Hrvatska književna historiografija

 

Naziv kolegija:
Hrvatska književna historiografija
Šifra ISVU:
223430
Šifra MOZVAG:
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - DIPLOMSKI (jednopredmetni studij - nastavnički smjer)
1.g.
ljetni
izborni
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Žužul, Ivana
30
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Ishodi učenja:

Sadržaj predmeta:

Vrste izvođenja nastave:

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
       
       
       
       

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Istraživanje, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Istraživanje 0,7 15%
Pismeni ispit 1,6 70%
Pohađanje nastave 1 0%
Seminarski rad 0,7 15%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena postignuta istraživanjem, na temelju kojeg student izrađuje seminarski rad i ocjena iz završnoga pisanog ispita: 15% konačne ocjene čini ocjena iz istraživanja, 15% iz seminarskog rada, a 70% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita.

Iz navedenih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 bodova.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

 

 

Obavezna literatura:

  1. Biti, Vladimir, Povijest književnosti nakon poststrukturalizma, Kriza hegelovskih modela, u: Pripitomljavanje drugog, Mehanizam domaće teorije, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 1989., str. 157-216.
  2. Perkins, David, Is literary history possible?, The Johns Hopkins University Press, Baltimore and London, 1993.
  3. Colebrook, Claire, New Literary Histories. New historicism and contemporary criticism, Manchester University Press, Manchester and New York, 1998.
  4. Žužul, Ivana, Izmišljanje književnosti, Meandarmedia, Zagreb, 2019.
  5. Žužul, Ivana Povijest književnosti (makropedijski članak), u: Hrvatska književna enciklopedija 3 Ma-R, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2011, str. 431-435.

Dopunska literatura:

  1. Barthes, Roland, Istorija ili književnost, u: Književnost mitologija semiologija, Biblioteka Sazvežđa, (knjiga) 27, drugo izdanje, Nolit, Beograd, 1979., str. 113-132.
  2. Biti, Vladimir, Povijest književnosti, u: Pojmovnik suvremene književne teorije, QHWRIA, Matica hrvatska, Zagreb, 1997., str. 293-301.
  3. Biti, Vladimir, Povijest kao diskurz, u: Quorum, XIV., br. 1, Zagreb, 1998., str. 92-107.
  4. Biti, Vladimir, Strano tijelo pri/povijesti, Etičko-politička granica identiteta, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2000.
  5. Certeau, de Michel, History: Science and Fiction, u: Michel de Certeau, Heterologies Discourse on the Other, translated by Brian Massumi, Foreword by Wlad Godzich, Theory and History of litetature, Volume 17, University of Minnesota Press, Minneapolis - London, sixth printing, 2000., str. 199-221.
  6. Kamuf, Peggy, Slepa ulica književne istorije, Biblioteka Circulus, Beogradski krug, Beograd, 1999., str. 284-287.
  7. Hunt, Lynn (uredila i napisala uvodni esej), Nova kulturna historija, Povijest & Historija, Naklada Ljevak, Zagreb, 2001.
  8. White, Hayden, From ‘The Value of Narrativity in the Representation of Reality’, u: Histories and Textuality, Introduction, Section 3, u: Modern Literary Theory, A Reader, Fourth Edition, co-published in the United States of America by Oxford University Press Inc., New York, 2001., str. 265-272.
  9. White, Hayden, Historijska pripovjednost i problem istine u historijskom prikazivanju, Časopis za suvremenu povijest, Hrvatski institut za povijest, god. 36, br. 2, Zagreb, 
2004.,

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Ostale informacije:

Student je obvezan redovito pohađati nastavu, provesti samostalno istraživanje i na osnovu njega izraditi seminarski rad te položiti pisani ispit.