Biološke i psihosocijalne značajke stresa

Glavni cilj kolegija jest upoznati studente s temeljnim biološkim mehanizmima nastanka stresa u ljudi te psihosocijalnim posljedicama na ljudsko zdravlje.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• opisati, povezati i kritički analizirati osnovne znanstvene spoznaje u biologiji stresa;
• adekvatno koristiti temeljnu terminologiju vezanu uz istraživanje stresa;
• objasniti stres kao transakciju pojedinca i okoline;
• objasniti biološku podlogu različitih bolesti i poremećaja uzrokovanih stresom;
• povezati i kritički analizirati kontrolu stresa, suočavanje sa stresom i socijalnu podršku u kontekstu zdravstvenih ishoda;
• prepoznati u analiziranim znanstvenim radovima preduvjete za valjano znanstveno zaključivanje;
• odabrati prikladne metode i tehnike za ispitivanje odabranog problema i testiranje postavljenih pretpostavki i organizirati istraživanje

Pregled staničnog metabolizma i pojam homeostaze. Definicija i podjela stresora. Reakcije na stres: biološke, psihičke i bihevioralne. Uloga živčanog, endokrinog i imunosnog sustava u recepciji i transdukciji signala te u biološkom odgovoru. Oštećenja biomolekula i staničnih struktura u uvjetima oksidacijskog stresa. Stres i zdravlje ljudi: biološka podloga različitih bolesti i poremećaja. Stres kao transakcija pojedinca i okoline – uzročni posrednici, posredujući procesi i ishodi. Kontrola stresa. Suočavanje sa stresom. Socijalna podrška u stresu.  Prikaz psihobioloških tehnika relaksacije: abdominalno disanje, progresivna mišićna relaksacija, autogeni trening

predavanja, seminari i radionice, multimedija i mreža, mentorski rad, samostalni zadatci

Aktivnost u nastavi, Esej, Pohađanje nastave, Referat, Seminarski rad, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene za studente uzimaju se u obzir ocjena iz seminarskog rada (40%), referata

(40%) i ocjena iz završnog usmenog ispita (20%).

Skala je ocjenjivanja sljedeća:

60% - 69,9% = dovoljan (2),

70% - 79,9% = dobar (3),

80% - 89,9% = vrlo dobar (4),

90% - 100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Seminarski rad – 4

referat – 5

završni usmeni ispit - 3

(4 x 0,4) + (5 x 0,4) + (3 x 0,2) = 1,6 + 2 + 0,6 = 4,2

Konačna ocjena 4,2 → vrlo dobar (4)

OBVEZE STUDENTA:

Kontinuirana provjera znanja, pohađanje nastave, referat, seminarski rad, usmeni ispit.

1. Hudek-Knežević, J. i Kardum, I. 2006. Psihosocijalne odrednice tjelesnog zdravlja: Stres i tjelesno zdravlje. Jastrebarsko: Naklada Slap;
2. Boranić, M. i sur. 2008. Psihoneuroimunologija – povezanost imunosustava sa živčanim i endokrinim sustavom. Školska knjiga, Zagreb.

1. Gruden V. 1996. Autogeni trening: vježbom do sreće. Zagreb: Erudit.
2. Martínez Leo, E.E., Segura Campos, M.R. Systemic Oxidative Stress: A Key Point in Neurodegeneration — A Review. J. Nutr. Health. Aging. 2019, 23, 694–699.
3. Rahman, T., Hosen, I., Islam, T., Shekhar, H. Oxidative stress and human health. Advances in Bioscience and Biotechnology. 2012, 3, 997-1019.

Kvaliteta izvedbe kolegija prati se putem anonimne studentske ankete o kvaliteti organizacije i održavanja nastave, sadržaju predmeta, radu nastavnika. Ocjenjuju se korisnost predavanja iz perspektive studenata, nastavni sadržaj, pripremljenost nastavnika, jasnoća izlaganja, količina novih sadržaja i kvaliteta prezentacije.

Administrativno se uspoređuje nastavni plan i njegovo izvršenje. Kontrolira se i analizira sudjelovanje studenata u predavanjima i vježbama te razlozi izostanaka.