Svakodnevica u staroj hrvatskoj književnosti

Na predmetu će se odabrani tekstovi iz stare hrvatske književnosti (srednji vijek, humanizam, renesansa, barok, 18. stoljeće) čitati i interpretirati iz vizure suvremenog književnoteorijskog diskurza, tj. prije svega književne antropologije i novog historizma. Obrađujući strukture svakodnevice koje se odnose na stanovanje, prehranu, odijevanje, modu, običaje, odnos muškarci-žene, privatno-javno, svjetovno-nabožno..., interes se stavlja na sociokulturnu pozadinu tekstova, odnosno na povijesne uvjete reprodukcije književnih tekstova (povijesnost književnosti i literarnost povijesti). Teorijski i praktično ispitujući odnos između povijesnog i književnog diskurza, moći će se uspoređivati strukture svakodnevice različitih hrvatskih regionalnih književnosti, kao i njezine pojavnosti unutar različitih književnih žanrova.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

-definirati pojam svakodnevica i njegove značenjske sastavnice

-opisati situaciju u suvremenoj znanosti o književnosti s obzirom na kulturološke i antropološke pristupe književnom tekstu

-opisati temeljne interese i metodološka polazišta književne antropologije i novog historizma

-istražiti pojavnosti svakodnevice u književnim tekstovima različitih razdoblja stare hrvatske književnosti

-analizirati književni tekst kao proizvod kulture

Syllabus:

1. Uvod u predmet
2. Antropološki / kulturološki pristupi književnome tekstu: novi historizam, književna antropologija; odnos tekst-zbilja; povijesnost književnosti i literarnost povijesti
3. (Nova) kulturalna povijest (Fernand Braudel, Michel Foucault, Michel de Certeau, Clifford Geertz i dr.)
4. Hrvatska srednjovjekovna književnost i jedan drugi srednji vijek Jacquesa Le Goffa
5. Čudesno / snovi / tijelo u odabranim srednjovjekovnim tekstovima
6. Kultura renesanse i žanrovi hrvatske renesansne književnosti
7. Dubrovnik – otvoreni i zatvoreni grad
8. Igra i politika u opusu Nikole Nalješkovića
9. Refleksije dubrovačke stvarnosti u Držićevu djelu (ljudi: djeca, stari, mladi, stranci; hrana, moda, religioznost)
10. Ideja o ženi u renesansnom Dubrovniku (Beno Kotruljević, Marin Držić, Nikola Gučetić)
11. Etnički i vjerski ideologemi u hrvatskoj baroknoj epici (Ivan Gundulić, Osman; Petar Zrinski, Opsida sigetska, Pavao Ritter Vitezović, Odiljenje sigetsko)
12. Konzervativno, tradicionalno i pogranično u Grabovčevu Cvitu razgovora
13. Demokratizacija i sekularizacija hrvatske kulture 18. stoljeća (A. Kačić Miošić, Razgovor ugodni naroda slovinskoga; M. A. Relković, Satir iliti divji čovik, „ženska književnost“ u Dubrovniku)
14. Evaluacija predmeta

predavanja, seminari i radionice, samostalni zadatci

Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Redovito pohađanje nastave, polaganje tjednih kolokvija (lektire) i dvaju kolokvija kojim se provjerava znanje kao ekvivalent završnom pismenom ispitu, seminarski rad, završni usmeni ispit.

1. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

-pohađanje nastave

-kontinuirana provjera znanja

-seminarski rad

-završni usmeni ispit

Redovito pohađanje nastave, polaganje tjednih kolokvija (lektire) i dvaju kolokvija kojim se provjerava znanje kao ekvivalent završnom pismenom ispitu, seminarski rad, završni usmeni ispit.

1. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

-pohađanje nastave

-kontinuirana provjera znanja

-seminarski rad

-završni usmeni ispit

1. Fernand Braudel, Strukture svakidašnjice. Materijalna civilizacija, ekonomija i kapitalizam od XV. do XVIII. stoljeća, August Cesarec, Zagreb, 1992. (str. 1-356.)

2. Čovjek, prostor, vrijeme: književnoantropološke studije iz hrvatske književnosti, urednice Živa Benčić i Dunja Fališevac, Disput, Zagreb, 2006. (Valentina Gulin Zrnić, O jednom pristupu drugom spolu u tri čina. Kaleidoskop ženskih slika u Dubrovniku 15. i 16. stoljeća, str. 103-132.; Leo Rafolt, Profil ubojice u trima dubrovačkim renesansnim tragedijama, str. 133-167.; Dunja Fališevac, Dubrovnik – otvoreni i zatvoreni grad, str. 169-189.; Davor Dukić, Tragovi (jednog) pograničnog mentaliteta u Grabovčevu Cvitu razgovora, str. 191-210.; Nikola Batušić, Kaj su jeli naši stari. Kulinarija u starijoj hrvatskoj drami, str. 211-229.) 

3. Leo Rafolt, Drugo lice drugosti: književnoantropološke studije, Disput, Zagreb, 2009. (Osobne zabilješke o jednome poglavlju suvremene hrvatske znanosti o književnosti: umjesto uvoda, str. 7-31.)

Popis lektire i opširniji popis literature u kojem se navode i knjige i rasprave koje su se pojavile u međuvremenu studenti dobivaju svake nove akademske godine na početku semestra.

1. Michel de Certau, Invencija svakodnevice, Naklada MD, Zagreb, 2003.

2. David Šporer, Novi historizam: poetika kulture i ideologija drame, AGM, Zagreb, 2005.

3. Kako vidimo strane zemlje. Uvod u imagologiju, urednici: Davor Dukić, Zrinka Blažević, Lahorka Plejić Poje, Ivana Brković, Srednja Europa, Zagreb, 2009.

4. Davor Dukić, Sultanova djeca: predodžbe Turaka u hrvatskoj književnosti ranog novovjekovlja, Thema, Zadar, 2005.

5. Dunja Fališevac, Kaliopin vrt II: studije o poetičkim i ideološkim aspektima hrvatske epike, Književni krug, Split, 2003.

6. Nova kulturna historija, urednica Lynn Avery Hunt, Naklada Ljevak, Zagreb, 2001.

7. Raffaella Sarti, Živjeti u kući. Stanovanje, prehrana i odijevanje u novovjekovnoj Europi (1500.-1800.), Ibis grafika, Zagreb, 2006.

8. Milovan Tatarin, Povijest, prašina, istina: skeptički ogledi, Znanje, Zagreb, 2002.

9. Peter Burke, Junaci, nitkovi i lude: narodna kultura predindustrijske Evrope, Školska knjiga, Zagreb, 1991.

10. Carlo Ginzburg, Sir i crvi:  kozmos jednog mlinara iz 16. stoljeća, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1989.

11. Jacques Le Goff, Srednjovjekovni imaginarij: eseji, Antibarbarus, Zagreb, 1993.

Studentska anketa.