Mediji i društvo

 

Naziv kolegija:
Mediji i društvo
Šifra ISVU:
229119
Šifra MOZVAG:
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
KATEDRA ZA SOCIOLOGIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
SOCIOLOGIJA - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer)
2.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Đukić, Marina
30
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Osnovni cilj kolegija je upoznati studente s osnovnim teorijskim pristupima u okviru medijski studija. Obzirom da se društvo organizira i sporazumijeva kroz medije posebno će se razjasniti društvena uloga masovnog komuniciranja i masovnih medija s naglaskom na koncept medijske reprezentacije stvarnosti.

Povijesni uvid u razvojne etape i specifičnosti pojedinih tipova medija i medijskih sektora studentima će osigurati neophodnu podlogu za razumijevanje institucija koje proizvode i objavljuju medijske tekstove kao i kritičko promišljanje o njima. Uz upoznavanje s osnovnim komunikološkim teorijama i konceptima, jedan od ciljeva kolegija je osposobiti studente za kritičko promišljanje i analizu suvremenih medijskih trendova. 

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  1. Identificirati i protumačiti osnovne karakteristike masovnog komuniciranja i društvene uloge masovnih medija
  2. Opisati i objasniti svojstva, načine razvoja i specifičnosti pojedinih medijskih sektora (novine, radio, televizija, Internet)
  3. Analizirati odnos medija i civilnog društva s posebnim fokusom na razvoj trećeg sektora (mediji zajednici i/ili neprofitni sektor)
  4. Ustanoviti specifičnosti etike komuniciranja u tradicionalnim i novim medijima, mehanizme regulacije i samoregulacije
  5. Razlikovati osnovne elemente medijske teorije i samostalno povezati s načinima i logikom funkcioniranja masovnih medija u određenim društvenim kontekstima
  6. Samostalno analizirati i kritički sagledati osnovne medijske i novinarske trendove

Sadržaj predmeta:

  1. Društvena uloga masovnih komunikacija i medija
  2. Osnovna svojstva, razvojne etape i specifičnosti masovnih medija (novine, radio, televizija i Internet) u njihovom društvenom kontekstu
    • Osnove novinarske etape: 1. objektivno novinarstvo; 2. senzacionalističko (žuto) novinarstvo; 3. istraživačko novinarstvo
    • Vijesti i popularno novinarstvo
    • Radio i televizija
  3. Mediji, civilno društvo i razvoj trećeg medijskog sektora
  4. Pitanje etičnosti u medijima
  5. Osnovne komunikacijske teorije
    • Teorija o dvo-stupanjskom tijeku masovnog komuniciranja
    • Teorija o upotrebi medija za zadovoljavanje potreba
    • Difuzija inovacija i teorija kultivacije
    • Teorija medijske agende
    • Teorija uokvirivanja (framing i priming)
  6. Suvremeni medijski trendovi
    • Mediji u globalizacijskim tokovima
    • Komercijalizacija medijskog sadržaja
    • Kriza novinarstva i posljedice

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, ostalo

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna metoda 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4 Metoda procjene
Pohađanje nastave Prisustvovanje na nastavi 1-6 evidencija
Aktivnost u nastavi Analiza zadanog teksta i aktivno sudjelovanje u raspravi 3,4,6 aktivnost na nastavi
evidencija
Seminarski rad istraživanje izabrane teme, odabir metodologije, proučavanje literature, demonstracija i prezentacija rada 3-6 aktivnost na nastavi
Pismeni ispit Demonstracija usvojenog gradiva - odgovori esejskog tipa 1-6 aktivnost na nastavi
esej
Usmeni ispit Demonstracija usvojenog gradiva 1-6 aktivnost na nastavi
 
 

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,3 0%
Pismeni ispit 1,5 0%
Pohađanje nastave 0,15 0%
Seminarski rad 0,9 0%
Usmeni ispit 0,15 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene za studente uzimaju se u obzir prisustvovanje nastavi i praćenje nastave (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje) samostalni radni zadatci  i provjeravanje znanja (parcijalni ispiti) ili završni pismeni/usmeni ispit. Izlazak na parcijalne ispite nije obvezan, kao što ni izlazak na završni ispit nije obvezan ako student položi  oba parcijalna ispita/kolokvija.

Primjer izračunavanja ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene za studente uzimaju se u obzir prisustvovanje nastavi i praćenje nastave (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje) samostalni radni zadatci  i provjeravanje znanja (parcijalni ispiti) ili završni pismeni/usmeni ispit. Izlazak na parcijalne ispite nije obvezan, kao što ni izlazak na završni ispit nije obvezan ako student položi  oba parcijalna ispita/kolokvija.

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu bit će provedeno prema sljedećoj internoj bodovnoj kvantifikatorskoj shemi (ukupno 100 bodova):

 

  1. pohađanje nastave: 5 bodova;
  2. aktivnost u nastavi: 10 bodova;
  3. pismeni ispit: 50 bodova;
  4. usmeni ispit: 5 bodova
  5. seminarski rad: 30 bodova.

 

Pohađanje nastave:

Svaki školski sat pohađanje nastave nosi određene bodove, a ukupno student može ostvariti 5 bodova.

Aktivnost na nastavi:

Aktivnost na nastavi podrazumijevat će sudjelovanje u nastavi (postavljanjem pitanja i odgovaranjem na njih), sudjelovanje u provjerama znanja na temelju zadanih tekstova koji će se analizirati na satu, kao i konzultacije s nastavnikom. na ovaj je način moguće steći najviše 10 bodova.

 

Pismeni ispit:

 

Pismenim ispitom u trajanju od 60 minuta student može ostvariti najviše 50 bodova.

 

Seminarski rad:

Seminarski rad radi se grupno, a tema se bira u konzultaciji s nastavnikom koji upućuje i na odgovarajuću literaturu. Radom stječe znanje samostalnog pisanja rada na temelju istraživanja koja uključuju primjenu kvantitativnih i kvalitativnih metoda. Seminarski se radovi prezentiraju na seminarskoj nastavi. Na ovaj se način može ostvariti najviše 30 bodova iz seminarskog rada.

Konačna ocjena:

Konačna ocjena bit će formirana na temelju zbroja bodova ostvarenih na aktivnostima tijekom nastave, zadaćama te pismenom ispitu.

Maksimalan broj bodova kojeg će student moći postići u ovom kolegiju iznosit će 100 bodova. Konačna ocjena bit će izračunata prema sljedećoj kriterijskoj tablici, unutar koje će biti pripremljena distribucija prolaznih ocjena u odnosu na broj bodova, u skladu s normalnom (Gaussovom) raspodjelom:

  • 0,00 – 50,00 bodova: nedovoljan (1);
  • 50,01 – 58,00 bodova: dovoljan (2);
  • 58,01 – 75,00 bodova: dobar (3);
  • 75,01 – 92,00 bodova: vrlo dobar (4);
  • 92,01 – 100,00 bodova: izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezani redovito pohađati nastavu (do 30% nastavnih sati izostanka), pripremiti za nastavni sat analizu zadanoga teksta, aktivno sudjelovati u raspravama na zadanu temu, samostalno rješavati seminarske zadatke.

 

 

Obavezna literatura:

  • Malović, S. i dr. (2014) Masovno komuniciranje, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb
  • Kunczik,M., Zipfel, A. (2006) Uvod u znanost o medijima i komunikologiju, Zaklada Friedrich Ebert, Zagreb
  • Peruško, Z.. (2008) Mediji, kultura i civilno društvo. Jesenski &Turk, Zagreb Price, S. (1998) Izučavanje medija, Clio, Beograd

Dopunska literatura:

  • Malović, S. (2007) Mediji i društvo, Sveučilišna knjižara, Zagreb
  • Bešker, I. (2004) Istraživačko novinarstvo, Hrvatsko novinarsko društvo, Zagreb
  • Bauer, T. (2007) Mediji za otvoreno društvo, Sveučilišna knjižara, Zagreb
  • Car, V., Matović, M. (ur.) (2017) Mediji, novinarstvo i ljudska prava, Fakultet političkih znanosti, Zagreb
  • Esquenazi, J.P. (2010) Televizijske serije, Clio, Beograd
  • Craug, R. (2005) Online novinarstvo, Clio, Beograd
  • Gozzini, G. (2001) Istorija novinarstva, Clio Beograd

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta

Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta

Ostale informacije:

  1.  Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu

Naslov

Broj primjeraka

Broj studenata

Malović, S. i dr. (2014) Masovno komuniciranje, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb

1

30

Peruško, Z.. (2008) Mediji, kultura i civilno društvo. Jesenski &Turk, Zagreb

1

30

Price, S. (1998) Izučavanje medija, Clio, Beograd

1

30

Kunczik,M., Zipfel, A. (2006) Uvod u znanost o medijima i komunikologiju, Zaklada Friedrich Ebert, Zagreb

PDF

30