Bibliografija i bibliografska heuristika

Cilj je kolegija u okviru predavanja studente upoznati s metodologijom izradbe bibliografija, odnosno s bibliografskim postupcima prikupljanja, vrednovanja, odabira, sadržajne analize, opisa i rasporeda te izradbe kazala kao važnih popratnih dijelova bibliografija, a potom ih u okviru praktičnoga dijela (vježbi) osposobiti za samostalnu izradbu bibliografija.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• definirati teorijske osnove bibliografije, predmet, vrste i zadatke bibliografije i bibliografskoga opisa te temeljne pojmove bibliografske heuristike i analize (bibliografske postupke prikupljanja, vrednovanja, odabira, sadržajne analize, bibliografskoga opisa i rasporeda)
• ovladati metodologijom pripreme i izradbe bibliografskih popisa i popratnih kazala te samostalno izrađivati manje  bibliografije
• opisati osnove povijesnog razvoja bibliografija
• opisati ulogu nacionalnih bibliografskih središta u odnosu na obuhvat, prikaz i ažurnost objavljivanja i korištenja međunarodnih standarda u izradi nacionalnih bibliografija (međunarodne preporuke)
• prepoznati važnost bibliografija kao izvora informacija u istraživačkom radu znanstvenika raznih disciplina, kao i njihovu važnost u očuvanju kulturnog i duhovnog nasljeđa

Definicija bibliografije. Vrste i oblici bibliografija. Suvremeni nakladnički trendovi i mediji objavljivanja. Predmet i zadaci bibliografije i bibliografskog opisa. Povijesni pregled razvoja bibliografija od prvih knjižarskih kataloga do suvremenih mrežnih bibliografija. Metodologija pripreme i izradbe bibliografskih popisa: bibliografski postupci prikupljanja, vrednovanja, odabira, sadržajne analize, opisa i rasporeda. Izradba kazala kao popratnih sastavnih dijelova bibliografije. Suvremeni međunarodni standardi i međunarodne preporuke za izradbu nacionalnih bibliografija. U okviru vježbi studenti se osposobljavaju za samostalnu izradbu bibliografija.

predavanja, vježbe, samostalni zadatci

Izrada projektnog zadatka, Pisani ispit, Pohađanje nastave, Praktični rad

pismeno

U oblikovanju se konačne ocjene uzima u obzir ocjena završnog pismenog ispita, zadaci na vježbama i domaće zadaće, te seminarski rad (bibliografija). Od toga 40% konačne ocjene čini završni pismeni ispit, 30% ocjena za izradbu bibliografije (samostalan zadatak), 30% ocjena praktičnoga rada na vježbama. Skala ocjenjivanja je sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

 Obveze studenata

Pohađanje nastave, pisani ispit, izradba bibliografije, praktični rad na vježbama.

1. Balsamo, Luigi. Bibliography: history of a tradition. Berkley, Ca.: Bernard M. Rosenthal, 1990. (Odabrana poglavlja) Ili izvornik: Balsamo, Luigi. La bibliografica : storia di una tradizioni. Firenze : Sansoni, 1984.
2. Beaudiquez, Marcelle. National Bibliographic Services at the Dawn of the 21st Century: Evolution and Revolution. URL: http://archive.ifla.org/VI/3/icnbs/beam-e.htm
3. Beaudiquez, Marcelle. National Bibliography as Witness of National Memory. // IFLA Journal 18, 2(1992), 119-123.
4. Bibliografija. // Hrvatska enciklopedija. Sv. 2. Zagreb, 1941. Str. 505-514., Bibliografija. // Hrvatska enciklopedija. URL: http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=7459
5. Bibliography defined. URL: http://bibsocamer.org/publications/bibliography-defined/ (odlomak iz knjige Jean Petersa Bookcollecting: A Modern Guide. New York i London, 1977. Str. 97-101.)
6. Bowers, Fredson. Bibliography, pure bibliography, and literary studies. // The book history reader / edited by David Fin­kelstein and Alistair McCleery. Second edition. London, New York : Routledge, 2008. Str. 28-34.
7. Foot, Mirjam M, The study of books. // Aslib Proceedings 58 (2006), ½, str. 20-33.
8. Howard-Hill, T. W. Why Bibliography Matters. // A Companion to the History of Book / edited by Simon Eliot and Jonathan Rose. Blackwell Publishing, 2007. Pp. 9-20.
9. Harris, Neil. Analytical Bibliography: an Alternative Prospectus (dio: Definitions of bibliography, and in particular of the variety called Analytical). URL: http://ihl.enssib.fr/en/analytical-bibliography-an-alternative-prospectus/definitions-of-bibliography-and-in-particular-of-the-variety-called-analytical
10. International Congress on National Bibliographies (ICNBS) Recommendations. URL:
    http://www.ifla.org/en/publications/international-congress-on-national-bibliographies-icnbs-recommendations
11. Lakuš, Jelena. Old books, bibliography and its research possibilities. // Summer School in the Study of Old Books : Proceedings. Zadar : Sveučilište u Zadru, 2010. Str. 119 – 144.
12. Logar, Janez. Uvod u bibliografiju. Sarajevo : Svjetlost, 1973. (odabrana poglavlja)
13. National Bibliographies in the Digital Age: Guidance and New Directions / IFLA Working Group on Guidelines for National Bibliographies. München : Saur, 2009. URL: http://www.ifla.org/en/node/5226/
14. Standards for International Bibliographic Control Proposed Basic Data Requirements for the National Bibliographic Record By Olivia M.A. Madison http://archive.ifla.org/VI/3/icnbs/mado.htm
15. Tadić, Katica. O bibliografiji s osvrtom na bibliografsku heuristiku. // Izazovi pisane baštine. Osijek : Filozofski fakultet, 2005. Str. 163 – 172.
16. Tanselle, G. Thomas. Bibliographical Analysis. Cambridge : University Press, 2009. (Odabrana poglavlja)

1. Bibliografija. // Proleksis enciklopedija online. URL: http://proleksis.lzmk.hr/11017/
2. Davinson, D. Bibliographic control. London : Clive Bingley, 1981. 2. izd.
3. Harni, Slavko. Bibliografski rad Ivana Franje Jukića i kraj kulturne povijesti : bibliografija kao izvor za povijest knjige i kulturna povijest. // Libellarium I, 1(2008), str. 27-50.
4. Harni, Slavko. Građa za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga 1835-1940: struktura, geneza i kulturno-povijesno značenje. // Vjesnik bibliotekara 47, 3-4(2004), str. 86-104.
5. Franolić, Branko. A Survey of Croatian bibliographies 1960-2003. Zagreb, London, New York, Sydney, 2004. Str. 7-11.
6. Horvat, Aleksandra. Nacionalna tekuća bibliografija u službi Univerzalne bibliografske kontrole. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 43, ½(2000), str. 1-8.
7. Hrvatska nacionalna bibliografija, URL: http://www.nsk.hr/niz-a-knjige/, http://www.nsk.hr/niz-b-clanci/, http://www.nsk.hr/niz-c-serijske-publikacije/
8. Hrvatski arhiv weba, NSK, URL: http://haw.nsk.hr/
9. Lovrenčić, Željka. Zbirka inozemne Croatice u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. // Novosti HKD 60 (2013), URL: http://www.hkdrustvo.hr/hkdnovosti/clanak/745
10. McKenzie, D. F. Bibliography and the Sociology of Texts. Cambridge : Cambridge University Press, 1966.
11. Netchine, Eve. Booksellers' catalogues in the collection of the Bibliotheque nationale de France (Paris). Summer School in the Study of Old Books : Proceedings. Zadar : Sveučilište u Zadru, 2010. Str. 145 – 154.
12. Pažameta, Irina. Tekuća nacionalna bibliografija u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici Zagreb – povijesni pregled i izrada Hrvatske bibliografije, Niza A – danas. // Radovi Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža 10 (2001), 275-281.
13. Sečić, Dora. Doprinos Mate Ujevića razvoju hrvatske bibliografije. // Vjesnik bibliotekara 47, 3-4(2004), 15-24.
14. Tomić, Marijana. Knjižarski katalozi kao izvori za povijest knjige: primjer kataloga Novoselske knjižare u Zagrebu (1794.-1825.). // Libellarium 2(2008), str. 161-179. 
15. Tomić, Marijana. Stara i rijetka građa u digitalno doba: je li povjesničarima knjige dovoljan  bibliografski opis?. // Čitalište 18 (2011), 21-24.
16. Walsby, Malcolm. Book lists and their meaning. // Documenting the Early Modern Book World: Inventories and Catalogues in Manuscript and Form (eds. Malcolm Walsby, Natasha Constantinidou). Leiden, Boston: 2013. Str. 1-26.

Prati se aktivnost studenata u izradi bibliografije i njihova aktivnost na vježbama. Kritička prosudba predanih bibliografija. Završnim pismenim ispitom provjerava se usvojenost sadržaja. Završna se kvaliteta provjerava studentskom anketom.

Obveze studenata

Pohađanje nastave, pisani ispit, izradba bibliografije, praktični rad na vježbama.