Filozofija znanosti

 

Naziv kolegija:
Filozofija znanosti
Šifra ISVU:
255473
Šifra MOZVAG:
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA FILOZOFIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
FILOZOFIJA -PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
3.g.
ljetni
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Pešić, Boško
0
0
0
Uzunić, Mislav
15
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznavanje s temeljnim pojmovima i problemima filozofije znanosti te s njihovim interpretacijama.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • Objasniti i protumačiti osnovne probleme i pojmove filozofije znanosti;
  • Usporediti različite pristupe unutar filozofije znanosti kao filozofskog pravca;
  • Primijeniti probleme filozofije znanosti s problemima znanosti općenito;
  • Razviti kritički odnos prema znanosti i suvremenoj filozofiji.

Sadržaj predmeta:

Problem induktivizma; demarkacija znanosti i neznanosti; znanstvena metoda; znanstveno razumijevanje; znanstveno objašnjenje; znanstveni realizam; znanstveni antirealizam; znanstveni instrumentalizam; konfirmacijski holizam; opterećenost teorijom; pododređenost teorije empirijskim podacima; problem dogme u znanosti; pozitivistička filozofija znanosti; postpozitivistička filozofija znanosti; fenomenološka hermeneutika znanosti.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4 Metoda procjene
Predavanje Slušanje izlaganja Objasniti i protumačiti osnovne probleme i pojmove filozofije znanosti Pohađanje nastave,
aktivnost u nastavi, usmeni ispit
Predavanje, seminarsko izlaganje, analiza primjera, grupna rasprava Slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava Usporediti filozofiju znanosti s drugim pravcima suvremene filozofije i sa samom znanošću Pohađanje nastave,
aktivnost u nastavi, seminarski rad, usmeni ispit
Predavanje, seminarsko izlaganje Slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava Primijeniti filozofske probleme unutar znanosti Pohađanje nastave,
aktivnost u nastavi, seminarski rad, usmeni ispit
Predavanje, seminarsko izlaganje, analiza primjera, grupna rasprava Slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava Razviti kritički odnos prema znanosti Pohađanje nastave,
aktivnost u nastavi, seminarski rad, usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pisani ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,25 0%
Pisani ispit 0,75 0%
Pohađanje nastave 0,75 0%
Seminarski rad 0,25 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene za studente uzimaju se u obzir pohađanje i aktivnost u nastavi (10%), usmeno izlaganje seminarskog rada (20%), i ocjena seminarskog rada (70%).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Obaveze studenata na predmetu su sljedeće:

- redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis);

- aktivno sudjelovanje u nastavi;

- izrada i prezentiranje seminarskoga rada;

- predaja pismenog seminarskog rada nakon završetka nastave.

 

 

Obavezna literatura:

- Srđan Lelas, Promišljanje znanosti, HFD, Zagreb 1990.

- Boris Kožnjak, Eksperiment i filozofija: Eksperimentalna metoda između ontologije i tehnologije, epistemologije i ideologije, KruZak, Zagreb, 2013.

- Jürgen Habermas, Saznanje i interes, Nolit, Beograd, 1975.

Dopunska literatura:

- James Ladyman, Understanding Philosophy of Science, Routledge, 2002.

- The Routledge Companion to Philosophy of Science, Routledge, 2008.

- Srđan Lelas, Tihomir Vukelja, Filozofija znanosti, Školska knjiga, Zagreb, 1996.

- Boran Berčić, Filozofija Bečkog kruga, KruZak, Zagreb, 2002.

- Karl Popper, Logika naučnog otkrića, Nolit, Beograd, 1973.

- Thomas S. Kuhn, Struktura znanstvenih revolucija, Jesenski i Turk i HSD, Zagreb, 2013.

- Paul Feyerabend, Protiv metode: skica jedne anarhističke teorije spoznaje, Veselin-Masleša, Sarajevo, 1987.

- Joseph Kockelmans, Ideas for a Hermeneutic Phenomenology of the Natural Sciences, Vol. 1, Springer, Dordrecht, 1993.

- Stuart Glennan, The New Mechanical Philosophy, Oxford University Press, Oxford, 2017.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta. Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unapređivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta. Praćenje i analiza kvalitete sadržaja predmeta u skladu s procjenom Stručnog vijeća studija filozofije.

Ostale informacije: