Temelji sustava Europske unije

 

Naziv kolegija:
Temelji sustava Europske unije
Šifra ISVU:
240866
Šifra MOZVAG:
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA SOCIOLOGIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
SOCIOLOGIJA - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer)
2.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Vrbešić-Ravlić, Narcisa
30
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Osnovni cilj kolegija je razvijanje općih i specifičnih znanja studenata s osnovnim pojmovima o institucijama i funkcioniranjem Europske unije. Studenti će se kroz predavanja upoznati s nastankom i djelovanjem organizacije europskih država, njihovim zajedničkim ciljevima, zakonodavnim sustavom, politikama i ostalim bitnim znanjima vezanim za poznavanje funkcioniranja institucija Europske unije. Kroz prepoznavanje institucija, funkcioniranja i terminologije Europske unije studenti će steći specifične kompetencije primjene stečenih znanja u bilo kojem budućem radu te kretanju, obrazovanju i zapošljavanju u zemljama Europske unije. Studenti će razviti sposobnost povezivanja nastanka i cilja Europske unije te primijeniti stečeno znanje na opći kontekst i korelaciju politike Europske unije prema državama članicama. Kroz ovaj će kolegij razviti mogućnost prepoznavanja i upoznavanja konteksta veze i funkcioniranja Republike Hrvatske u Europskoj uniji od 2013. godine kroz institucionalni okvir i harmonizaciju propisa. Studenti će moći prepoznati i locirati funkcioniranje institucija Europske unije u odnosu na nacionalne, europske i međunarodne institucije te primjenu pravnog okvira. Nakon usvojenih znanja studenti će moći primjeniti funkcionalno poznavanje osnovnih instituta, pojmova i terminologije uz mogućnost analize korelacije funkcioniranja i odnosa Republike Hrvatske i Europske unije.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

 

  • prosuditi i evaluirati institucijsku strukturu Europske unije
  • analizirati razvoj i nastanak Europske unije te ovlasti i nadležnost institucija
  • identificirati i argumentirati temeljne pojmove i funkcioniranje institucija Europske unije
  • razlikovati i interpretirati odnos prava, ovlasti i nadležnosti institucija Europske unije
  • kritički analizirati korelaciju Europske unije prema državama članicama i nečlanicama
  • povezati i interpretirati odnos prava EU i Republike Hrvatske
  • sintetizirati temeljne pojmove i odnose europskih institucija služeći se prikladnom terminologijom
  • razlikovati i prosuditi ustroj i nadležnost institucija EU

Sadržaj predmeta:

 

Uvod u povijesni pregled i ciljeve nastanka Europske unije.

Temeljni pojmovi i upoznavanje s terminologijom i simbolima, ekonomskom i političkom zajednicom država članica.

Razvoj Europske unije, države članice, države nečlanice.

Postupak pristupanja Europskoj uniji. Pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Najvažnije institucije i tijela Europske unije i njihova struktura.

Europska unija i vanjski odnosi i diplomacija.

Pojam europskog prava i njegova dosega i ovlasti u državama članicama.

Obveza harmonizacije nacionalnog prava s pravom Europske unije.

Temelji na kojem počiva politika EU: ljudska prava, sloboda, jednakost, vladavina prava, slobodno tržište i monetarna unija (eurozona).

Upoznavanje sa sedam temeljnih institucija: Europska komisija, Europski parlament, Europsko vijeće, Vijeće Europske unije, Sud pravde Europske unije, Europska središnja banka, Revizorski sud.

Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Europski sud za ljudska prava, Europska socijalna povelja.

Utjecaj fondova Europske unije na razvoj obrazovanja, istraživanja, mogućnosti proširenja tržišta rada, mobilnosti studenata i nastavnika (Erasmus). Europski socijalni fond.

Primjena zajedničkih politika u području održivog razvoja, industrije i trgovine, poljoprivrede, visokog obrazovanja.

Europska unije i svijet.

"Strategija Europa 2020"., razdoblje pet novih ciljeva 2021.-2027.

 

 

 

 

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, samostalni zadatci

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
Predavanje, razgovor, rasprava Slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava Imenovati i povezati temeljne pojmove vezane uz nastanak i razvoj EU Aktivnost studenta na nastavi, grupna rasprava
Predavanje, zadatak čitanja i analize sadržaja i literature, grupna rasprava Slušanje izlaganja, sustavno opažanje, analiza literature, rasprava Argumentirati doprinos poznavanja institucija EU za važnost specifičnih kompetencija Aktivnost studenta na nastavi, kolokvij
Predavanje, suradničko učenje, grupna rasprava Slušanje izlaganja, sustavno opažanje i zaključivanje, analiza literature, rasprava Sintetizirati nadležnost institucija EU uz primjere Aktivnost studenta na nastavi, kratki prikaz slučaja
Projektno istraživanje, analiza sadržaja, suradničko učenje
 
 
Analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje, rješavanje problema, suradnja
 
 
Prosuditi problematiku u daljnjem planiranom razvoju ciljeva EU i povezati s primjerom
 
Samostalno istraživanje/projektna aktivnost
 
 
Predavanje, grupna rasprava, čitanje i analiza primjera, debata Slušanje izlaganje, analiza literature i primjera, rasprava
 
Argumentirano izražavati i primijeniti temelje na kojima počiva EU u primjerima institucija i zakonskog okvira EU i nacionalnog okvira
Aktivnost studenta na nastavi, kratki kviz provjere, kolokvij
 

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,18 0%
Kontinuirana provjera znanja 1 0%
Pohađanje nastave 1,12 0%
Seminarski rad 0,7 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir aktivnost na nastavi, seminarski rad i dva kolokvija: 10% konačne ocjene čini ocjena aktivnosti na nastavi, 40% ocjene je kvaliteta seminarskog rada, a 50% konačne ocjene čini ocjena iz kontinuirane provjere znanja (dva kolokvija).

 

 

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

 

 

Obavezna literatura:

  1. Čepo, D. (2013). Političke institucije Europske unije, Plejada, Zagreb (odabrana poglavlja)
  2. Mintas-Hodak, Lj. (2011.). Europska unija, MATE, Zagreb (odabrana poglavlja)
  3. McCormick, J., (2011.). Razumjeti Europsku uniju, MATE, Zagreb (odabrana poglavlja)
  4. Borchardt, K. D. (2011.). Abeceda prava Europske unije, Ured za publikacije EU, Delegacija EU u Republici Hrvatskoj, Zagreb (odabrana poglavlja)

 

Dopunska literatura:

  1. Omejec, J. (2008.). Vijeće Europe i Europska Unija (Institucionalni i pravni okvir), Novi Informator, Zagreb (odabrana poglavlja)
  2. Starešina, V. (2013.). EU u 100 koraka, Naklada Ljevak, Zagreb (odabrana poglavlja)
  3. Skupina autora (2008.). Hrvatska na putu u EU: od kandidature do članstva, MVPIEU, Zagreb (odabrana poglavlja)

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Usmeni razgovori sa studentima. Kratke evaluacije. Provođenje ankete o razumijevanju i kvaliteti sadržaja kolegija.

Ostale informacije: