Dubrovačke pjesnikinje

Premda je žena u razdoblju renesanse bila važna tema lirskih ljubavnih sastavaka, u kojima je opjevavana kao utjelovljenje božanske ljepote (donna angelus), u stvarnosti je njezin položaj bio drukčiji: od nje se tražilo da bude skromna, pobožna i šutljiva, izravnoga utjecaja u poslovima javnoga života nije imala, njezin je glavni prostor bio kuća, obitelj i odgajanje djece. Život joj je bio bitno određen strogim pravilima dubrovačkoga patrilinearizma i ženidbene endogamije, pa je vlastelinkama bilo ili udati se ili otići u samostan, a i te su odluke pripadale očevima, braći ili tutorima. Povijest međutim bilježi primjere ženâ koje su imale svoju renesansu: bile su obrazovane i bavile su se književnim radom. Riječ je o Cvijeti Zuzorić, sestrama Speranzi i Giuliji Bona (Bunić), Margareti Menčetić, zatim Anici Bošković, Mariji Betteri Dimitrović, Benedikti Gradić i Lukreciji Bogašinović. Cilj je kolegija dvojak: s jedne strane upoznati studente s položajem žene u dubrovačkom društvu ranoga novovjekovlja, s druge pak strane s književnim radom dubrovačkih pjesnikinja.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• objasniti kakav je bio položaj žene u literaturi, a kakav u stvarnosti,
• usporediti tematsko-motivska, stilska, žanrovska i poetička obilježja djelâ dubrovačkih pjesnikinja s djelima onodobnih pjesnika,
• povezati povijesna znanja s književnim tekstovima, sintetizirati znanja o životu žene u ranonovovjekovnom Dubrovniku.

Syllabus:

1. Uvod u kolegij
2. Položaj žene u Dubrovniku
3. Obitelj
4. Bračni ugovor i pir
5. Miraz / Uzmirazje
6. Silovanje
7. Nahodište
8. Ženski samostani
9. Kakve žene trebaju biti: Benedikt Kotrulj (Della arte della mercatura) i Nikola Vitkov Gučetić (Dello stato delle Republiche, Mleci, 1591; Governo della famiglia, Mleci, 1598)
10. Nikola Vitkov Gučetić: Dialogo dʼamore – Dialogo della belleza (Mleci, 1581)
11. Cvijeta Zuzorić; Predgovor Mare Gundulić knjizi Nikole Vitkova Gučetića Discorsi sopra le Metheore d’Aristotile – Razgovori o Aristotelovoj Meteorologici (Mleci, 1584)
12. Speranza Bona: Difesa de le rime et prose de la Signora Speranza et Vittoria di Bona (1569)
13. Pjesnikinje 18. stoljeća: Marija Bettera Dimitrović, Benedikta Gradić, Lukrecija Bogašinović, Anica Bošković
14. Evaluacija kolegija

predavanja, seminari i radionice, mentorski rad

Aktivnost u nastavi, Pohađanje nastave, Seminarski rad

U oblikovanju konačne ocjene uzima se u obzir ocjena iz seminarskog rada: 100% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog rada.

1. Zdenka Marković, Pjesnikinje starog Dubrovnika od sredine XVI do svršetka XVIII stoljeća u kulturnoj sredini svoga vremena, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1970.
2. Dunja Fališevac, Pjesnikinje 18. stoljeća, u: Dani Hvarskoga kazališta XXI: hrvatska književnost 18. stoljeća – tematski i žanrovski aspekti, Književni krug, Split, 1995, str. 30–45.
3. Zdenka Janeković Römer, Marija Gondola Gozze: La querelle des femmes u renesansnom Dubrovniku, u: Žene u Hrvatskoj: ženska i kulturna povijest, uredila Andrea Feldman, Ženska infoteka, Zagreb, 2004, str. 105–123.
4. Francesca Maria Gabrielli, Sestra sestri: bilješke o kanconijeru Nade Bunić (Speranze di Bona), Građa za povijest književnosti hrvatske, 38, Zagreb, 2015, str. 83–182.

1. Zdenka Marković, Pjesnikinje starog Dubrovnika od sredine XVI do svršetka XVIII stoljeća u kulturnoj sredini svoga vremena, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1970.
2. Dunja Fališevac, Pjesnikinje 18. stoljeća, u: Dani Hvarskoga kazališta XXI: hrvatska književnost 18. stoljeća – tematski i žanrovski aspekti, Književni krug, Split, 1995, str. 30–45.
3. Zdenka Janeković Römer, Marija Gondola Gozze: La querelle des femmes u renesansnom Dubrovniku, u: Žene u Hrvatskoj: ženska i kulturna povijest, uredila Andrea Feldman, Ženska infoteka, Zagreb, 2004, str. 105–123.
4. Francesca Maria Gabrielli, Sestra sestri: bilješke o kanconijeru Nade Bunić (Speranze di Bona), Građa za povijest književnosti hrvatske, 38, Zagreb, 2015, str. 83–182.

Lektira:

Cvijeta Zuzorić (1552–1648)

1. Miho Monaldi, Za gospoju Cvijetu Zuzorić Pescioni (Upućeno) Giambattisti Boccabianci, u: Miho Monaldi, Rime, s talijanskoga preveo Tonko Maroević, Dubrovnik, VIII, 4, Dubrovnik, 1997, str. 317.
2. Giambattista Boccabianca i Miho Monaldi, Boccabianca uzvraća Monaldiju | Isti Boccabianca Monaldiju | Monaldi uzvraća Boccabianci, u: Matilde Tortora, Fiora: dialogo in assenza di Torquato / Cvijeta: dijalog bez Torquata, prevela i obradila Suzana Glavaš, La Mongolfiera, 2002, str. 49–51.
3. Dominko Zlatarić, sonet posvećen Cvijeti Zuzorić napisan za knjigu Rime (Padova, 1579) Cesarea Simonetija, u: Matilde Tortora, Fiora: dialogo in assenza di Torquato / Cvijeta: dijalog bez Torquata, prevela i obradila Suzana Glavaš, La Mongolfiera, 2002, str. 47–48.
4. Dominko Zlatarić, Mnogo uzvišenoj i svakom svijetlom krjeposti narešenoj vladici Flori Dzudzorić Pescioni Dominko Zlatarić | U smrt istoga [gospodina Bartolomea Pešona], gospođi Fiori Dzudzorić ženi njegovoj u: Djela Dominka Zlatarića, Stari pisci hrvatski, knjiga XXI, priredio za štampu Pero Budmani, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1899, str. 143–144, 154–155.
5. Miho Bunić Babulinov, U pohvalu Cvijete Zuzorićeve, u: Pjesme Miha Bunića Babulinova, Maroja i Oracia Mažibradića, Marina Burešića, Stari pisci hrvatski, knjiga XI, priredio Sebastijan Žepić, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1880, str. 101.
6. Cesare Simoneti, Per l’illustre Signora Fiore Pescioni, u: Matilde Tortora, Fiora: dialogo in assenza di Torquato / Cvijeta: dijalog bez Torquata, prevela i obradila Suzana Glavaš, La Mongolfiera, 2002, str. 48.
7. Torquato Tasso, Tri soneta i pet madrigala u hvalu plemenite gospoje Dubrovkinje zvane Cvijet (Cvijeta Zuzorić), u: Torquato Tasso, Ljuvene rane – Le piaghe d’amore, priredio Mirko Tomasović, Matica hrvatska Ogranak Dubrovnik, Dubrovnik, 1995, str. 30–45.
8. Serafin Maria Cerva, Bibliotheca Ragusina II, u: Hrvatski latinisti: pisci 17 – 19. stoljeća, Pet stoljeća hrvatske književnosti, knjiga II/3, priredili Veljko Gortan i Vladimir Vratović, Zora – Matica hrvatska, Zagreb, 1970, str. 232, 294–296.

Speranza (r. oko 1536 – ?) i Giulia (r. oko 1540 – ?) Bona

1. Giulia Bona: Gospođa Julija Bunić, bolesna, u: Zdenka Marković, Pjesnikinje starog Dubrovnika od sredine XVI do svršetka XVIII stoljeća u kulturnoj sredini svoga vremena, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1970, str. 53–54.
2. Miho Monaldi, Za gospoje Speranzu i Juliju Bunić | Gospoji Juliji Bunić, u: Miho Monaldi, Rime, s talijanskoga preveo Tonko Maroević, Dubrovnik, VIII, 4, Dubrovnik, 1997, str. 300–301, 318–319.

Marija Bettera Dimitrović (1671–1765)

1. Plač nad Jerusolimom, u: August Šenoa, Antologija pjesničtva hrvatskoga i srbskoga, Zagreb, 1876, str. 144–145.
2. Anđeli uče malahnicu Mariju, u: Zbornik stihova i proze XVIII. stoljeća, Pet stoljeća hrvatske književnosti, knjiga 19, priredio Rafo Bogišić, Zora – Matica hrvatska, Zagreb, 1973, str. 331–332.
3. Vrhu porođenja B. Djevice Marije, Vrhu uzdignuća na nebesa B. D. Marije, u: Josip Mihojević, Bogorodica u hrvatskom pjesništvu od 13. stoljeća do kraja 19. stoljeća, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1994, str. 479–488.

Lukrecija Bogašinović (1710–1784)

1. Posluh Abrama patrijarke | Život Tobije | Razgovor pastirski vrhu porođenja Gospodinova | Život Jozefa patrijarke, u: Lahorka Plejić Poje, Lukrecija Bogašinović: djela, Thema, Zadar, 2007.

Anica Bošković (1714–1804)

1. Pisma i pjesme, u: Slavica Stojan, Anica Bošković, Zavod za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, Dubrovnik, 1999, str. 205–334.

1. Vladimir Varićak, Drugi ulomak Boškovićeve korespondencije, Rad JAZU, 193, Zagreb, 1912, str. 163–338.
2. Jorjo Tadić, Cvijeta Zuzorić (1552–1648), u: Dubrovački portreti, Srpska književna zadruga, Beograd, 1948, str. 316 –348.
3. Petar Kolendić, Sestra Benedikta Gradić i jedna njena božićna scena, u: Iz staroga Dubrovnika, Srpska književna zadruga, Beograd, 1964, str. 226–230.
4. Slobodan P. Novak, Ideja o ženi u hrvatskoj renesansnoj književnosti, Dubrovnik, 1–2, Dubrovnik, 1990, str. 158–175.
5. Slavica Stojan, Duhovni život dubrovačkih gospođa u 18. stoljeću, Dubrovnik, 3–4, Dubrovnik, 1996, str. 120–135.
6. Slavica Stojan, U salonu Marije Giorgi Bona, Zavod za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, Dubrovnik, 1996.
7. Ljerka Šimunković – Miroslav Rožman, Žensko pismo u renesansi, dubrovački primjer: Mara Gundulić i Cvijeta Zuzorić, Mogućnosti, 45, 4–6, Split, 1998, str. 235–241.
8. Slavica Stojan, Anica Bošković, Zavod za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, Dubrovnik, 1999.
9. Slavica Stojan, Mizoginija i hrvatski pisci 18. stoljeća u Dubrovniku, Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, XXXIX, Zagreb – Dubrovnik, 2001.
10. Slavica Stojan, Udati kćer u starom Dubrovniku, u: Zbornik Zagrebačke slavističke škole 2002, FF press, Zagreb, 2003, str. 90–99.
11. Slavica Stojan, Vjerenice i nevjernice: žene u svakodnevici Dubrovnika (1600–1815), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, Zagreb – Dubrovnik, 2003.
12. Ivica Martinović, Maruša Gundulić u obranu Cvijete Zuzorić: prvijenac hrvatskog »ženskoga pisma« kao filozofsko djelo, u: Filozofija i rod, ur. Gordana Bosanac, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 2004.
13. Erna Pajnić-Banić, Žena u renesansnoj filozofiji, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 1–2, Zagreb, 2004, str. 69–89.
14. Tonko Maroević, Muzama prkosna: pjesnički profil Dubrovkinje Nade Bunić, u: Borgesov čitatelj: portreti i prikazi, Antibarbarus, Zagreb, 2005, str. 105–110.
15. Iva Grgić – Tonko Maroević, Petrarchismo in assenza d’amore: Il canzoniere di Nada Bunić, u: Petrarca i petrarkizam u hrvatskoj književnosti, Književni krug, Split, 2006, str. 75–82.
16. Dunja Fališevac, Žensko i muško pismo u hrvatskoj ranonovovjekovnoj književnosti, u: Stari pisci hrvatski i njihove poetike, drugo, prošireno izdanje, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2007, str. 301–325.
17. Zdenka Janeković Römer, Maruša ili suđenje ljubavi: bračno-ljubavna priča iz srednjovjekovnog Dubrovnika, Algoritam, Zagreb, 2007.
18. Lahorka Plejić Poje, Lukrecija Bogašinović: djela, Thema, Zadar, 2007.
19. Josip Torbarina, Tassovi soneti i madrigali u čast Cvijete Zuzorić Dubrovkinje, u: Kroatističke rasprave, Matica hrvatska, Zagreb, 2007, str. 216–235.
20. Iva Grgić Maroević, Glas Dobre Nade u šesnaestostoljetnom Dubrovniku, u: Glasom do feminističkih promjena, urednice Renata Jambrešić Kirin i Sandra Prlenda, Institut za etnologiju i folkloristiku, Centar za ženske studije, Zagreb, 2009, str. 93–104.
21. Lahorka Plejić Poje, O ženama, o djeci: marginalije uz čitanje Lukrecije Bogašinović i Pjesnikinjâ starog Dubrovnika, u: Knjige poštujući, knjigama poštovan: zbornik o 70. rođendanu Josipa Bratulića, Zagreb, 2010, str. 395–406.
22. Rina Kralj-Brassard, Pozornice milosrđa: smještaj zgrada dubrovačkog nahodišta (1432–1927), Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, L, Zagreb – Dubrovnik, 2012, str. 39–62.