Pripovjedne reprezentacije invaliditeta

 

Naziv kolegija:
Pripovjedne reprezentacije invaliditeta
Šifra ISVU:
Šifra MOZVAG:
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
3.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Peternai Andrić, Kristina
15
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj predmeta je upoznati studente s istraživanjima invaliditeta u humanističkim znanostima, predstaviti teorijske pretpostavke za proučavanje invaliditeta kao identiteta, kao i odnos umjetnosti prema kulturnom i društvenom kontekstu te  konačno  osposobiti studente za samostalnu analizu pripovijesti u kontekstu invaliditeta

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći: 

  1. objasniti značajke istraživanja identiteta i invaliditeta u humanističkim znanostima
  2. opisati ulogu medija u tvorbi identitetnih kategorija
  3. razlikovati čitanja pripovijesti s obzirom na kategoriju invaliditeta
  4. analizirati pripovjedni tekst s obzirom na kategoriju identiteta i invaliditeta
  5. procijeniti važnost uvažavanja različitosti i drugosti u društvenom kontekstu

Sadržaj predmeta:

Do početka devedesetih godina dvadesetog stoljeća rasprave o invalidnosti vodile su se najčešće unutar područja medicine, psihologije i socijalnoga rada ili eventualno u dijalogu tih disciplina. Danas se taj dijalog intenzivirao, ali i proširio na područje drugih znanosti i struka, slijedom čega se razvio i socijalni model invalidnosti, glavna teza kojega je: invalidnost, odnosno tjelesno ili psihičko oštećenje nesumnjivo je ograničenje funkcionalnosti za svakoga pojedinca, međutim, invaliditet nastaje i kao rezultat društvenih procesa.  Pripovijedanje (u književnosti, teatru, na filmu, u vizualnim i izvedbenim umjetnostima i drugdje) otvara kao moćan medija oblikovanja estetičkih, etičkih i političkih reprezentacija invaliditeta. Umjetnost je kao medij "posredovan" način iskustva, predstavlja "mogući svijet" i potencijalno ogledalo zbilje, a  umjetnost ima potencijal da segne do široke i raznolike populacije, da dokumentira i oblikuje stavove, ona je medij pogodan za tvorbu pojedinačnih i kolektivnih identiteta. Tragom takvoga shvaćanja autori poput Rosemarie Garland-Thomson, Lennarda Davisa, Davida T. Mitchella, Allice Hall, Michaela Bérubéa, Sharon L. Snyder i drugih, oslanjajući se na teze Judith Butler i Michela Foucaulta, analiziraju i interpretiraju književne i druge kulturne i društvene reprezentacije invaliditeta, promatraju metafore koje se vežu uz invaliditet, detektiraju stereotipe o invaliditetu i propituju mogućnosti njihova nadilaženja. S aspekta drugosti, manjinskog identiteta, stigme, stereotipa čitat će se i analizirati reprezentacije invaliditeta u književnosti, kazalištu, filmu, stripu, marketinškim porukama.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, obrazovanje na daljinu, multimedija i mreža, mentorski rad, samostalni zadatci

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanje
suradničko učenje
grupna rasprava
obrazovanje na daljinu
multimedij i mreža
 
predavanje
suradničko učenje
grupna rasprava
obrazovanje na daljinu
multimedij i mreža
predavanje
suradničko učenje
grupna rasprava
obrazovanje na daljinu
multimedij i mreža
mentorski rad
multimediji i mreža
predavanje
suradničko učenje
grupna rasprava
obrazovanje na daljinu
multimedij i mreža
slušanje
analiza literature
rasprava
slušanje
analiza literature
rasprava
slušanje
analiza literature
rasprava
analiza literature
rasprava
zaključivanje
samostalna upotreba literature
suradnja
odgovorno ispunjavanje obaveza
(1)        objasniti značajke istraživanja identiteta i invaliditeta u humanističkim znanostima
(2)        opisati ulogu medija u tvorbi identitetnih kategorija
(3)        razlikovati čitanja pripovijesti s obzirom na kategoriju invaliditeta
 
(4)        analizirati pripovjedni tekst s obzirom na kategoriju identiteta i invaliditeta
 
(5)        procijeniti važnost uvažavanja različitosti i drugosti u društvenom kontekstu
pisana provjera znanja
aktivnost na nastavi
seminarski rad
pisana provjera znanja
aktivnost na nastavi
seminarski rad
pisana provjera znanja
aktivnost na nastavi
seminarski rad
seminarski rad
aktivnost na nastavi
seminarski rad
       
       
     
 
 
 
 
 

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pismeni/usmeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pismeni/usmeni ispit 1 0%
Pohađanje nastave 0,75 0%
Seminarski rad 0,25 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena postignuta seminarskim izlaganjem, seminarskim radom i ocjena iz završnoga pisanog ispita: 15% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog izlaganja, 15% iz seminarskog rada, a 70% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita.

 

Iz navedenih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 bodova.

 

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena postignuta seminarskim izlaganjem, seminarskim radom i ocjena iz završnoga pisanog ispita: 15% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog izlaganja, 15% iz seminarskog rada, a 70% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita.

 

Iz navedenih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 bodova.

 

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redovito pohađanje nastave prati se na temelju evidencija o sudjelovanju studenata na nastavi. Studenti su dužni aktivno sudjelovati na nastavi, redovito čitati teorijsku literaturu, sudjelovati u raspravi i, naposljetku, izraditi i prezentirati seminarski rad. Provjera teorijskih znanja na pisanom ispitu.

 

 

Obavezna literatura:

  • Davis, Lennard, J. ur. The Disability Studies Reader, Routledge, 2014.
  • Hall, Alice, Literature and disability. Routledge, 2016.
  • Lukić, Darko, Uvod u primijenjeno kazalište: čije je kazalište, Leykam International, Zagreb, 2016.

Peternai Andrić, Kristina, Pripovijedanje, identitet, invaliditet, Meandarmedia, Zagreb, 2019.

Dopunska literatura:

  • Adams, Rachel ur., Keywords for Disability Studies, Benjamin Reiss and David Serlin, NYU Press, 2015
  • Barnes, C., Mercer, G. „Disability culture: assimilation or inclusion?“, u: Albrecht, G.L., Seelman, K., Bury, M. ur., Handbook of Disability Studies, London and New Delhi: Sage publications Inc. (2001): (str. 515-534).
  • Bérubé, Michael, Disability and Narrative, PMLA Vol. 120, No. 2 (Mar., 2005), str. 568-576.
  • Biti, Vladimir (2000) Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije. Matica hrvatska: Zagreb.
  • Butler, Judith P., Excitable Speech: A Politics of the Performative. New York. 1997.
  • Butler, Judith, Nevolje s rodom: Feminizam i subverzija identiteta, Ženska infoteka, Zagreb, 2000.
  • Cooper Albright, Ann (1003) „Kretanje razlikom: ples i drukčije sposobna tijela“. U: Korpografije: 20 godina Tjedna suvremenog plesa, ur. Nataša Govedić, Hrvatski institut za ples i pokret, Zagreb
  • Couser, G. Thomas,  Disability, Life Narrative, and Representation, PMLA, 2005, 120, 2, str. 602-606. Gartner, Alan, Joe, Tom, ur., Images of the Disabled, Disabling Images, New York, Praeger, 1987.
  • Davis, Lennard J. Enforcing Normalcy: Disability, Deafness, and the Body, Verso, 1995.
  • Dolmage, Jay Timothy, Disability Rhetoric, Syracuse University Press, 2014.
  • Du Gay, Paul, Evans, Jessica i Redman, Peter, ur. Identity: a reader, London, Thousand Oaks, New Delhi, 2005.
  • Dunn, Dana S., Burcaw, Shane, Disability identity: Exploring narrative accounts of disability. Rehabil Psychol. (2013) 58(2):148-57. doi: 10.1037/a0031691.
  • Dyer, Richard, The Matter of Images: Essays on Representation. London, Routledge, 1993.
  • Foucault, Michel, Les Anormaux. Cours au Collège de France, 1974-1975,  Le Seuil 1999. (Nenormalni, Novi Sad, Svetovi, 2002.)
  • Foucault, Michel, Nadzor i kazna: rađanje zatvora, Informator, Zagreb, 1994.
  • Foucault, Michel, Znanje i moć, Globus, Zagreb, 1994.
  • Foucault, Michel,Velika strankinja. A propos književnosti, Meandar, Zagreb, 2018.
  • Franks, Beth, „Gutting the Goldem Goose: Disability in Grimms' Fairy tales“, u: Wilson and Lewiecki-Wilson, Embodied Rhetorics, Disability in Language and Culture, Southern Illionis University Press, 2001. str 244-260.
  • Garland-Thomson Rosemarie, „Feminist Disability Studies“, Signs, 2005, 30, 2 str. 1557-1587.
  • Goffman, Erving, Stigma. Notes on the Management of Spoiled Identity, Penguin, 1986. (Stigma. Zabeleške o ophođenju sa narušenim identitetom, Mediteran Publishing, Novi Sad, 2009.)
  • Green, Gill. The End of Stigma? Changes in the Social Experience of Long-Term Illness. London. 2009.
  • hooks, bell, “Choosing the Margin as a Space of Radical Openness”, Framework: The Journal of Cinema and Media, 1989, 36, str. 15-23.
  • Lauren Marino, „Speaking for others“, Macalester Journal of Philosophy, 2005, 14, I1, str. 35–45.
  • Link, Bruce G., Phelan Jo C.  „Conceptualizing Stigma Source“, Annual Review of Sociology, 2001, 27, str. 363-385.
  • Longmore, P. Screening Stereotypes: Images of Disabled People in Television and Motion Pictures. In: Images of the Disabled, Disabling Images. Ed. Gartner, A., & Joe, T. London. Praeger, 1987, str. 65-78.
  • Lucy Burke, „Introduction: Thinking about Cognitive Impairment“, Journal of Literary & Cultural Disability Studies, 2008, 2, 1 https://doi.org/10.3828/jlcds.2.1.1
  • McRuer, Robert, Berube, Michael, Crip Theory: Cultural Signs of Queerness and Disability, NYU Press, 2006.
  • Mitchell,  David T., Snyder,  Sharon L., Narrative Prosthesis: Disability and the Dependencies of Discourse, University of Michigan Press, 2001.
  • Osteen, Mark, Autism and Representation,Routledge, New York, 2008.
  • Peternai Andrić, Kristina, Pripovijedanje, identitet, invaliditet, Meandarmedia, Zagreb, 2019.
  • Shildrick, Margrit, Embodying the Monster: Encounters with the Vulnerable Self, SAGE Publications, 2002.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija

Praćenje napredovanja studenta. Sveučilišna anketa.

Ostale informacije: