Poetički obzori Ive Andrića

 

Naziv kolegija:
Poetički obzori Ive Andrića
Šifra ISVU:
218133
Šifra MOZVAG:
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
nema uvjeta za upis kolegija
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Liović, Marica
30
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Temeljni je cilj kolegija studentima pružiti uvid u književno djelo Ive Andrića. Književnikovo opsežno djelo bit će motreno s filoloških te nefiloloških aspekata, s posebnim osvrtom na Andrićevu gradbu identiteta, na pristupe Drugom, aksiološka propitivanja kad je riječ o likovima, kulturalnu problematiku (odnos Istoka i Zapada) te sve ostale strategije relevantne za razumijevanje njegova književnog i neknjiževnog opusa. Pozornost će biti posvećena i recepciji djela Ive Andrića te nekim komparatističkim čitanjima (Andrić – Goethe, Andrić – Dostojevski, Andrić – Šegedin…).

Osim rečenoga, studentima će biti pružena mogućnost osmišljavanja projekta (jedna od mogućnosti – realizirat će se u ovisnosti o studentskom interesu: sudjelovanje na konferenciji posvećenoj Ivi Andriću [Projekt Ivo Andrić, Sveučilište u Grazu], pisanje znanstveno-istraživačkoga rada, izdavanje zbornika studentskih radova posvećenih I. Andriću, sudjelovanje u stvaranju leksikona o Ivi Andriću i sl.), posjet Zadužbini Ive Andrića u Beogradu u kojoj se čuva književnikova ostavština.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenog predmeta studenti će moći:

opisati temeljna obilježja književnoga pisma Ive Andrića

procijeniti važnost konteksta za nastanak književnih djela Ive Andrića

na temelju uvida u relevantnu teorijsku literaturu samostalno analizirati književno djelo izgraditi pozitivan stav prema temeljnim humanističkim vrijednostima (vjerska, spolna, rodna, etnička, rasna vjerska i svaka druga tolerancija).

Sadržaj predmeta:

 

  1. Uvodni sat. Predstavljanje predmeta. Obveze studenata. Literatura. Seminarski rad. Terenska nastava. Rad na projektu. ECTS bodovi.
  2. Biografija Ive Andrića. Doktorska disertacija: Razvoj duhovnog života u Bosni pod utjecajem turske vladavine. Govor na dodjeli Nobelove nagrade: O priči i pričanju. Filozofsko-književne interakcije (Goethte, Kafka, Dostojevski, Šegedin…)
  3. Ekspresionistička faza Ive Andrića. Pjesništvo. Pripovijetke.
  4. Andrićev fratarski ciklus. Legenda o svetom Francisku iz Asizija.
  5. "Ženske pripovijetke" Ženski identiteti determinirani prostorom i vremenom. Funkcija kriopoetičkih elemenata u pripovijetkama Anikina vremena, Mara milosnica i Jelena, žena koje nema.
  6. Konstrukcija i dekonstrukcija lika silnika u pripovijetkama Put Alije Đerzeleza i Mustafa Madžar – psihološko semantička raščlamba. Andrićeva imanentna aksiologija. Modeliranje semiotičkog sustava u povijesnim pripovijetkama.
  7. Tematizacija svjetla i tame u pripovijetkama iz zbirke Deca. Dihotomija svjetla i tame. Simbolična optika i narativni svijet pripovijedaka. Likovi s invalidnošću u pripovijetkama Anikina vremena i Ćorkan i Švabica.

 

  1. Na Drini ćuprija. Kulturni kodovi. O nastanku romana Na Drini ćuprija. (Tošović, Ćuprijini okupacijski dani), Susretište Orijenta i Okcidenta.
  2. Travnička hronika. Kolonijalni i postkolonijalni prostor. Sukob civilizacija. Domaći i stranci. Pozicija Drugog. Poetika tišine. Transformacija identitetskih obrazaca. Polifonija i kronotop. Estetski fenomen prirodno lijepog. Dijalog kultura i civilizacija. Retorika novca i puta. Kronotop trećeg svijeta. Multikulturalnost.
  3. Prokleta avlija. Vrijeme i prostor u Prokletoj avliji. Psihologija prostora (Bosna, zatvor, svoj, tuđi) i vremena. Priča u priči, priča o priči. Rodni diskurs u Prokletoj avliji. Ženski likovi u Prokletoj avliji. Nepouzdani avlijski pripovjedači. Karađoz. Biblijski arhetip u romanu Prokleta avlija. Avlija kao junak romana. Interkulturalnost.
  4. Gospođica. Kulturno-povijesni kontekst. Društveno-književna i kulturna paradigma teksta. Gospođica u sustavu likova škrtaca u svjetskoj književnosti. Ženski identiteti u Gospođici.
  5. Omer-paša Latas. Identitet, nacija, religija, moral, ideologija. Andrićev odnos prema ratu i miru. Interkulturalnost. Mudrost pripovijedanja. Psihologija pojedinca, mase, kolektiva. Psihologija i patologija nasilnika. Drugi u djelu. Pogled u zrcalu. Slikarstvo i književnost (likovni i književni portret, dovršeni i nedovršeni portret, slikar u Omer-paši Latasu i Razgovoru s Gojom. Portretistička tehnika ("ja-za-sebe", "ja-zadrugog"), tehnika flash backa, izmjena vremenskih planova, retrospekcija. Estetika slikanja, estetika poistovjećivanja. Postupak kronološkog sažimanja. Narativna strategija.
  6. Na sunčanoj strani. Heterotopije i nemjesta u djelu Na sunčanoj strani. Romanoid. Semiotika prostora i kontinuitet egzistencije.
  7. Znakovi pored puta. Strahovi u Znakovima. Ex ponto i Nemiri u Znakovima. Ponavljanje i ciklično kretanje u Andrićevim Znakovima. "Naši ljudi" u Andrićevim Znakovima.
  8. Analiza rada i rezultata.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, obrazovanje na daljinu, terenska nastava, multimedija i mreža, mentorski rad, samostalni zadatci

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna aktivnost 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4 Metoda procjene
predavanje
suradničko učenje
grupna rasprava, mentorski rad, seminarsko izlaganje, projektne aktivnosti
slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava, sustavno opažanje, zaključivanje opisati temeljna obilježja književnoga pisma Ive Andrića aktivnosti tijekom realizacije projekta,
pisane provjere znanja,
prezentacije seminarskoga rada
predavanje
seminarsko izlaganje
zadatak čitanja i analize primjera
grupna rasprava, terenska nastava
slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava, dijaloška metoda, sustavno opažanje, samostalna uporaba literature, povezivanje različitih teorijskih pristupa i književne prakse procijeniti važnost konteksta za nastanak književnih djela Ive Andrića aktivnosti studenata u nastavi
seminarski rad
rad na projektu, aktivna priprema za terensku nastavu
mentorski rad
radionice
multimedija i mreža
seminarsko izlaganje
analiza literature, sustavno opažanje, rasprava, zaključivanje
samostalna uporaba literature
na temelju uvida u relevantnu teorijsku literaturu samostalno analizirati književno djelo seminarski rad
rad na projektu
predavanje
suradničko učenje
zadatak čitanja i analize primjera
seminarsko izlaganje
projekta nastava
grupna rasprava
suradnja, odgovorno ispunjavanje obveza
postavljanje i rješavanje problema
izgraditi pozitivan stav prema temeljnim humanističkim vrijednostima (vjerska, spolna, rodna, etnička, rasna vjerska i svaka druga tolerancija). aktivnosti studenata u nastavi, rad na projektu, aktivnosti pri realizaciji terenske nastave, seminarski rad
 
 

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pisani ispit, Pohađanje nastave, Projekt, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pisani ispit 1 0%
Pohađanje nastave 1,2 0%
Projekt 1 0%
Seminarski rad 0,8 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzima se u obzir ocjena iz seminarskoga rada, pisane provjere znanja te ocjena za sudjelovanje u projektnom zadatku: 30% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskoga rada, 35% iz pisane provjera znanja te 35% ocjene ostvaruje se sudjelovanjem u projektnom zadatku.

 

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

 

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

studenti trebaju položiti pisanu provjeru znanja (za prolaznu je ocjenu potrebno ostvariti 60% bodova),

pripremiti i prezentirati seminarski rad,

aktivno sudjelovati u realizaciji projektnoga zadatka,

redovito pohađati predavanja i seminarsku nastavu te sudjelovati u realizaciji terenske nastave (dopuštena najviše tri izostanka).

 

 

Obavezna literatura:

  1. Cvjetko Milanja, Ivo Andrić i ekspresionizam, u knjizi: Pjesništvo hrvatskog ekspresionizma, Zagreb, 2000.
  2. Krešimir Nemec, Gospodar priče. Poetika Ive Andrića, Školska knjiga, Zagreb, 2016.
  3. Branko Tošović, Funkcijsko čitanje Ćuprije, u zborniku: Andrićeva Ćuprija, Andrić Initiatve 6, Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz, Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, Svet knjige NMLibris, Graz – Banja Luka – Beograd, 2013., str. 43.–110.
  4. Branko Tošović, Autorecepcija Hronike, u zborniku Andrićeva Hronika, Initiatve 7, Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz, Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, Svet knjige NMLibris, Graz – Banja Luka – Beograd, 2014., str. 43.–110.

 

Lektira

 

  1. Na Drini ćuprija
  2. Travnička hronika
  3. Gospođica
  4. Prokleta avlija
  5. Omer-paša Latas
  6. Na sunčanoj strani
  7. Nemirna godina
  8. Žeđ
  9. Jelena, žena koje nema
  10. Znakovi
  11. Deca
  12. Staze, lica, predeli
  13. Ex ponto, Nemiri, Lirika
  14. Istorija i legenda, Eseji I
  15. Umetnik i njegovo delo, Eseji II
  16. Kuća na osami i druge pripovetke
  17. Znakovi pored puta
  18. Sveske
  19. Hrvatska mlada lirika priredio Dubravko Jelčić, Znanje, Društvo hrvatskih književnika, Zagreb, 1980.
  20. Razvoj duhovnog života u Bosni pod uticajem turske vladavine (doktorska disertacija Ive Andrića)
  21. O priči i pričanju

http://www.ivoandric.org.rs/latinica/

Dopunska literatura:

  1. Miroslav Beker, Povijest književnih teorija, Liber, Zagreb, 1979.
  2. Miroslav Beker, Suvremene književne teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 1999.
  3. Vladimir Biti, Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 2000.
  4. Milan Bogdanović, Pripovetke Ive Andrića, u knjizi: Ivo Andrić u svetlu kritike, Branko Milanović (ur.), Sarajevo.
  5. Ivo Bogner, Sukob sna i jave u Andrićevoj pripovijesti Put Alije Đerzeleza, u knjizi: Književni prikazi, Osijek, 1987., str. 168.–180.
  6. Branka Brlenić-Vujić, Prostor i vrijeme unutar Proklete avlije. u zborniku: Delo Ive Andrića u kontekstu evropske književnosti i kulture, Beograd, 1977., str. 389.–403.
  7. Jadranka Brnčić, Svijet teksta : uvod u Ricoeurovu hermeneutiku, Naklada Breza, Zagreb, 2012.
  8. Jadranka Brnčić (ur.), Ivo Andrić – svagdašnji, Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa, održanog 25. studenoga 2005., Napredak, Zagreb, 2015.
  9. Delo Ive Andrića u kontekstu evropske književnosti i kulture, zbornik radova Beograd, 1981.
  10. Didier Colin, Rječnik simbola, mitova i legendi, Naklada Ljevak, Zagreb, 2004.
  11. Davor Dukić (ur.), Kako vidimo strane zemlje, uvod u imagologiju, Srednja Europa, Zagreb, 2009.
  12. Davor Dukić, Travnička hronika – imagološka analiza, Andrićeva Hronika, Andrić Initiatve 7, zbornik radova, projekt "Ivo Andrić u europskom kontekstu", Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz, Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, Svet knjige NMLibris, Graz – Banja Luka – Beograd, 2014., str. 165.–180.
  13. Džadžić, Petar, O Prokletoj avliji. Beograd, 1975.
  14. Terry Eagleton, Ideja kulture, Jesenski i Turk, Zagreb, 2002.
  15. Terry Eagleton, Teorija i nakon nje, Algoritam, Zagreb, 2005.
  16. Terry Eagleton, Nevolje sa strancima: etička studija, Algoritam, Zagreb, 2011.
  17. Michel Foucault, O drugim prostorima, https://pescanik.net/o-drugim-prostorima.
  18. Franjo Grčević, Simbolizam, ekologija, eshatologija, Matica hrvatska, Zagreb, 2002.
  19. Đuro N. Gudelj, Hercegovačke priče Iva Andrića, historija i kultura, doktorska disertacija, Beograd, 2014.
  20. Željko Ivanković, Ivo Andrić i bosanski franjevci, u: Identitet i druge opsesije, Rijeka – Sarajevo, 2012., str. 171.–183.
  21. Stuart Hall, Kome treba "identitet"?, u knjizi: Duda, Dean (pr.). Politika teorije: zbornik rasprava iz kulturalnih studija. Zagreb, 2006., str. 357.–374.
  22. Dubravko Jelčić, Andrićeva parabola o nasilju i strahu (Građa i forma Priče o vezirovom slonu). U: Riječ po riječ, Mladost, Zagreb, 1989., str. 30.–59.
  23. Dubravko Jelčić, Andrićeve hrvatske teme i Andrić kao hrvatska tema. U: Književnost u čistilištu, Matica hrvatska, Zagreb, 1999.
  24. Miljenko Jergović, Ivo Andrić, ili povijest odricanja, https://www.jergovic.com/ajfelov-most/ivo-andric-ili-povijest-odricanja/.
  25. Miljenko Jergović, Ivo Andrić i hrvatska milosnica, https://www.jergovic.com/subotnja-matineja/ivo-andric-i-hrvatska-milosnica/.
  26. Vasilije Kalezić, Ivo Andrić i Dostojevski, u knjizi: Ivo Andrić u našim sporovima. Ljubljana – Beograd, 1985., str. 349.–360.
  27. Verena Kast, Dinamika simbola, osnove Jungove psihoterapije, Zagreb, 2008.
  28. Stanko Korać, Andrićevi romani ili svijet bez boga, Prosvjeta, Zagreb, 1989.
  29. Zvonko Kovač, Interkulturna interpretacija, http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/4.Gralisarium/GraLiS% 202002/Kovac-2-predavanje.htm
  30. Zvonko Kovač, Slavistika vs. regionalna književna komparatistika, Sarajevske sveske, http://sveske.ba/en/content/slavistika-vs-regionalna-knjizevna-komparatistika
  31. Zvonko Kovač, Pri/povijest i roman. Slika stranca/Drugog u novopovijesnom romanu; Razlika/Differance, br. 12, 2006., str. 103.–115.
  32. Zoran Kravar, Antimodernizam, AGM, Zagreb, 2003.
  33. Julija Kristeva, Moći užasa. Ogled o zazornosti, Naprijed, Zagreb, 1989.
  34. Slavko Leovac, Pripovedač Ivo Andrić, Matica srpska, Novi Sad, 1979.
  35. Zdenko Lešić, Pripovjedači, "Veselin Masleša", Sarajevo, 1988.
  36. Zdenko Lešić, Suvremena tumačenja književnosti i književnokritičko naslijeđe XX. stoljeća, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2007. (http://knjizevnarijec.blogger.ba/arhiva/2011/08/24/2846896)
  37. Zdenko Lešić, O postkolonijalnoj kritici, o Edwardu Saidu i drugima, u knjizi: Nova čitanja – poststrukturalistička čitanja, Buybook, Sarajevo, 2002, str. 96–109.
  38. Zdenko Lešić, Ferida Duraković (ur.), Ivo Andrić: 50 godina kasnije, zbornik radova, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2012.
  39. Marica Liović, Svjetlo i tama u pripovijetkama iz zbirke Deca, u: zbornik Andrićeva Sunčana strana, Branko Tošović (ur.), Andrić Initiatve 12, zbornik radova, projekt "Ivo Andrić u europskom kontekstu", Institut für Slawistik  der Karl-Franzens-Universität Graz, Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, Svet knjige NMLibris, Graz – Banja Luka – Beograd, 2019., str. 433.–449.
  40. Marica Liović, Konstrukcija i dekonstrukcija lika silnika (Alija Đerzelez, Mustafa Madžar, Omerpaša Latas), Andrićev Latas. Tošović, Branko ; (ur.). Graz, Bukurešt, Banja Luka, Beograd: Institut für Slawistik der Karl-Franzes-Universität Graz, Departmant za rusku i slovensku filologiju Fakulteta za strane jezike i književnost u Bukureštu, Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, Svet knjige, nmlibris, 2018., str. 391.–408.
  41. Marica Liović, Simbolika vremena i prostora u romanu Prokleta avlija, Branko Tošović (ur.), Andrić Initiatve Andrićeva Avlija, zbornik radova, projekt "Ivo Andrić u europskom kontekstu", Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz, Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, Svet knjige NMLibris, Graz – Banja Luka – Beograd, 2015., str. 337.–350.
  42. David Lodge, Načini modernog pisanja: metafora, metonimija i tipologija, Globus, Zagreb, 1998.
  43. Ivan Lovrenović, Ivo Andrić: paradoks o šutnji. Predgovor u knjizi: Ivo Andrić, Prokleta avlija, Sarajevo, 2007.
  44. Katarina Luketić, Balkan: Od geografije do fantazije, Algoritam, 2013.
  45. Noel Malcolm, Povijest Bosne, http://www.hercegbosna.org/STARO/download-hr/Malcolm-PovijestBosne.pdf.
  46. Dušan, Marinković, Rano djelo Ive Andrića, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 1984.
  47. Tonko Maroević, Odziv samotnika na sudbu kolektiva. Rubne točke stvaralačke amplitude Ive Andrića, Književna Republika, Zagreb, 2013.

God. 11, br. 7–9. S. 49–53.

  1. Julijana Matanović, Hrvatski novopovijesni roman: prijedlog definicije, "Republika", 51 (1995), 9–10, str. 98.–114.
  2. Cvjetko Milanja, Hrvatski novopovijesni roman, Kolo Matice hrvatske, Obnovljeni tečaj 4(152) (1994), 11/12, str. 1077.–1098
  3. Cvjetko Milanja, Hrvatski roman:1945. – 1990.: nacrt moguće tipologije hrvatske romaneskne prakse, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta, Zagreb, 1996.
  4. Branko Milanović (ur.), Kritičari o Ivi Andriću, Sarajevo, 1977.
  5. Zoran Milutinović, Niti mogu da rastumačim, niti mogu da zaboravim: Andrić, zlo i moralistička kritika. u zborniku: Lešić, Zdenko i Duraković, Ferida (ur.). Ivo Andrić – pedeset godina kasnije. Sarajevo, 201., str. 16.–27.
  6. Krešimir Nemec, Povijest hrvatskog romana od 1945. do 2000., Školska knjiga, 2003.
  7. Dubravka Oraić-Tolić, Teorija citatnosti, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1990.
  8. Mihajlo Pantić, Još jednom o Andrićevim pripovetkama, u knjizi: Modernističko pripovedanje: srpska i hrvatska pripovetka – novela: 1913–1930., Beograd, 1999.
  9. Gajo Peleš, Tumačenje romana, ArTrezor, Zagreb, 1999.
  10. Gajo Peleš, Poetika suvremenog jugoslavenskog romana 1945. – 1961., Naprijed, Zagreb, 1966.
  11. Kristina Peternai Andrić, Pripovijedanje, idetitet, invaliditet, Intermedia, Zagreb, 2019.
  12. Povijesni roman u hrvatskoj književnosti (tematski blok) "Mogućnosti", god. 39, (1992) 5/6/7, Književni krug Split, 1992.
  13. Rutheford, J., (ur.), Identity: Community, Culture, Difference, London, 1998
  14. Edward Said, Razmišljanja o egzilu. ( http://www.zarez.hr/clanci/razmisljanja-o-egzilu)
  15. Isidora Sekulić, Istok u pripovetkama Iva Andrića, u; Milanović, Branko (ur.). Ivo Andrić u svjetlu kritike. Sarajevo, 1977., str. 43.–49.
  16. Mira Sertić, Promjene u strukturi hrvatskog povijesnog romana. Croatica, 7–8 (7): str. 79.–89., https://hrcak.srce. hr/index.php?show=clanak&id-clanak-jezik=342044.
  17. Milivoj Solar, Vrijeme u modernom romanu, u knjizi: Ideja i priča. Aspekti moderne proze. Zagreb, 1980., str. 269.–285.
  18. Mihaly Szentmartoni, Odakle zlo u čovjeku? Obnovljeni život, časopis za filozofiju i religijske znanosti. Zagreb. Vol. 40. No. 1. str. 31.–43.
  19. Mirela Šušić, Lik žene u Andrićevoj pripovijetci Put Alije Đerzeleza, u zborniku Rafaela Božović, Slavomir Sambunjak (ur.). Zadarski filološki dani IV. Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa Zadarski filološki dani 4 održanoga u Zadru 30. 9. i 1. 10. 2011. godine, Zadar, 2013., str. 45–56.
  20. Marija Todorova, Imaginarni Balkan, Naklada Ljevak, Zagreb, 2005.
  21. Branko Tošović (ur.), Nobelovac Ivo Andrić u Grazu, Andrić Initiatve 1, zbornik radova, projekt "Ivo Andrić u europskom kontekstu", Institut für Slawistik  der Karl-Franzens-Universität Graz, Beogradska knjiga, Graz – Beograd 2008.
  22. Branko Tošović (ur.), Ivo Andrić: Graz – Austrija –  u Grazu, Austrija – Europa, Andrić Initiatve 2, zbornik radova, projekt "Ivo Andrić u europskom kontekstu", Institut für Slawistik  der Karl-Franzens-Universität Graz, Beogradska knjiga, Graz – Beograd, 2009.
  23. Branko Tošović (ur.), Grački opus Iva Andrića (1923 – 1924), Andrić Initiatve 3, zbornik radova, projekt "Ivo Andrić u europskom kontekstu, Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz, Beogradska knjiga, Graz – Beograd, 2010.
  24. Branko Tošović (ur.), Austrougarski period u životu i djelu Iva Andrića, Andrić Initiatve 4, zbornik radova, projekt "Ivo Andrić u europskom kontekstu, Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz, Beogradska knjiga, Graz – Beograd, 2011.
  25. Branko Tošović (ur.), Ivo Andrić – književnik i diplomata u sjeni dvaju ratova (1925–1941), Andrić Initiatve 5, zbornik radova, projekt "Ivo Andrić u europskom kontekstu", Institut für Slawistik  der Karl-Franzens-Universität Graz, Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, Svet knjige NMLibris, Graz – Banja Luka – Beograd, 2012.
  26. Branko Tošović (ur.), Andrićeva Ćuprija, Andrić Initiatve 6, zbornik radova, projekt "Ivo Andrić u europskom kontekstu", Institut für Slawistik  der Karl-Franzens-Universität Graz, Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, Svet knjige NMLibris, Graz – Banja Luka – Beograd, 2013.
  27. Branko Tošović (ur.), Andrićeva Hronika, Andrić Initiatve 7, zbornik radova, projekt "Ivo Andrić u europskom kontekstu", Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz, Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, Svet knjige NMLibris, Graz – Banja Luka – Beograd, 2014.
  28. Branko Tošović (ur.), Andrićeva Avlija, Andrić Initiatve 8, zbornik radova, projekt "Ivo Andrić u europskom kontekstu", Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz, Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, Svet knjige NMLibris, Graz – Banja Luka – Beograd, 2015.
  29. Branko Tošović (ur.), Andrićevi Znakovi, Andrić Initiatve 9, zbornik radova, projekt "Ivo Andrić u europskom kontekstu", Institut für Slawistik  der Karl-Franzens-Universität Graz, Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, Svet knjige NMLibris, Graz – Banja Luka – Beograd, 2016.
  30. Branko Tošović (ur.), Andrićeva Gospođica, Andrić Initiatve 10, zbornik radova, projekt "Ivo Andrić u europskom kontekstu", Institut für Slawistik  der Karl-Franzens-Universität Graz, Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, Svet knjige NMLibris, Graz – Banja Luka – Beograd, 2017.
  31. Branko Tošović, (ur.), Andrićev Latas, Andrić Initiatve 11, zbornik radova, projekt "Ivo Andrić u europskom kontekstu", Institut für Slawistik  der Karl-Franzens-Universität Graz, Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, Svet knjige NMLibris, Graz – Banja Luka – Beograd, 2018.
  32. Branko Tošović (ur.), Andrićeva Sunčana strana, Andrić Initiatve 12, zbornik radova, projekt "Ivo Andrić u europskom kontekstu", Institut für Slawistik  der Karl-Franzens-Universität Graz, Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, Svet knjige NMLibris, Graz – Banja Luka – Beograd, 2019.
  33. Ivo Vidan, Andrićevi zatvori, u knjizi; Delo Ive Andrića u kontekstu evropske književnosti i kulture. Beograd, 1981., str. 181.–195.
  34. Velimir Visković, Umijeće pripovijedanja : ogledi o hrvatskoj prozi, Znanje, Zagreb, 2000.
  35. Radovan Vučković, Andrić: istorija i ličnost. Beograd, 2002.
  36. Radovan Vučković, Velika sinteza o Ivi Andriću, Svjetlost, Sarajevo, 1974.
  37. Slavoj Žižek, Antinomije tolerantnog uma, u knjizi: O nasilju. Šest pogleda sa strane. Zagreb, 2008.
  38. Viktor Žmegač, Povijesni roman danas, Književnost i filozofija povijesti; Zagreb, 1994., str. 65.– 88.
  39. Viktor Žmegač, Povijesna poetika romana, Matica hrvatska, Zagreb, 2004.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: