Slavonska književna kultura 18. stoljeća

Do Karlovačkoga mira 1699 – kad je oslobođena od Turaka – Slavonija nije imala nužnih preduvjeta za sustavniji književni razvoj. Tek od toga trenutka moglo je otpočeti opismenjavanje slavonskoga puka i razvijanja navike čitanja, a da je bila riječ o dugotrajnom i složenom procesu, svjedoči Adam Filipović, koji i na početku 19. stoljeća žali što Slavonci nerado idu u školu. Ključnu su ulogu u tom poslu odigrali isusovci i franjevci, koji su kroz cijelo stoljeće radili na iskorjenjivanju analfabetizma, a ujedno bili – uz svećenike i pokojega svjetovnjaka – pisci. Po funkcijama koje je obavljala, tipu čitatelja kojemu je bila namijenjena, prevlasti stiha, ne kao primarno literarnog medija s obzirom na prozu, ta je književnost ponajprije didaktična. To je kultura koja je asimilirala sve što je moglo poslužiti njezinoj dominantnoj utilitarnoj tendenciji, u kojoj je prevladavala vjerska knjiga, metrika i frazeologija folklorne književnosti imale važnu ulogu, pojavljivali se po podrijetlu stari žanrovi (prenje, moralitet), nastajala djela koja se opiru preciznijoj generičkoj klasifikaciji (Satir iliti divji čovik, Kućnik), a tradicionalne književne vrste kombinirale s modernijim retoričkim klišejima. Bila je to kultura aufklärunga u njegovoj specifičnoj varijanti, prosvjetiteljstvo koje nije isključivalo Boga i težilo strogo racionalističkom, ateističkom tumačenju svijeta, nego je ponajprije bilo usmjereno prema vjerskim i praktičnim zadaćama.

Kolegij je koncipiran zato da studenti bolje upoznaju književnu kulturu regije u kojoj žive, budući da se ona u književnim povijestima uglavnom oskudno obrađuje (osim kad je riječ o Matiji Antunu Relkoviću, Antunu Kanižliću i Matiji Petru Katančiću). Cilj je kolegija usustaviti spoznaje o relativno koherentnoj književnopovijesnoj cjelini, a da bi se studentima olakšala prohodnost kroz gradivo, ono je organizirano po jednostavnom kriteriju – žanrovskom

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• objasniti pojam »slavonska književnost«,
• opisati povijesno-sociološka obilježja slavonske književne kulture 18. stoljeća,
• diskutirati o književnim žanrovima,

analizirati reprezentativne predloške.

Syllabus:

1. Uvod u kolegij
2. Tvrđa kao arhitektonska cjelina i kulturno središte (obilazak Tvrđe)
3. In metropoli Slavoniae Essekini: pojam »slavonska književnost«, prostor, vrijeme, gradska središta (isusovci u Požegi, franjevci u Osijeku), tiskara Ivana Martina Divalta
4. Pučki kalendari
5. Prosvjetiteljsko-racionalistička djela u stihu
6. Stihovane ratne kronike
7. Hagiografski spjevovi
8. Nabožno-refleksivni spjevovi
9. Nabožna drama
10. Šaljiva i satirična djela u stihu
11. Fikcionalna i nefikcionalna proza
12. Evaluacija kolegija

predavanja, seminari i radionice, terenska nastava, mentorski rad, samostalni zadatci

Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

usmeno

U oblikovanju konačne ocjene uzima se u obzir ocjena iz usmenog ispita: 100% konačne ocjene čini ocjena iz usmenog ispita.

1. Tomo Matić, Prosvjetni i književni rad u Slavoniji prije Preporoda, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1945.
2. Stjepan Sršan, Slavonski pisci (1795–1830), Revija, 1, Osijek, 1988, str. 59–87.
3. Zoran Kravar, Barok u slavonskoj književnosti, u: Nakon godine MDC, Matica hrvatska Ogranak Dubrovnik, Dubrovnik, 1993, str. 126–160.

Na početku semestra svake nove akademske godine studenti dobivaju opširniji popis literature, u kojemu se navode knjige i rasprave koje su se u međuvremenu pojavile.

1. Tomo Matić, Kazalište u starom Osijeku, Građa za povijest književnosti hrvatske, XIII, Zagreb, 1938.
2. Tomo Matić, Jedna hrvatska školska drama iz Slavonije iz osamnaestoga vijeka, Građa za povijest književnosti hrvatske, 27, Zagreb, 1956, str. 87–119.
3. Krešimir Georgijević, Hrvatska književnost od XVI do XVIII stoljeća u sjevernoj Hrvatskoj i Bosni, Matica hrvatska, Zagreb, 1969.
4. Stanislav Marijanović, O proučavanju drame i kazališnog života u Slavoniji 18. stoljeća, Dani Hvarskog kazališta V, Čakavski sabor, Split, 1978, str. 374–399.
5. Nikola Batušić, Dramska struktura Ćevapovićeva Josipa, sina Jakoba Patriarke, u: Narav od fortune, August Cesarec – Matica hrvatska, Zagreb, 1991, str. 225–241.
6. Pavao Pavličić, Kamo pripada Reljkovićev Satir?; u: Vrijeme i djelo Matije Antuna Reljkovića, urednici Zbornika akademik Dragutin Tadijanović, prof. dr. Josip Vončina, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni rad Osijek, Osijek, 1991, str. 85–94.
7. Dunja Fališevac, Što je Reljkoviću Satir?, u: Vrijeme i djelo Matije Antuna Reljkovića, urednici Zbornika akademik Dragutin Tadijanović, prof. dr. Josip Vončina, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni rad Osijek, Osijek, 1991, str. 95–104. (Isto u: Kaliopin vrt, Književni krug, Split, str. 221–232)
8. Ključevi raja: hrvatski književni barok i slavonska književnost 18. stoljeća, priredila Julijana Matanović, Meandar, Zagreb, 1995.
9. Pavao Pavličić, Slavonska Judita i književna tradicija, u: Dani Hvarskog kazališta XXI (Hrvatska književnost 18. st. – Tematski i žanrovski aspekti), Književni krug, Split, 1995, str. 224–241.
10. Ivica Matičević, Recepcija dalmatinskih pisaca u slavonskoj književnosti XVIII. stoljeća: Josip Stojanović i Marko Marulić, Colloquia Maruliana, Split, V, 1996, str. 131–140.
11. Dunja Fališevac, Epika na razmeđu 18. i 19. stoljeća; Poetika i ideologija Krmpotićeva epa »Katarine II. i Jose II. put u Krim«, u: Kaliopin vrt, Književni krug, Split, str. 233–262, 263– 291.
12. Milovan Tatarin, Od svita odmetnici: rasprave o nabožnim temama u Slavoniji u 18. stoljeću, Književni krug, Split, 1997.
13. Milovan Tatarin, Zaboravljena Oliva: rasprave o hrvatskoj nabožnoj književnosti 18. stoljeća, Matica hrvatska, Zagreb, 1999.
14. Pavao Pavličić, Stih i strofa u Ćevapovićevu Josipu, sinu Jakoba patrijarke, u: Hrvatski dramski stih, Književni krug, Split, 2000, str. 69–93.
15. Matija Antun Relković i Slavonija 18. stoljeća (zbornik radova), Zagreb – Davor, 2000.
16. Davor Dukić, Poetike hrvatske epike 18. stoljeća, Književni krug, Split, 2002. (osobito str. 85–136)
17. Ennio Stipčević, Tomiković, Metastasio: uz početke hrvatske libretistike, u: Krležini dani u Osijeku 2002. (Žanrovi u hrvatskoj dramskoj književnosti i struke u hrvatskom kazalištu), priredio Branko Hećimović, Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta – Zagreb, Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, Pedagoški fakultet, Osijek, Zagreb – Osijek, 2003, str. 68–74.
18. Dunja Fališevac, Demokratizacija i sekularizacija hrvatske književne kulture: počeci svjetovne proze, u: Kaliopin vrt II, Književni krug, Split, 2003, str. 147–172.
19. Zlata Šundalić, Studenac nebeski: molitvenici u hrvatskoj književnosti od 16. do kraja 18. stoljeća (s posebnim osvrtom na Antuna Kanižlića), Književni krug, Split, 2003.
20. Helena Sablić Tomić – Goran Rem, Slavonski tekst hrvatske književnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 2003.
21. Stanislav Marijanović, Iznovljavanja: povratak zavičajnicima drugi, Ogranak Matice hrvatske Osijek, Osijek, 2005.
22. Zlata Šundalić, Kroz slavonske libarice, Ogranak Matice hrvatske Osijek, Osijek, 2005.
23. Milovan Tatarin, Ljubavi nebeske, ljubavi zemaljske, Disput, Zagreb, 2007.
24. Cvijeta Pavlović, Metastasio i Tomiković između sjećanja i zaborava, Dani Hvarskoga kazališta 37, Zagreb – Split, 2011, str. 108–134.

Studentska anketa