Marginalne društvene skupine u 19. stoljeću

 

Naziv kolegija:
Marginalne društvene skupine u 19. stoljeću
Šifra ISVU:
228760
Šifra MOZVAG:
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA POVIJEST

Studij
Godina
Semestar
Status
POVIJEST - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer)
1.g.
ljetni
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Josipović Batorek, Slađana
0
0
0
Pejić, Luka
30
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznati studente s položajem marginalnih skupina u kontekstu industrijalizacije, razvoja građanskog društva te pojave novih represivnih praksi. Odabrani fenomeni bit će sociohistorijski i komparativno razmotreni, uzimajući u obzir zbivanja s područja Hrvatske, ostatka Europe te Sjeverne Amerike tijekom „dugog“ 19. stoljeća.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • objasniti korelaciju između društveno-političkog i ekonomskog konteksta određenih zemalja u 19. stoljeću te položaja pojedinih marginalnih skupina (migranti, radnici, žene, robovi, Romi, Židovi, prosjaci itd.)
  • opisati modalitete moderniziranog represivnog djelovanja industrijskog društva kasnog 19. stoljeća
  • vrednovati ključne sociohistorijske izvore i literaturu o pitanjima obuhvaćenima kolegijem
  • analizirati dominantne diskurse i „režime istine“ 19. stoljeća po pitanju marginalnih društvenih skupina
  • izložiti činjenice o položaju pojedinih marginalnih skupina u Hrvatskoj i svijetu u 19. stoljeću
  • primijeniti stečena znanja pri izradi stručnih radova iz društvene povijesti

Sadržaj predmeta:

Osnove historije odozdo (history from below), dominantni znanstveni diskursi o marginalnim skupinama tijekom 19. stoljeća, kriminalitet i novi oblici kažnjavanja zločinaca, fenomen socijalnog banditizma, radništvo, migranti i lutajući agitatori, percepcija Roma, Židovi i antisemitizam 19. stoljeća, robovi i trgovina ljudima, položaj žena i pitanje ženske emancipacije, odnos prema skitnicama, prosjacima i beskućnicima, život prostitutki i regulacija seksualnih djelatnosti, tretman mentalno oboljelih.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, obrazovanje na daljinu, samostalni zadatci, ostalo

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4 Metoda procjene
predavanje,
heuristički razgovor,
rasprava,
seminarsko izlaganje
usmjereno slušanje,
uspoređivanje primjera i zaključivanje,
samostalna analiza literature,
sudjelovanje u raspravi
objasniti korelaciju između društveno-političkog i ekonomskog konteksta određenih zemalja u 19. stoljeću te položaja pojedinih marginalnih skupina (migranti, radnici, žene, robovi, Romi, Židovi, prosjaci itd.) aktivnost na nastavi,
seminar,
kolokviji
predavanje,
heuristički razgovor,
rasprava,
seminarsko izlaganje
usmjereno slušanje,
samostalna analiza literature,
sudjelovanje u raspravi
opisati modalitete moderniziranog represivnog djelovanja industrijskog društva kasnog 19. stoljeća aktivnost na nastavi,
seminar,
kolokviji
rad na tekstu,
rasprava,
upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature i izvora,
seminarsko izlaganje
samostalna analiza izvora i literature,
sudjelovanje u raspravi
vrednovati ključne sociohistorijske izvore i literaturu o pitanjima obuhvaćenima kolegijem aktivnost na nastavi,
seminar
predavanje,
analiza primjera,
rasprava,
seminarsko izlaganje
usmjereno slušanje,
samostalna analiza izvora i literature,
sudjelovanje u raspravi
analizirati dominantne diskurse i „režime istine“ 19. stoljeća po pitanju marginalnih društvenih skupina aktivnost na nastavi,
seminar,
kolokviji
predavanje,
heuristički razgovor,
rasprava,
seminarsko izlaganje
usmjereno slušanje,
samostalna analiza literature,
sudjelovanje u raspravi
 
izložiti činjenice o položaju pojedinih marginalnih skupina u Hrvatskoj i svijetu u 19. stoljeću aktivnost na nastavi,
seminar,
kolokviji
predavanje,
heuristički razgovor,
rasprava,
seminarsko izlaganje
 
samostalna analiza literature,
uspoređivanje primjera i zaključivanje,
sudjelovanje u raspravi,
izrada eseja
 
primijeniti stečena znanja pri izradi stručnih radova iz društvene povijesti seminar

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pisani ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,38 0%
Pisani ispit 0,95 0%
Pohađanje nastave 1,1 0%
Seminarski rad 0,57 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Studenti iz svakog pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije.

Udio pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS skalom ocjenjivanja su sljedeći:

- aktivnost u nastavi 20%

- seminarski rad 30%

- pisani ispit 50%

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

 

 

Obavezna literatura:

  1. Philipp Blom, Vrtoglave godine: Europa, 1900.-1914. (Zaprešić: Fraktura, 2015) (odabrana poglavlja)
  2. Enrico Cravetto (ur.), Povijest. 14. Industrijalizacija i nacionalne revolucije (1848. – 1871.) (Zagreb: Europapress holding, 2008) (odabrana poglavlja)
  3. Enricco Cravetto (ur.), Povijest. 15. Kolonijalna carstva i imperijalizam (1871. – 1914.) (Zagreb: Europapress holding, 2008) (odabrana poglavlja)
  4. Mitchel P. Roth, Oko za oko. Globalna povijest zločina i kazne (Zagreb: TIM press, 2016) (odabrana poglavlja)
  5. Howard Zinn, Narodna povijest Sjedinjenih Američkih Država: 1492. – danas (Zagreb: V.B.Z., 2012) (odabrana poglavlja)

Dopunska literatura:

1. Georges Bensoussan, Europska strast za genocidom. Povijest genocidnih ideja i djela (Zagreb: TIM Press, 2010)
2. Asa Briggs, Društvena povijest Engleske (Zagreb: Barbat, 2003)
3. Melissa Hope Ditmore (ur.), Encyclopedia of Prostitution and Sex Work, vol. 1 i 2 (Westport, Connecticut: Greenwood Press, 2006)
4. Amir Duranović (ur.), Na margini povijesti (Sarajevo: Udruženje za modernu historiju, 2018)
5. Michel Foucault, Nadzor i kazna. Rađanje zatvora (Zagreb: Fakultet političkih znanosti, 1994)
6. Michel Foucault, Istorija ludila u doba klasicizma (Novi Sad: Mediterran Publishing, 2013)
7. David Garland, Punishment and Modern Society: A Study in Social Theory (Chicago: Clarendon Press, 1990)
8. Bronisław Geremek, Istorija siromaštva (Beograd: Karpos, 2015)
9. Eric Hobsbawm, Bandits (London: Abacus, 2001)
10. Eric Hobsbawm, Kraj kulture. Kultura i društvo u XX. veku (Beograd: Arhipelag, 2014)
11. Michael Ignatieff, A Just Measure of Pain: The Penitentiary in the Industrial Revolution, 1750–1850 (New York: Pantheon Books, 1978)
12. Iskra Iveljić, Banska Hrvatska i Vojna krajina od prosvijećenog apsolutizma do 1848. godine (Zagreb: Leykam international, 2010)
13. Eric A. Johnson, Urbanization and Crime: Germany 1871-1914 (Cambridge: Cambridge University Press, 2002)
14. Jean-Pierre Liegois, Romi u Europi (Zagreb: Ibis grafika, 2009)
15. Robert Muchembled, Istorija nasilja. Od kraja srednjeg veka do danas (Novi Sad: Akademska knjiga, 2015)
16. Luka Pejić, Historija klasičnog anarhizma u Hrvatskoj - fragmenti subverzije (Zagreb: DAF, 2016)
17. Ana Rajković, Dugi ženski marš. Položaj radnica i ženski aktivizam u Hrvatskoj između dvaju svjetskih ratova (Zagreb: DAF, 2020)
18. Gordan Ravančić (ur.), Our Daily Crime. Collection of Studies (Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2014)
19. Peter N. Stearns (ur.), Encyclopedia of European Social History. From 1350 to 2000 (New York: Charles Scribner's Sons, 2001)
20. Danijel Vojak, Romi u Prvome svjetskom ratu u Hrvatskoj 1914. – 1918. (Zagreb: Romsko nacionalno vijeće, 2015)

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta. Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.

Ostale informacije: