Biologija i ideologija

Cilj kolegija jest upoznati studente s osnovnim idejama o živoj prirodi i različitim pogledima o postanku života, te dati temeljna znanja o razvoju biološkog načina promišljanja kao sustavne znanstvene discipline koja se po svojim svjetonazorima značajno razlikuje od različitih ideologija koje promišljaju istu problematiku – život.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• opisati i objasniti pojavnost i raznolikost živog svijeta te najznačajnije karakteristike živih organizama;
• kritički vrednovati i argumentirati pojmove kreacionizma i biološke evolucije;
• objasniti i usporediti  spoznaje biološke znanosti u različitim ideologijama i znanstvenim pristupima;
• kritički analizirati molekularno biološke fenomene u svjetlu biotehnologije i društvenih znanosti;
• prepoznati u analiziranim znanstvenim radovima preduvjete za valjano znanstveno zaključivanje;
• odabrati prikladne metode i tehnike za ispitivanje odabranog problema i testiranje postavljenih pretpostavki i organizirati istraživanje.

Pojavnost i raznolikost živog svijeta. Najznačajnije karakteristike živih organizama. Pojam kreacionizma. Kreacionizam u različitim kulturama i religijskim filozofijama – kršćanstvo, islam, „hinduizam“ (vaišnavizam). Teorija biološke evolucije – mehanizmi i pokretačke sile. Primjeri upotreba spoznaja biološke znanosti u različitim ideologijama i znanstvenim pristupima – teleologija, socijaldarvinizam, rasizam, eugenika, seksizam, biheviorizam, bioetika. Molekularno-biološka era – novi dokazi biološke evolucije, prodor biologije u biotehnologiju (genetski modificirani organizmi) i društvene znanosti (sociobiologija, socijalna neuroznanost, psihosocijalna genomika i epigenomika). Biologija i biotehnologija kao dio futurologije.

predavanja, seminari i radionice, multimedija i mreža, mentorski rad, samostalni zadatci

Aktivnost u nastavi, Esej, Pohađanje nastave, Referat, Seminarski rad, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene za studente uzimaju se u obzir ocjena iz seminarskog rada (40%), referata

(40%) i ocjena iz završnog usmenog ispita (20%).

Skala je ocjenjivanja sljedeća:

60% - 69,9% = dovoljan (2),

70% - 79,9% = dobar (3),

80% - 89,9% = vrlo dobar (4),

90% - 100% = izvrstan (5).

Seminarski rad – 4

referat – 5

završni usmeni ispit - 3

(4 x 0,4) + (5 x 0,4) + (3 x 0,2) = 1,6 + 2 + 0,6 = 4,2

Konačna ocjena 4,2 → vrlo dobar (4)

OBVEZE STUDENTA:

Kontinuirana provjera znanja, pohađanje nastave, referat, seminarski rad, usmeni ispit.

1. Švob, T., 2002. Ideologija i biologija. Sveučilišna knjižara, Zagreb.
2. Kokić,. T. 2010. Teorija evolucije. Razvoj ideje, osnovna načela i recepcija.

1. Švob, T., Švob M. i M.  Novaković, 1991. Osnove opće i humane genetike. Školska knjiga, Zagreb.
2. Meloni, M. The social brain meets the reactive genome: neuroscience, epigenetics and the new social biology. Frontiers in Human Neuroscience. 2014; Vol. 8; article 309; 1-12.

Kvaliteta izvedbe kolegija prati se putem anonimne studentske ankete o kvaliteti organizacije i održavanja nastave, sadržaju predmeta, radu nastavnika. Ocjenjuju se korisnost predavanja iz perspektive studenata, nastavni sadržaj, pripremljenost nastavnika, jasnoća izlaganja, količina novih sadržaja i kvaliteta prezentacije.

Administrativno se uspoređuje nastavni plan i njegovo izvršenje. Kontrolira se i analizira sudjelovanje studenata u predavanjima i vježbama te razlozi izostanaka.