Studij | Godina |
Semestar |
Status |
---|---|---|---|
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij) | 2.g. |
ljetni |
izborni |
Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
---|---|---|---|---|
Tatarin, Milovan | 15 |
0 |
15 |
Premda je žena u razdoblju renesanse bila važna tema lirskih ljubavnih sastavaka, u kojima je opjevavana kao utjelovljenje božanske ljepote (donna angelus), u stvarnosti je njezin položaj bio drukčiji: od nje se tražilo da bude skromna, pobožna i šutljiva, izravnoga utjecaja u poslovima javnoga života nije imala, njezin je glavni prostor bio kuća, obitelj i odgajanje djece. Život joj je bio bitno određen strogim pravilima dubrovačkoga patrilinearizma i ženidbene endogamije, pa je vlastelinkama bilo ili udati se ili otići u samostan, a i te su odluke pripadale očevima, braći ili tutorima. Povijest međutim bilježi primjere ženâ koje su imale svoju renesansu: bile su obrazovane i bavile su se književnim radom. Riječ je o Cvijeti Zuzorić, sestrama Speranzi i Giuliji Bona (Bunić), Margareti Menčetić, zatim Anici Bošković, Mariji Betteri Dimitrović, Benedikti Gradić i Lukreciji Bogašinović. Cilj je kolegija dvojak: s jedne strane upoznati studente s položajem žene u dubrovačkom društvu ranoga novovjekovlja, s druge pak strane s književnim radom dubrovačkih pjesnikinja.
Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:
Syllabus:
predavanja, seminari i radionice, mentorski rad
Nastavna aktivnost | Aktivnost studenta | Ishod učenja | Metoda procjene | |
---|---|---|---|---|
predavanje |
|
objasniti kakav je bio položaj žene u literaturi, a kakav u stvarnosti | usmeni | |
predavanje rad na tekstu mentorske konzultacije |
|
usporediti tematsko-motivska, stilska, žanrovska i poetička obilježja djelâ dubrovačkih pjesnikinja s djelima onodobnih pjesnika te uočiti sličnosti i razlike | usmeni, esej | |
rad na tekstu mentorske konzultacije |
prikupljanje podataka na zadanu temu, istraživanje, čitanje, razmišljanje, pisanje, govorenje (usmeno izlaganje |
|
esej | |
mentorske konzultacije |
|
sintetizirati znanja o životu žene u ranonovovjekovnom Dubrovniku | esej |
Aktivnost u nastavi, Pohađanje nastave, Seminarski rad
Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
---|---|---|
Aktivnost u nastavi | 0,7 | 1% |
Pohađanje nastave | 0,8 | 0% |
Seminarski rad | 1,5 | 2% |
U oblikovanju konačne ocjene uzima se u obzir ocjena iz seminarskog rada: 100% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog rada.
Lektira:
Cvijeta Zuzorić (1552–1648)
Speranza (r. oko 1536 – ?) i Giulia (r. oko 1540 – ?) Bona
Marija Bettera Dimitrović (1671–1765)
Lukrecija Bogašinović (1710–1784)
Anica Bošković (1714–1804)