Bibliometrija

Upoznati studente s teorijskim i metodološkim aspektima bibliometrije uzimajući pri tome u obzir značaj znanstvene komunikacije te prosudbe znanstvene produktivnosti, popularnosti i utjecaja unutar pojedinog znanstvenog područja. Pri tome će studenti razviti praktična znanja u prikupljanju podataka iz relevantnih baza podataka koji nakon obrade mogu poslužiti u prosudbi popularnosti, utjecaja ili kvalitete objavljenih radova. 

Po završetku ovog kolegija studenti će biti sposobni:

• razumjeti ulogu i važnost bibliometrije kao metode količinskog proučavanja prikaza znanja
• samostalno koristiti bibliometrijske metode i zaključivati na temelju rezultata dostupnih mjerenja
• razumjeti teoriju, metode i praksu citatne analize i vrednovanja znanstveno-istraživačkog rada
• znati provesti vrednovanje utjecaja radova, autora, časopisa i sl. za određeno znanstveno područje
• poznavati znanstvenu komunikaciju i prakse u vrednovanju znanstvenog rada
• pridonijeti odlučivanju unutar ustanove temeljenom na vrednovanju provedenom uz pomoć odgovarajućih bibliometrijskih alata i tehnika

Definicije, osnovni koncepti i područja istraživanja bibliometrije (naziv, određenje i razgraničenje područja bibliometrije). Bibliometrijski zakoni i modeli – zajednička obilježja. Bradfordov, Lotkin i Zipfov zakon. Izvori podataka za bibliometrijska istraživanja. Osnovni elementi, jedinice i mjere bibliometrijskih istraživanja. Bibliometrijske metode. Analiza publikacija i publikacijske aktivnosti. Citati i citatna analiza. Pokazatelji citatnog utjecaja. Međuodnos bibliometrije, scientometrije i informetrije. Webometrija. Znanstvena komunikacija – povijesna perspektiva. Sustav znanstvene komunikacije - analitička perspektiva. Pokazatelji znanstvene suradnje. Posebnosti bibliometrijskih istraživanja u području društvenih i humanističkih znanosti.

Na vježbama će se studenti pripremati za samostalne analize na zadanim primjerima

predavanja, seminari i radionice, vježbe, mentorski rad, samostalni zadatci

Aktivnost u nastavi, Pisani ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

usmeno i pismeno

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene. Na usmeni ispit mogu izaći studenti koji nisu zadovoljni ocjenom, a do više im ocjene nedostaje 8 bodova (4% od ukupne ocjene).

Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: pismeni ispit (25%): 50; usmeni ispit (20%): 40 , aktivnost na nastavi (40%): 80 i seminarski rad (15 %): 30.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Obveze studenata:

Studenti su obavezni redovito pohađati i aktivno sudjelovati u nastavi te samostalno izraditi i prezentirati zadatke.

1. Jokić, M. Bibliometrijski aspekti vrednovanja znanstvenog rada. Zagreb: Sveučilišna knjižara, 2005.
2. Lanham M.D. Bibliometrics and citation analysis: From the Science Citation Index to cybermetric, Scarecrow Press, 2009.

1. Burrell, Q. (1991). The Bradford distribution and the Gini index. Scientometrics, 21, 2(1991), 181-194.
2. Moed, H. F. Citation Analysis in Research Evaluation. Dordrecht: Springer, 2005.
3. Lotka, A. J. The frequency distribution of scientific productivity. Journal of the Washington Academy of Sciences, 16, 12(1925), 317-323.
4. Anderson, C. The long tail. // Wired, 12, 10(2004), 170-177.
5. Aguillo, I. F.; Bar-Ilan, J.; Levene, M. ; Ortega, J. L. Comparing university rankings. // Scientometrics, 85, (2010), 243-256.
6. Bar-Ilan, J. Informetrics at the beginning of the 21st century. // A review. Journal of Informetrics, 2, 1(2008), 1-52.
7. Borgman, C. L. ; Furner, J. Scholarly communication and bibliometrics. // Annual Review of Information Science and Technology, 36, (2002), 3-72.
8. Galenson, D. W. Quantifying artistic success: ranking French painters, and paintings, from Impressionism to Cubism. // Historical Methods, 35, 1(2002), 5-19.
9. Redner, S. How popular is your paper? An empirical study of the citation distribution. // European Physical Journal B, 4, 2(1998), 131-134.

Baza podataka o prisustvovanju nastavi, pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata; seminarske rasprave kojima se studentima omogućuje da iznesu primjedbe i prijedloge. Završna se kvaliteta provjerava studentskom anketom.