Studij | Godina |
Semestar |
Status |
---|---|---|---|
POVIJEST - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer) | 1.g. |
zimski |
izborni |
Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
---|---|---|---|---|
Josipović Batorek, Slađana | 0 |
0 |
0 |
|
Pejić, Luka | 30 |
0 |
15 |
Upoznati studente s položajem marginalnih skupina u kontekstu industrijalizacije, razvoja građanskog društva te pojave novih represivnih praksi. Odabrani fenomeni bit će sociohistorijski i komparativno razmotreni, uzimajući u obzir zbivanja s područja Hrvatske, ostatka Europe te Sjeverne Amerike tijekom „dugog“ 19. stoljeća.
Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:
Osnove historije odozdo (history from below), dominantni znanstveni diskursi o marginalnim skupinama tijekom 19. stoljeća, kriminalitet i novi oblici kažnjavanja zločinaca, fenomen socijalnog banditizma, radništvo, migranti i lutajući agitatori, percepcija Roma, Židovi i antisemitizam 19. stoljeća, robovi i trgovina ljudima, položaj žena i pitanje ženske emancipacije, odnos prema skitnicama, prosjacima i beskućnicima, život prostitutki i regulacija seksualnih djelatnosti, tretman mentalno oboljelih.
predavanja, seminari i radionice, obrazovanje na daljinu, samostalni zadatci, ostalo
2. 1. Nastavna aktivnost | 2. 2. Aktivnost studenta | 2. 3. Ishod učenja | 2. 4 Metoda procjene |
predavanje, heuristički razgovor, rasprava, seminarsko izlaganje |
usmjereno slušanje, uspoređivanje primjera i zaključivanje, samostalna analiza literature, sudjelovanje u raspravi |
objasniti korelaciju između društveno-političkog i ekonomskog konteksta određenih zemalja u 19. stoljeću te položaja pojedinih marginalnih skupina (migranti, radnici, žene, robovi, Romi, Židovi, prosjaci itd.) | aktivnost na nastavi, seminar, kolokviji |
predavanje, heuristički razgovor, rasprava, seminarsko izlaganje |
usmjereno slušanje, samostalna analiza literature, sudjelovanje u raspravi |
opisati modalitete moderniziranog represivnog djelovanja industrijskog društva kasnog 19. stoljeća | aktivnost na nastavi, seminar, kolokviji |
rad na tekstu, rasprava, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature i izvora, seminarsko izlaganje |
samostalna analiza izvora i literature, sudjelovanje u raspravi |
vrednovati ključne sociohistorijske izvore i literaturu o pitanjima obuhvaćenima kolegijem | aktivnost na nastavi, seminar |
predavanje, analiza primjera, rasprava, seminarsko izlaganje |
usmjereno slušanje, samostalna analiza izvora i literature, sudjelovanje u raspravi |
analizirati dominantne diskurse i „režime istine“ 19. stoljeća po pitanju marginalnih društvenih skupina | aktivnost na nastavi, seminar, kolokviji |
predavanje, heuristički razgovor, rasprava, seminarsko izlaganje |
usmjereno slušanje, samostalna analiza literature, sudjelovanje u raspravi |
izložiti činjenice o položaju pojedinih marginalnih skupina u Hrvatskoj i svijetu u 19. stoljeću | aktivnost na nastavi, seminar, kolokviji |
predavanje, heuristički razgovor, rasprava, seminarsko izlaganje |
samostalna analiza literature, uspoređivanje primjera i zaključivanje, sudjelovanje u raspravi, izrada eseja |
primijeniti stečena znanja pri izradi stručnih radova iz društvene povijesti | seminar |
Aktivnost u nastavi, Pisani ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad
Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
---|---|---|
Aktivnost u nastavi | 0,38 | 0% |
Pisani ispit | 0,95 | 0% |
Pohađanje nastave | 1,1 | 0% |
Seminarski rad | 0,57 | 0% |
Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Studenti iz svakog pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije.
Udio pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS skalom ocjenjivanja su sljedeći:
- aktivnost u nastavi 20%
- seminarski rad 30%
- pisani ispit 50%
1. Philipp Blom, Vrtoglave godine: Europa, 1900.-1914. (Zaprešić: Fraktura, 2015) (odabrana poglavlja)
2. Enrico Cravetto (ur.), Povijest. 14. Industrijalizacija i nacionalne revolucije (1848. – 1871.) (Zagreb: Europapress holding, 2008) (odabrana poglavlja)
3. Enrico Cravetto (ur.), Povijest. 15. Kolonijalna carstva i imperijalizam (1871. – 1914.) (Zagreb: Europapress holding, 2008) (odabrana poglavlja)
4. Mitchel P. Roth, Oko za oko. Globalna povijest zločina i kazne (Zagreb: TIM press, 2016) (odabrana poglavlja)
5. Howard Zinn, Narodna povijest Sjedinjenih Američkih Država: 1492. – danas (Zagreb: V.B.Z., 2012) (odabrana poglavlja)
1. Georges Bensoussan, Europska strast za genocidom. Povijest genocidnih ideja i djela (Zagreb: TIM Press, 2010
2. Asa Briggs, Društvena povijest Engleske (Zagreb: Barbat, 2003)
3. Melissa Hope Ditmore (ur.), Encyclopedia of Prostitution and Sex Work, vol. 1 i 2 (Westport, Connecticut: Greenwood Press, 2006)
4. Vinko Drača, „Nije špital nego škola gdje se pamet uči – štićenici Kraljevskog i zemaljskog Zavoda za umobolne u Stenjevcu“, Historijski zbornik, vol. 72, br. 2, 2019., 267-290.
5. Amir Duranović (ur.), Na margini povijesti (Sarajevo: Udruženje za modernu historiju, 2018)
6. Michel Foucault, Nadzor i kazna. Rađanje zatvora (Zagreb: Fakultet političkih znanosti, 1994)
7. David Garland, Punishment and Modern Society: A Study in Social Theory (Chicago: Clarendon Press, 1990)
8. Bronisław Geremek, Istorija siromaštva (Beograd: Karpos, 2015)
9. Ivo Goldstein, Antisemitizam u Hrvatskoj od srednjega vijeka do danas (Zagreb: Fraktura, 2022)
10. Eric Hobsbawm, Banditi (Zagreb: Naklada Ljevak, 2023)
11. Eric Hobsbawm, Kraj kulture. Kultura i društvo u XX. veku (Beograd: Arhipelag, 2014)
12. Michael Ignatieff, A Just Measure of Pain: The Penitentiary in the Industrial Revolution, 1750–1850 (New York: Pantheon Books, 1978)
13. Iskra Iveljić, Banska Hrvatska i Vojna krajina od prosvijećenog apsolutizma do 1848. godine (Zagreb: Leykam international, 2010)
14. Eric A. Johnson, Urbanization and Crime: Germany 1871-1914 (Cambridge: Cambridge University Press, 2002)
15. Jean-Pierre Liegois, Romi u Europi (Zagreb: Ibis grafika, 2009)
16. Robert Muchembled, Istorija nasilja. Od kraja srednjeg veka do danas (Novi Sad: Akademska knjiga, 2015)
17. Luka Pejić, „Pregled prvih radničkih borbi na području Hrvatske (1869. – 1914.)“, u: Maroje Višić, Miroslav Artić (ur.), Sindikati između rada i kapitala (Zagreb: Durieux, 2022)
18. Ana Rajković, Dugi ženski marš. Položaj radnica i ženski aktivizam u Hrvatskoj između dvaju svjetskih ratova (Zagreb: DAF, 2020)
19. Peter N. Stearns (ur.), Encyclopedia of European Social History. From 1350 to 2000 (New York: Charles Scribner's Sons, 2001)
20. Danijel Vojak, Romi u Prvome svjetskom ratu u Hrvatskoj 1914. – 1918. (Zagreb: Romsko nacionalno vijeće, 2015)
Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta. Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.