| Studij | Godina |
Semestar |
Status |
|---|---|---|---|
| NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (jednopredmetni studij) | 3.g. |
zimski |
obavezan |
| NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij) | 3.g. |
zimski |
obavezan |
| Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
|---|---|---|---|---|
| Pon, Leonard | 30 |
15 |
0 |
Ciljevi kolegija su da studenti razviju sposobnost uočavanja i razumijevanja sintaktičkih odnosa među jezičnim elementima, tvorbe gramatički korektnih prostoproširenih rečenica na njemačkom jeziku, te znanstvene refleksije o pojedinim sintaktičkim fenomenima.
Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA:
Obrađuje se struktura jednostavne (prostoproširene) rečenice u suvremenom njemačkom jeziku s pozicija teorije valentnosti: predikat i njegovi komplementi (objekti i dijelom priloške oznake), priloške oznake kao suplementi predikatu, te atributi kao sateliti neglagolskih riječi u rečenici. Daljnje teme su: klasifikacija jednostavnih rečenica po modusu (izjavne, upitne i imperativne rečenice i njihovi podtipovi); fenomen elipse kao sintaktički nepotpunog, no korektnog izraza u ovisnosti o kotekstu i kontekstu; odnos između rečenice kao jedinice jezičnog sustava (langue) i njezinog izričaja na razini uporabe jezika (parole); parenteze kao ubačene rečenice, grupe riječi ili pojedinačne riječi koje ne stoje ni u kakvom gramatičkom odnosu s ostatkom rečenice; komprimirane rečenice (prošireni participijalni atributi) kao fenomen tipičan za njemačku rečenicu; «rečenični okvir» (Satzklammer) kao princip topološkog strukturiranja tipičan za njemačku rečenicu i pravila reda riječi unutar tog okvira; izokvirivanje (Ausklammerung), gramatikalizirano i stilsko.
predavanja, vježbe
| 2. POVEZIVANJE ISHODA UČENJA, NASTAVNIH METODA I PROCJENA ISHODA UČENJA | |||
| 2.1. Nastavna aktivnost | 2.2. Aktivnost studenta | 2.3. Ishod učenja | 2.4 Metoda procjene |
| Predavanja, vježbe | Slušanje izlaganja, primjena naučenoga | - izraditi grafički prikaz fraze ili jednostavne rečenice | Pismeni ispit |
| Predavanja, zadatak analize primjera | Slušanje izlaganja, primjena naučenoga, analiza jezičnog materijala | - identificirati status pojedinih elemenata u okviru fraze (satelit, dependens, regens) | Pismeni ispit |
| Vježbe, zadatak analize primjera | Primjena naučenoga | - opisati predikat zadane rečenice s obzirom na njegovu unutrašnju strukturu | Pismeni ispit |
| Predavanja, zadatak analize primjera | Slušanje izlaganja, prezentacija naučenoga, povezivanje naučenoga s konkretnim jezičnim materijalom | - imenovati vrste komplemenata i suplemenata i napisati/reći vlastite primjere | Pismeni ispit |
| Predavanja, zadatak analize primjera | Sustavno opažanje | - prepoznati ima li pojedini rečenični dio funkciju komplementa ili suplementa | Pismeni ispit |
| Zadatak analize primjera, samostalni rad studenata | Primjena naučenoga | - imenovati vrste komplemenata i suplemenata u zadanoj rečenici | Pismeni ispit |
| Predavanje, vježbe | Sustavno opažanje, zaključivanje, primjena naučenoga | - analizirati strukturu jednostavne rečenice s obzirom na valenciju punog glagola i dodane suplemente | Pismeni ispit |
Pismeni ispit, Pohađanje nastave
usmeno i pismeno
| Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
|---|---|---|
| Pismeni ispit | 2,9 | 100% |
| Pohađanje nastave | 1,1 | 0% |
Ocjena na pismenom ispitu konačna je ocjena.
Studentu koji je izostao više od 30 % nastavnih sati uskraćuje se potvrda ispunjenja studijskih obveza i pristup ispitu.
Karabalić, V.; Pon, L. (2008): Syntax der Satzglieder im Deutschen. Ein Lehr- und Arbeitsbuch. Osijek: Filozofski fakultet.
Pon, L. (2024): Einführung in die Syntax des Deutschen. Ein Übungsbuch. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet.
Duden (2022): Die Grammatik. 10., potpuno izmijenjeno izdanje. Berlin: Dudenverlag.
Helbig, G.; Buscha, J. (2001): Deutsche Grammatik. Berlin etc.: Langenscheidt.
Heringer, H. J. (1996): Deutsche Syntax dependentiell. Tübingen: Stauffenburg.
Zifonun, G. et al. (1997): Grammatik der deutschen Sprache. Berlin / New York: de Gruyter.
Kraći testovi za provjeru usvojenosti obrađenog gradiva jednom mjesečno; anketa među studentima i drugi oblici povratne informacije (npr. individualne konzultacije, grupne diskusije na satu).