Semiotika glagoljskog pisma

Uputiti studente u osnovne teorijske postavke semiotike – znanosti o znakovima i simbolima i gramatologije – opće teorije pisma..

Predstaviti studentima povijest i razvoj glagoljice, fonetskoga pisma koje je postalo u 9. stoljeću, a aktivno se koristilo na hrvatskom nacionalnom prostoru do 19. stoljeća.

Rasvijetliti postupke transformiranja i preosmišljavanja uloge glagoljice u suvremenim umjetnostima.

Ukazati na važnost interdiciplinarnoga pristupa u izučavanju glagoljskoga pisma.

Predstaviti najvažnije teorije o postanku i podrijetlu glagoljice i njihove predstavnike.

Raščlaniti tripartitivnu prirodu glagoljskih pismena i  filozofsko-simbolični pristup njihovu tumačenju.

Ukazati studentima na važnost otvorenoga i kreativnoga samostalnog i timskog rada.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• razlikovati teorije o postanku i podrijetlu glagoljice i njihove temeljne predstavnike
• objasniti osnovne teorijske postavke semiotike
• analizirati glagoljski pismovni sustav prema postavkama semiotike
• prepoznati filozofsko-simbolične postavke u osnovi tripartitivnih glagoljskih znakova
• slijediti interdisciplinaran pristup u analizi glagoljskoga pisma (pismovna znanost – književna znanost – filozofija – teologija – likovnost – astrologija – matematika/geometrija – povijest – moda – glazbena umjetnost – filmska umjetnost i dr.)
• iskazati otvorenost i odgovornost u samostalnom i timskom radu

Glagoljsko se pismo promatra kao originalni sustav pismena koja je sastavio Konstantin-Ćiril u 9. stoljeću za staroslavenski jezik, tj. iz perspektive endogenih polazišta o postanku i podrijetlu glagoljice. U skladu s tim, u fokusu su promatranja vodeće teorije u okviru endogenih polazišta: finskoga slavista Georga Černohvostova koji se pokušao uživjeti u Konstantinov način razmišljanja (teorija usustavljena sredinom 20. st.); on sustav glagoljskih slova zasniva na trima temeljnim kršćanskim simbolima: križu (simbolu Isusa Krista, njegove muke, smrti i otkupljenja, kršćanstva općenito), krugu (simbolu vječnosti, Božje savršenosti), trokutu (istostranični trokut – simbol Sv. Trojstva i cjeline sastavljene od triju jednakih dijelova); bugarskoga slavista V. Jončeva koji je oko svakoga slova opisao kružnicu i predočio mrežu u koju se može upisati svako glagoljsko slovo. Tu mrežu čini opisana kružnica koju četiri dijametra dijele na osam jednakih dijelova, a svako je slovo samo neki dio predstavljenog modela i svaki takav dio može se poistovjetiti s kružnim isječcima. Jončevljevo razmišljanje postalo je polazištem za daljnja istraživanja koja također ulaze u fokus promatranja ovoga predmeta, posebice kada je riječ o hrvatskim filolozima i njihovim teorijama (Slavomir Sambunjak, Josipa Bratulić, Marice Čunčić) te likovnim umjetnicima (Frane Paro). Kako bi se osigurao odgovarajući kontekst proučavanja, endogena se polazišta odmjeravaju o (prvenstveno) egzogeno-endogena (autor glagoljice se ugledao u druga pisma, ali postoje i elementi glagoljične strukture koji se ponavljaju) najznačajniji predstavnici kojih su Thorvi Eckhardt i Josip Hamm, te u određenoj mjeri o egzogena polazišta (za svaki se glagoljični grafem traži uzor u nekom drugom grafijskom sustavu) predstavnici kojih su Isac Taylor, Vatroslav Jagić, V. Vondrak, R. Nahtigal i dr.

Tumačenju se glagoljskoga pismovnoga sustava, a preko glagoljskih slova koji su tripartitivni znakovi (lik, broj, ime), pristupa u okviru temeljnih postavki semiotičke znanosti. Razlažu se veze označenoga i označitelja, stupanj motiviranosti i proizvoljnosti izraza i sadržaja svakog glagoljskog slova. U tom se smislu prirodi glagoljskoga pisma pristupa i s pozicija filozofije i simbolike, ali i drugih znanosti (matematike, geometrije, antroplogije, književne, likovne, glazbene, filmske i drugih umjetnosti itd.)

Uspostavlja se odnos prema likovnome izričaju (matematičko-geometrijska kombinatorika) te filozofsko-teološkoj matrici na kojoj je usustavljeno glagoljsko pismo. Posebice se promatra simbolička vrijednost svakog pojedinog pismena pri čemu do izražaja dolazi odnos naziva slovâ i njihovih brojčanih vrijednosti raspoređenih u jedinice, desetice i stotice (simboličko-mistična analiza). Glagoljica se promatra i kao sredstvo/tema umjetničkoga izričaja (književnost, slikarstvo, kiparstvo itd.).

SYLLABUS:

1.P: Uvodno predstavljanje kolegija. Obveze studenata

S: Suvremeni hrvatski predstavnici endogenih teorija o postanku glagoljice

2.P:Pismo u užem i širem smislu. Filozofski i magijsko-mitološki predznaci pisma. Praoblici i praznačenja upisana u silabarije i prva fonetska pisma.

   S: O vezama znanosti i duhovnosti, glagoljica kao stilem

3. P: Uvod u semiotiku.

    S: Tripartacija paleografije i tripartitivnost glagoljskih pismena/znakova.

4. P: Endogene teorije o postanku i podrijetlu glagoljice. Najpoznatiji predstavnici. Prinosi Vasila i Olge Jončev tumačenju postanka glagoljice. Projektno polje, figurata modul, mandala, rozeta.

     S: Roman AZ Jasne Horvat (metodički postupak - kviz Tko želi biti milijunaš)

5. P: Glagoljica kao "potonulo kulturno dobro". Prekodiranje glagoljičnoga pisma u umjetnički kod. Glagoljica u dijalogu s književnošću, slikarstvom, kiparstvom, (eksperimentalnim) filomom, plesom, arhitekturom i glazbom

S: Portretiranje znamenitih paleoslavista (Josip Hamm, Josip Bratulić, Stjepan Damjanović, Radoslav Katičić, Anica Nazor, Marica Čunčić, Marko Japundžić). Metodički postupak - "Tko sam" (igra asocijacija)

Javna izlaganja kolokvijalnih tema studenata

6. P: Glagoljsko pismo kao jezični znak

    S: Glagoljica – tajna veza s astrologijom i numerologijom

7. P: Glagoljični grafemi kao sastavnice poruke koju odašilju: Ja koji znam slova govorim da je dobro živjeti na zemlji

    S: Frane Paro, Četiri glasnika radosne vijesti Konstantina Filozofa (metodički postupak - debata)

8. P: Grčka filozofija u podtekstu glagoljskog pisma

    S: Glagoljska slova kao brojevi  - značenja i simblika

9. P: Kršćanska simbolika u glagoljskim slovima (tetramorfi – atributi četiriju evanđelista kao inspiracijsko prapočelo glagoljice)

    S: Nova promišljanja o postanku glagoljice

10. P: Glagoljica i ćirilometodska baština u suvremenoj hrvatskoj književnosti

      S: Lingovstilistička analiza na primjeru zbirke pjesama Slavka Jendrička Svečanost   glagoljice

11. P: Interdisciplinarni način učenja i promidžba glagoljskog pisma danas

      S: “Semiotički marketing” Konstantina Ćirila

12. P: Prekodiranje glagoljice u umjetnočki kod I

      S: Glagoljica u likovnoj, glazbenoj i plesnoj umjetnosti

13.  P: Prekodiranje glagoljice u umjetnočki kod II

       S: Glagoljica i (ekperimentalni) film

14.  P: Prekodiranje glagoljice u umjetnočki kod III

       S: Glagoljica i dramska umjetnost, kazališna predstava

15.  P: O induktivnom i deduktivnom pistupu tumačenju postanka i prirode glagoljskog pisma – sinteza

       S: Glagoljsko pismo prema projektnom polju (figurate modul) I glagoljsko pismo prema simbolici slova imenske formule za Drugu Božansku Osobu – sinteza

predavanja, seminari i radionice, multimedija i mreža, samostalni zadatci

Aktivnost u nastavi, Istraživanje, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz KP-a (kolokvijalno izlaganje: prezentacijski dio), ocjena iz aktivnosti u nastavi (zadaci izvedbe), istraživanja (istraživački dio kolokvijalnog izlaganja) i ocjena iz završnog usmenog ispita: 30% konačne ocjene čini ocjena iz KP-a, 30% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita, 30% konačne ocjene čini ocjena iz istraživanja i 10% konačne ocjene čini ocjena iz aktivnosti u nastavi.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9%  = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

1. Milica Lukić, Vera Blažević Krezić, Nova vita glagolitici. Glagoljica iz perspektive znanstvenih, kulturnih i kreativnih praksi, Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Hrvatska sveučilišna naklada, Osijek – Zagreb 2019.
2. Josip Bratulić, Hrvatska glagoljica. Postanak, razvitak i značenje, Matica hrvatska, Zagreb 2022.
3. Josip Bratulić, Leksikon hrvatske glagoljice, Minerva, Zagreb 1995.
4. Vasil Jončev, Azbukata ot pliska, kirilicata i glagolicata, Kiril Gogov & sinove, Sofija 1997.
5. Slavomir Sambunjak, Gramatozofija Konstantina Filozofa solunskoga, hipoteza o postanku i značenju glagoljice, Demetra, filološka biblioteka Dimitrija Savića, Zagreb 1998.
6. Frane Paro, Četiri glasnika radosne vijesti Konstantina Filozofa, Slovo, sv. 56-57, Zagreb 2008, str. 421-438.
7. Josip Bratulić i drugi (ur.), Povijest hrvatskoga jezika – 1. Knjiga: Srednji vijek, Croatica, Zagreb 2009. (poglavlje: Mateo Žagar, Hrvatska pisma u srednjem vijeku, str. 107-219.)

1. Anđelko Badurina (ur.), Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 2000.
2. Anto Knežević, Najstarije slavensko filozofsko nazivlje, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 1991.
3. Frane Paro, Glagoljska početnica, Naklada Benja, Rijeka 1995.
4. Harold Bahley, The Lost Language of Symbolis, Bracken Books, London 1996.
5. Hrvoje Turković, Strukturalizam, semiotika, metafilmologija, Filmoteka 16, Zagreb1986.
6. Jasna Horvat, Az, Naklada Ljevak, Zagreb 2009.
7. Johan Huizinga, Homo Ludens, Matica hrvatska, Zagreb, 1997.
8. John Michell, The Dimensions of Paradise, the proportions and symbolic numbers of ancient cosmology, Harper & Row, San Francisco 1988.
9. Josip Bratulić, Stjepan Damjanović, Hrvatska pisana kultura. Izbor djela pisanih latinicom, glagoljicom i ćirilicom, I. svezak: VIII-XVII. st., Veda, Križevci 2005.
10. Marica Čunčić, Izvori hrvatske pisane riječi. Oči od slnca, misal od oblaka, Zagreb 2003.
11. Marica Čunčić, Jagićev srednji oblik glagoljice u svjetlu suvremene glagoljske paleografije, Slovo, sv. 58, 2007, str. 267-283.
12. Matila Ghyka, The Geometry of Art and Life, Dover Publications Inc., New York 1977.
13. Milica Lukić, Vera Blažević Krezić, Tena Babić Sesar, Filozofsko-simbolički ustroj glagoljskoga pisma prema formuli božanskoga tetrakisa, Lingua Montenegrina, god. V/2, br. 10, Institut za crnogorski jezik i književnost, Podgorica 2012., str. 23-66.
14. Mladen Pejaković, Omjeri i znakovi: ogledi iz starije hrvatske umjetnosti, Matica hrvatska, Dubrovnik 1996.
15. Paul Cobley, Litza Jansz, Semiotika za početnike, Jesenski i Turk, Zagreb 2006.
16. Peter Pericles Trifonas, Barthes i carstvo znakova, Jesenski i Turk, Zagreb 2002.
17. Stjepan Damjanović, Slovo iskona. Staroslavenska/Starohrvatska čitanka, Matica hrvatska, Zagreb 2004.
18. Tine Germ, Simbolika brojeva, Mozaik knjiga, Zagreb 2004.
19. Umberto Eco, U potrazi za savršenim jezikom, Hena com, Zagreb 2004.
20. Winfriend  Nöth, Priručnik semiotike, drugo, posve novoprerađeno i prošireno izdanje , Ceres, Zagreb 2004.

Studentska anketa.

1.  Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu

Broj studenata

15

15

15

15

15

15