Kontemplativni i psihološki pristupi za informacijske i komunikacijske stručnjake

 

Naziv kolegija:
Kontemplativni i psihološki pristupi za informacijske i komunikacijske stručnjake
Šifra ISVU:
241360
Šifra MOZVAG:
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA INFORMACIJSKE ZNANOSTI

Studij
Godina
Semestar
Status
INFORMATOLOGIJA - DIPLOMSKI (dvopredmetni)
1.g.
ljetni
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Lacović, Darko
15
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Predmet ima za cilj upoznati studente s kontemplativnim praksama, iskustvima i različitim psihološkim pravcima koji im mogu pomoći da se suoče sa svakodnevnim stresom i s prevelikom količinom informacija koje se pojavljuju na internetu te u komunikaciji preko masovnih i društvenih medija. Također, studenti se upoznaju s različitim izazovima i problemima koji proizlaze iz prezasićenosti informacijama, fragmentiranja pažnje i multitaskinga, kao i s različitim kontemplativnim i psihološkim pristupima, praksama i tehnikama uspješnog nošenja s navedenim izazovima i problemima, kako tijekom studija tako i na budućem radnom mjestu.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • objasniti ključne koncepte i pojave u domeni prezasićenosti informacijama, multitaskinga i informacijskog i komunikacijskog stresa
  • diskutirati različite kontemplativne prakse i iskustva i različite psihološke pravce i pristupe
  • utvrditi značaj kontemplativnih praksi i psiholoških pravaca u suočavanju sa stresnim situacijama
  • primijeniti kontemplativne prakse i tehnike različitih psiholoških pravaca u radu s informacijsko-komunikacijskom tehnologijom
  • primijeniti vještine organizacije i upravljanja vremenom i informacijskim i komunikacijskim stresom

Sadržaj predmeta:

Opis i analiza ključnih koncepata i pojmova – prezasićenost informacijama (eng. information overload), informacijski i komunikacijski stres, multitasking, profesionalno sagorijevanje (eng. burnout), fragmentacija pažnje, kontemplacija, pomnost (eng. mindfulness). Odnos između informacije i kontemplacije. Razlika između kontemplativnih praksi (npr. meditacija, ples, pjevanje) i kontemplativnih iskustava (svjesnost, prisutnost, pažnja, koncentracija, tišina, spoznaja, mudrost i sl.). Istraživanja o duhovnosti u informacijskim i komunikacijskim znanostima. Logoterapija i traženje informacija o smislu. Suočavanje s informacijskim i komunikacijskim stresom uz pomoć logoterapije. Suočavanje sa stresom i informacijskim obiljem uz pomoć intrapersonalne komunikacije i organizacije i upravljanja vremenom. Hagioterapija i suočavanje s informacijskim i komunikacijskim stresom u kontekstu univerzalnih ljudskih vrijednosti (dobrota, ljepota, radost, istina, oprost). Istočna filozofija i kontemplativne prakse kao pristupi upravljanju informacijskim i komunikacijskim stresom i stresom izazvanim multitaskingom. Stoicizam i razvijanje mentalne otpornosti. Digitalna detoksikacija, povlačenje i tišina kao tehnike upravljanja informacijskim i komunikacijskim stresom. Primjena mindfulness tehnika u visokoškolskoj nastavi.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, obrazovanje na daljinu, multimedija i mreža, samostalni zadatci

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4 Metoda procjene
predavanje, seminari slušanje izlaganja, sustavno opažanje, praćenje i analiza literature razumjeti ključne koncepte i pojave u domeni prezasićenosti informacijama, multitaskinga i informacijskog i komunikacijskog stresa pisani ispit, seminarska raspravišta
predavanje, seminari i radionice slušanje izlaganja, sustavno opažanje, analiza literature, sudjelovanje u raspravi razumjeti različite kontemplativne prakse i iskustva i različite psihološke pravce i pristupe pisani ispit, seminarska raspravišta, seminarska radionica
predavanje, seminari slušanje izlaganja, sustavno opažanje, praćenje i analiza literature, sudjelovanje u raspravi utvrditi značaj kontemplativnih praksi i psiholoških pravaca u suočavanju sa stresnim situacijama pisani ispit, seminarska raspravišta
predavanje, seminari i radionice, samostalni zadatak slušanje izlaganja, sustavno opažanje, praćenje i analiza literature, sudjelovanje u raspravi, samostalni rad primijeniti kontemplativne prakse i tehnike različitih psiholoških pravaca u radu s informacijsko-komunikacijskom tehnologijom seminarska raspravišta, seminarska radionica, provjera usvojenih vještina
predavanje, seminari i radionice, samostalni zadatak slušanje izlaganja, sustavno opažanje, praćenje i analiza literature, sudjelovanje u raspravi, samostalni rad primijeniti vještine organizacije i upravljanja vremenom i informacijskim i komunikacijskim stresom seminarska raspravišta, seminarska radionica, provjera usvojenih vještina
 
 

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Praktični rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pismeni ispit 0,43 0%
Pohađanje nastave 1,125 0%
Praktični rad 0,445 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzima se u obzir ocjena pismenog ispita, seminarskih aktivnosti i samostalnog zadatka. Ocjena kolegija računa se na temelju procjene sljedećih elemenata: 50% (100 ocjenskih bodova) pismeni ispit, 50% (100 ocjenskih bodova) samostalni zadatak.

Primjer izračunavanja ocjene:

Skala ocjenjivanja je sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Kontinuirano prisustvovanje nastavi (min. 70%); aktivno i konstruktivno sudjelovanje u seminarskim raspravištima i na seminarskim radionicama; redovno praćenje literature; odrađen samostalni zadatak; polaganje završnog pismenog ispita.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Carr, N. Plitko: što Internet čini našem mozgu. Zagreb: Jesenski i Turk, 2011.
  2. Frankl, V. E. Čovjekovo traganje za smislom. Zagreb: Planetopija. 2010.
  3. Frankl, V. E. Liječnik i duša: temelji logoterapije i egzistencijske analize. Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 2021. (odabrana poglavlja)
  4. Gleick, J.‎ The information: a history, a theory, a flood. New York: Pantheon Books, 2012.
  5. Gorichanaz, T. Information experience in personally meaningful activities. // Journal of the Association for Information Science and Technology 70, 12 (2019), str. 1302–1310.
  6. Gorichanaz, T.; K. F. Latham. Contemplative aims for information. // Information Research 24, 3 (2019). http://InformationR.net/ir/24-3/paper836.html
  7. Ivančić, T. Začetak i razvoj hagioterapije. Zagreb: Teovizija, 2016.
  8. Kahneman, D. Misliti, brzo i sporo. Zagreb: Mozaik knjiga, 2013.
  9. Kari, J. A review of the spiritual in information studies. // Journal of Documentation 63, 6 (2007), str. 935–962.
  10. Kari, J.; J. Hartel. Information and higher things in life: addressing the pleasurable and the profound in information science. // Journal of the American Society for Information Science 58, 8 (2007), str. 1131–1147.
  11. Levy, D. M.; J. O. Wobbrock; A. W. Kaszniak; M. Ostergren. The effects of mindfulness meditation training on multitasking in a high-stress information environment. // Proceedings of Graphics Interface 28-30 May 2012. Toronto: Canadian Information Processing Society, 2012. Str. 45-52.
  12. Levy, D. M. Mindful tech: how to bring balance to our digital lives. New Haven: Yale University Press, 2016.
  13. Levy, D. M. The attraction of distraction: how to be more mindful when you use technology. // Yahoo! Tech, 28. siječnja 2016.
  14. The tree of contemplative practices. The Center for Contemplative Mind in Society, 2021. https://www.contemplativemind.org/practices/tree
  15. Wood, J. T. Interpersonal communication: everyday encounters. Boston: Wadsworth, 2010.

Dopunska literatura:

  1. Alter, A. Irresistible: the rise of addictive technology and the business of keeping us hooked. New York: Penguin Books, 2018.
  2. Clear, J. Atomic habits: an easy & proven way to build good habits & break bad ones. New York: Avery, 2018.
  3. Greenfield, S. Promjene uma: kako digitalne tehnologije utječu na naš mozak. Zagreb: Školska knjiga, 2018.
  4. Hartley, P. Interpersonal communication. Routledge, 1999.
  5. Hayes, S. C. A liberated mind: how to pivot toward what matters. ‎New York: Avery, 2020.
  6. Hayes, S. C. Get out of your mind and into your life: the new acceptance and commitment therapy. Oakland: New Harbinger Publications, 2005.
  7. Holiday, R. The way, the enemy, and the key: a boxed set of the obstacle is the way, ego is the enemy & stillness is the key. New York: Portfolio, 2020.
  8. Kabat-Zin, J. Wherever you go, there you are: mindfulness meditation in everyday life. New York: Hachette Books, 2005.
  9. Kozasa, E. H.; J. B. Balardin; J. R. Sato; K. T. Chaim; S. S. Lacerda; J. Radvany; L. Mello; E. Amaro Jr. Effects of a 7-Day meditation retreat on the brain function of meditators and non-meditators during an attention task. // Frontiers in Human Neuroscience 12, 222 (2018). https://doi.org/10.3389/fnhum.2018.00222
  10. Lanier, J. Ten arguments for deleting your social media accounts right now. New York: Henry Holt and Co., 2018.
  11. Newport, C. Deep work: rules for focused success in a distracted world. New York: Grand Central Publishing, 2018.
  12. Newport, C. Digital minimalism: choosing a focused life in a noisy world. New York: Portfolio, 2019.
  13. Sapolsky, R. M. Behave: the biology of humans at our best and worst. New York: Penguin Books, 2018.
  14. Sapolsky, R. M. Why zebras don't get ulcers: the acclaimed guide to stress, stress-related diseases, and coping. New York: Holt Paperbacks, 2004.
  15. Travis F. On the neurobiology of meditation: comparison of three organizing strategies to investigate brain patterns during meditation practice. // Medicina 56, 12 (2020). https://doi.org/10.3390/medicina56120712
  16. Wu, T. The attention merchants: the epic scramble to get inside our heads. New York: Vintage, 2017.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Vodi se baza podataka o prisustvovanju nastavi i aktivnosti studenata (praćenju literature, aktivnom sudjelovanju na nastavi). Aktivnost studenata prati se na predavanjima (interaktivni dio predavanja) i na seminarskim raspravištima u sklopu kojih se aktivno, kritički i konstruktivno nastoji analizirati problemski sadržaj. Na seminarskim radionicama se usvajaju i usavršavaju kompetencije i vještine vezane za nastavni sadržaj. Završna se kvaliteta provjerava studentskom anketom.

Ostale informacije: