Studij | Godina |
Semestar |
Status |
---|---|---|---|
ENGLESKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij) | 1.g. |
zimski |
obavezan |
Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
---|---|---|---|---|
Milić, Goran | 30 |
30 |
0 |
Temeljni je cilj kolegija upoznati studente s osnovnim pojmovima fonetike i fonologije kao što su fonemi i alofoni engleskog jezika, s artikulatorima koji sudjeluju u proizvodnji glasova te pojedinačnom ulogom svakoga od njih, s kategorijama glasova, načinima kombiniranja glasova, glasovnim promjenama i redukcijama (linking, elision, assimilation) koje se događaju u govoru, sa suprasegmentalnim elementima, prozodijom i intonacijom te ulogom fonetike i fonologije kao temeljem za nadogradnju daljnjih lingvističkih polja. Također, studenti će upotrijebiti naučene pojmove kako bi fonetski i fonološki opisali razne varijante engleskog jezika. Drugi cilj kolegija je upoznati studente s Međunarodnom fonetskom abecedom (IPA) i naučiti ih bilježiti glasove putem iste. Transkripcijom se uči i uvježbava fino slušno nijansiranje pojedinih glasova te razlikovanje glasova hrvatskog i engleskog jezika, uviđa se važnost pravilnog izgovora glasova putem glasova u izolaciji, ali i ponašanje glasova u povezanom govoru. Naglasak je stavljen i na auditivnu komponentu te je važan cilj kolegija razviti i uvježbavati studentske sposobnosti analitičkog slušanja i izgovora putem fonemske transkripcije kako bi se isto primijenilo na vlastitom izgovoru.
Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:
Sadržaji kolegija dijele se na dvije tematske cjeline. U prvom dijelu kolegij obuhvaća osnove fonetike i fonologije, obrađujući pojmove vezane uz fonem, alofon i postupke određivanja fonema, opis i kategorizaciju glasova te fonološku strukturu sloga. Također, kolegij uključuje i prikaz proizvodnje glasova, osnova anatomije govornih organa – artikulatora ispod i iznad larinksa, opis nastanka zvuka, odnosa brzine vibriranja glasnica i visine tona te detaljan opis artikulatora. Studenti će se upoznati s načinima kako se glasovi ponašaju u okružju s drugim glasovima, tj. kako uloga fonologije i kombiniranja glasova dovodi do određenih jezičnih promjena te jezične ekonomije. Ovaj načelno teorijski pristup počiva na artikulacijskoj i auditivnoj fonetici kroz koju će biti objašnjeni osnovni fonetski i fonološki pojmovi kao što su mjesto i način artikulacije glasova, prozodija itd. Studenti će prvo dobiti uvid u opise individualnih glasova, a zatim će svoje znanje proširiti na proučavanju raznih aspekata povezanog govora na segmentnoj i suprasegmentnoj razini (intonacija, ritam, asimilacija, elizija itd.).
U drugom dijelu ukazuje se na razlike koje postoje između glasova u hrvatskom i engleskom jeziku, s posebnim osvrtom na one koji se razlikuju od glasova hrvatskog jezika, ali i ostale ostvaraje koje hrvatski jezik prepoznaje kao alofonske varijacije, kao npr. schwa, diftonzi, dugi i kratki vokali, glasovi nositelji slogova itd. Od studenata se očekuje usvajanje fonetskih simbola engleskog jezika te svladavanje fonetske transkripcije po pravilima Međunarodne fonetske abecede (IPA) pojedinačnih riječi te riječi u povezanom govoru. Također, zbog svijesti da je u današnje doba engleski jezik globalni jezik komunikacije (lingua franca), studenti će saznati o fonetskim i fonološkim obilježjima različitih varijanti engleskoga jezika, ponajprije onih u kojima je engleski službeni ili drugi jezik. Ovaj načelno praktični pristup počivat će na fonetskim uporištima deskripcije glasova koji će poslužiti kao teorijski i praktični okvir za proučavanje i usvajanje temeljnih procesa za uspješno savladavanje slušanja, fonetsku transkripciju te fonetske opise različitih varijanti engleskoga jezika.
predavanja, obrazovanje na daljinu
Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Usmeno izlaganje
pismeno
Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
---|---|---|
Kontinuirana provjera znanja | 2 | 70% |
Pohađanje nastave | 1,5 | 0% |
Usmeno izlaganje | 0,5 | 30% |
U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjene iz kolokvija te usmenog izlaganja. 70% konačne ocjene čine ocjene iz kolokvija, a 30% konačne ocjene čine ocjene iz usmenog izlaganja.
Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 61 ocjenskih bodova ili 61% ocjene.
Skala je ocjenjivanja sljedeća:
61% - 70% = dovoljan (2)
71% - 80% = dobar (3)
81% - 90% = vrlo dobar (4)
91% - 100% = izvrstan (5)
Studenti koji ne ostvare prag od 61% na kolokvijima, izlaganju i radu moraju pristupiti završnom ispitu koji obuhvaća gradivo cijelog kolegija.
Studenti su obvezni pohađati 70 % održanih nastavnih sati, pristupiti kolokvijima, pravovremeno predavati zadaću ukoliko žele ostvariti bodove iz zadaće, odraditi izlaganje te predati rad kako bi ostvarili pravo na potpis. Prepisivanje tijekom ispita kažnjava se oduzimanjem ispita bez mogućnosti pisanja i za taj ispit student dobiva ocjenu 0%
Obveze studenta: redovno pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje na satu; izlazak na kolokvije te uredno izvršene obveze glede usmenog izlaganja, predavanja zadaća i obavljanja zadataka
Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.
Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.