajućim teorijskim pristupima.
Uspoređivanje pojmova i teorija, prikaz slučaja, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature Pohađanje nastave i Analiza zadanog teksta, aktivno sudjelovanje u raspravi Argumentirati važnost odnosa medija i civilnog društva s posebnim fokusom na razvoj trećeg sektora (mediji zajednice i/ili neprofitni sektor) Pismeni i usmeni ispit. U pismenom ispitu od studenta se traže odgovori esejskog tipa. U usmenom i pismenom ispitu od studenta se traži analitičko, sintetičko i kritičko razmišljanje utemeljeno na odgovarajućim teorijskim pristupima.
Uspoređivanje pojmova i teorija, izdvajanje prednosti i nedostatka, studije slučaja Aktivno sudjelovanje u raspravi Uspoređivanje primjera i zaključivanje Interpretirati osnovne karakteristike masovnog komuniciranja i društvene uloge masovnih medija Pismeni i usmeni ispit. U pismenom ispitu od studenta se traže odgovori esejskog tipa. U usmenom i pismenom ispitu od studenta se traži analitičko, sintetičko i kritičko razmišljanje utemeljeno na odgovarajućim teorijskim pristupima.
Uspoređivanje pojmova i teorija, izdvajanje prednosti i nedostataka, studije slučaja Aktivno sudjelovanje u raspravi Uspoređivanje primjera i zaključivanje Usporediti svojstva, načine razvoja i specifičnosti pojedinih medijskih sektora (novine, radio, televizija, internet) Pismeni i usmeni ispit. U pismenom ispitu od studenta se traže odgovori esejskog tipa. U usmenom i pismenom ispitu od studenta se traži analitičko, sintetičko i kritičko razmišljanje utemeljeno na odgovarajućim teorijskim pristupima.
Uspoređivanje pojmova i teorija, izdvajanje prednosti i nedostataka, studije slučaja Aktivno sudjelovanje u raspravi Uspoređivanje primjera i zaključivanje Argumentirati važnost odnosa medija i civilnog društva s posebnim fokusom na razvoj trećeg sektora (mediji zajednice i/ili neprofitni sektor) Pismeni i usmeni ispit. U pismenom ispitu od studenta se traže odgovori esejskog tipa. U usmenom i pismenom ispitu od studenta se traži analitičko, sintetičko i kritičko razmišljanje utemeljeno na odgovarajućim teorijskim pristupima.
Uspoređivanje pojmova i teorija, izdvajanje prednosti i nedostatka, studije slučaja Aktivno sudjelovanje u raspravi Uspoređivanje primjera i zaključivanje Prosuditi specifičnosti etike komuniciranja u tradicionalnim i novim medijima te mehanizme etičke regulacije i samoregulacije Pismeni i usmeni ispit. U pismenom ispitu od studenta se traže odgovori esejskog tipa. U usmenom i pismenom ispitu od studenta se traži analitičko, sintetičko i kritičko razmišljanje utemeljeno na odgovarajućim teorijskim pristupima.
Provjera pojmova i teorija u seminarskoj nastavi Samostalan rad na literaturi Planiranje i provedba istraživanja Izlaganje Vrednovati osnovne elemente medijske teorije i samostalno povezati s načinima i logikom funkcioniranja masovnih medija u određenim društvenim kontekstima Seminarski rad. U njemu se od studenta očekuje samostalna provedba istraživanja koje uključuje analizu podataka i poštovanja etičkih smjernica.
Provjera pojmova i teorija u seminarskoj nastavi Samostalan rad na literaturi Planiranje i provedba istraživanja Izlaganj Samostalno istražiti i kritički promisliti osnovne medijske i novinarske trendove poštujući metodološka načela i etičke smjernice Seminarski rad. U njemu se od studenta očekuje samostalna provedba istraživanja koje uključuje analizu podataka i poštovanja etičkih smjernica.
 
 
 

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Istraživanje, Pisani ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,2 0%
Istraživanje 0,5 0%
Pisani ispit 0 0%
Pohađanje nastave 1,1 0%
Seminarski rad 0,5 0%
Usmeni ispit 0,2 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihovoga rada, a prema detaljno

razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Ukupan

zbroj bodova na svim aktivnostima kreće se od 0 do 100. Studenti iz svakog pojedinog elementa

praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije (50% bodova koje donosi pojedini element

ocjene) s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni.

Udjeli pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS ljestvicom ocjenjivanja:

Aktivnost u nastavi - 10% (10 bodova)

• Seminarski rad - 30% (30 bodova)

• Pismeni ispit - 40% (40 bodova)

• Usmeni ispit - 10% (20 bodova)

Bodovna ljestvica:

• 0,00 – 50,00 bodova: nedovoljan (1);

• 50,01 – 58,00 bodova: dovoljan (2);

• 58,01 – 75,00 bodova: dobar (3);

• 75,01 – 92,00 bodova: vrlo dobar (4);

• 92,01 – 100,00 bodova: izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezani redovito pohađati nastavu (do 30% nastavnih sati izostanka), aktivno sudjelovati u nastavi te provesti vlastito istraživanje i iznijeti njegove rezultate i zaključke u obliku seminarskog rada.

 

 

Obavezna literatura:

Malović, S. i dr. (2014) Masovno komuniciranje. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga.

• Kunczik,M., Zipfel, A. (2006) Uvod u znanost o medijima i komunikologiju. Zagreb: Zaklada Friedrich Ebert.

• Peruško, Z.. (2008) Mediji, kultura i civilno društvo. Zagreb: Jesenski &Turk

Dopunska literatura:

Malović, S. (2007) Mediji i društvo. Zagreb: Sveučilišna knjižara.

•Bešker, I. (2004) Istraživačko novinarstvo. Zagreb: Hrvatsko novinarsko društvo.

 • Bauer, T. (2007) Mediji za otvoreno društvo. Zagreb: Sveučilišna knjižara.

• Car, V., Matović, M. (ur.) (2017) Mediji, novinarstvo i ljudska prava. Zagreb: Fakultet političkih znanosti.

 • Esquenazi, J.P. (2010) Televizijske serije. Beograd: Clio.

 • Craug, R. (2005) Online novinarstvo. Beograd: Clio.

• Price, S. (1998). Izučavanje medija. Beograd: Clio.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa

Ostale informacije: