Biologija i ideologija

 

Naziv kolegija:
Biologija i ideologija
Šifra ISVU:
240834
Šifra MOZVAG:
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA SOCIOLOGIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
SOCIOLOGIJA - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer)
1.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Lepeduš, Hrvoje
30
0
0
Keglević, Marta
0
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj kolegija jest upoznati studente s osnovnim idejama o živoj prirodi i različitim pogledima o postanku života, te dati temeljna znanja o razvoju biološkog načina promišljanja kao sustavne znanstvene discipline koja se po svojim svjetonazorima značajno razlikuje od različitih ideologija koje promišljaju istu problematiku – život.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • opisati i objasniti pojavnost i raznolikost živog svijeta te najznačajnije karakteristike živih organizama;
  • kritički vrednovati i argumentirati pojmove kreacionizma i biološke evolucije;
  • objasniti i usporediti  spoznaje biološke znanosti u različitim ideologijama i znanstvenim pristupima;
  • kritički analizirati molekularno biološke fenomene u svjetlu biotehnologije i društvenih znanosti;
  • prepoznati u analiziranim znanstvenim radovima preduvjete za valjano znanstveno zaključivanje;
  • odabrati prikladne metode i tehnike za ispitivanje odabranog problema i testiranje postavljenih pretpostavki i organizirati istraživanje.

Sadržaj predmeta:

Pojavnost i raznolikost živog svijeta. Najznačajnije karakteristike živih organizama. Pojam kreacionizma. Kreacionizam u različitim kulturama i religijskim filozofijama – kršćanstvo, islam, „hinduizam“ (vaišnavizam). Teorija biološke evolucije – mehanizmi i pokretačke sile. Primjeri upotreba spoznaja biološke znanosti u različitim ideologijama i znanstvenim pristupima – teleologija, socijaldarvinizam, rasizam, eugenika, seksizam, biheviorizam, bioetika. Molekularno-biološka era – novi dokazi biološke evolucije, prodor biologije u biotehnologiju (genetski modificirani organizmi) i društvene znanosti (sociobiologija, socijalna neuroznanost, psihosocijalna genomika i epigenomika). Biologija i biotehnologija kao dio futurologije.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, multimedija i mreža, mentorski rad, samostalni zadatci

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4 Metoda procjene
Predavanje
Rasprava
Istraživanje literature
Usmeno izlaganje Sudjelovanje u raspravi
Izrada seminarskog rada
Opisati i objasniti pojavnost živog svijeta i najznačajnije karakteristike živih organizama. Aktivnost na nastavi
Usmeno izlaganje
Pismeni ispit – seminarski rad
Usmeni ispit
Predavanje
Rasprava
Istraživanje literature
Usmeno izlaganje Sudjelovanje u raspravi
Izrada seminarskog rada
Kritički vrednovati i argumentirati pojmove kreacionizma i biološke evolucije. Aktivnost na nastavi
Usmeno izlaganje
Pismeni ispit – seminarski rad
Usmeni ispit
Predavanje
Rasprava
Seminarski rad
Istraživanje literature
Usmeno izlaganje Sudjelovanje u raspravi
Izrada seminarskog rada
 
Objasniti i usporediti  spoznaje biološke znanosti u različitim ideologijama i znanstvenim pristupima
Aktivnost na nastavi
Usmeno izlaganje
Pismeni ispit – seminarski rad
Usmeni ispit
Predavanje
Rasprava
Istraživanje literature
Usmeno izlaganje
Sudjelovanje u raspravi
Izrada seminarskog rada
Kritički analizirati molekularno biološke fenomene u svjetlu biotehnologije i društvenih znanosti Aktivnost na nastavi
Usmeno izlaganje
Pismeni ispit – seminarski rad
Usmeni ispit
Referat
Demonstracija
Rasprava
Istraživanje literature
Demonstracija
Usmeno izlaganje
Sudjelovanje u raspravi
Izrada seminarskog rada
Prepoznati u analiziranim znanstvenim radovima preduvjete za valjano znanstveno zaključivanje Aktivnost na nastavi
Usmeno izlaganje
Pismeni ispit – seminarski rad
Usmeni ispit
Referat
Demonstracija
Rasprava
Istraživanje literature
Demonstracija
Usmeno izlaganje
Sudjelovanje u raspravi
Izrada seminarskog rada
Odabrati prikladne metode za ispitivanje odabranog problema i testiranje postavljenih pretpostavki te organizirati istraživanje. Aktivnost na nastavi
Usmeno izlaganje
Pismeni ispit – seminarski rad
Usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Esej, Pohađanje nastave, Referat, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,18 0%
Esej 0,4 0%
Pohađanje nastave 1,12 0%
Referat 0,4 0%
Seminarski rad 0,4 0%
Usmeni ispit 0,5 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene za studente uzimaju se u obzir ocjena iz seminarskog rada (40%), referata

(40%) i ocjena iz završnog usmenog ispita (20%).

 

Skala je ocjenjivanja sljedeća:

60% - 69,9% = dovoljan (2),

70% - 79,9% = dobar (3),

80% - 89,9% = vrlo dobar (4),

90% - 100% = izvrstan (5).

 

Primjer izračunavanja ocjene:

Seminarski rad – 4

referat – 5

završni usmeni ispit - 3

(4 x 0,4) + (5 x 0,4) + (3 x 0,2) = 1,6 + 2 + 0,6 = 4,2

Konačna ocjena 4,2 → vrlo dobar (4)

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

OBVEZE STUDENTA:

Kontinuirana provjera znanja, pohađanje nastave, referat, seminarski rad, usmeni ispit.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Švob, T., 2002. Ideologija i biologija. Sveučilišna knjižara, Zagreb.
  2. Kokić,. T. 2010. Teorija evolucije. Razvoj ideje, osnovna načela i recepcija.

Dopunska literatura:

  1. Švob, T., Švob M. i M.  Novaković, 1991. Osnove opće i humane genetike. Školska knjiga, Zagreb.
  2. Meloni, M. The social brain meets the reactive genome: neuroscience, epigenetics and the new social biology. Frontiers in Human Neuroscience. 2014; Vol. 8; article 309; 1-12.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Kvaliteta izvedbe kolegija prati se putem anonimne studentske ankete o kvaliteti organizacije i održavanja nastave, sadržaju predmeta, radu nastavnika. Ocjenjuju se korisnost predavanja iz perspektive studenata, nastavni sadržaj, pripremljenost nastavnika, jasnoća izlaganja, količina novih sadržaja i kvaliteta prezentacije.

Administrativno se uspoređuje nastavni plan i njegovo izvršenje. Kontrolira se i analizira sudjelovanje studenata u predavanjima i vježbama te razlozi izostanaka.

Ostale informacije: